RB/BI: Koliko Barana prema poslednjoj evidenciji traži posao posredstvom Biroa rada?

Radonjić: Imamo ukupno 1.122 lica na evidenciji barskog Bira rada.

RB/BI: Svakako je zanimljiv podatak kakva je struktura nezaposlenih, koja zanimanja su deficitarna, a u kojim branšama vlada veća ponuda od potražnje?

Radonjić: S obzirom da mi živimo na moru, zanimanja koja se traže su vezana upravo za turizam i ona su deficitarna. Svake godine imamo pripremu za sezonsko zapošljavanje koje bukvalno traju od početka godine. Konkretno, od prvog februara organizujemo niz aktivnosti koje sve imaju za cilj da sezonsko zapošljavanje bude što uspješnije, pa nastojimo da animiramo što više lica sa evidencije da prihvate sezonske poslove. To je ono što je sigurno zapošljavanje u našoj opštini. Čitava Crna Gora ne može da podmiri potrebe sezonskog zapošljavanja na našem primorju. To je priča koju svi odavno znaju. Na evidenciji sa prvim i drugim stepenom imamo 382 lica, sa trećim stepenom 189 i sa četvrtim stepenom 309 lica. Svi oni, ako žele mogu da rade tokom sezone, jer kod sezonskih poslova kao što su pomoćni radnik u kuhinji, rad u trgovini, struka nije bitna. Oni koji imaju sedmi stepen i viši, teže prihvataju sezonske poslove. Kod lica koja imaju četvrti stepen i ispod toga, najvažniji momenat njihove motivacije je da li su spremni da se upuste u sezonski rad. Ako su imaju ispod 50 godina, ali i stariji, ako imaju isustva i voljni su, radimo sa njima u sklopu onoga što zovemo priprema za sezonsko zapošljavanje. Ove godine sam baš konkretno ja to radila, tako da raspolažem podacima dobijenim kroz grupno informisanje naših nezaposlenih, kako izgleda sezonski rad, šta mogu da očekuju, kakav je odnos sa poslodavcem. Imamo ulogu i posrednika, zato što puno poslodavaca oglašava potrebu za radnom snagom. Kroz to grupno informisanje je prošlo oko 160 lica, a pored toga smo radili i informativno motivacione seminare. To je jednodnevni seminar, radionica koja traje po nekoliko sati, a realizuje se kroz brojne aktivnosti – vježbamo razgovor sa poslodavcem, situacije na poslu… Najbolji odaziv je od strane mlađe generacije koja je spremna da radi.

RB/BI: Da rezimirano – jeste li zadovoljni učinkovitošću tih programa i aktivnostima koje Zavod za zapošljavanje, i u sklopu njega i Biro rada Bar, realizuje sa ciljem smanjenja broja lica bez posla?

Radonjić: Što se tiče nas koji radimo ovdje u Birou, mogu da kažem da se svi, a naročito koleginice na pozicijama savjetodavaca nezaposlenima, maksimalno trude i daju sve od sebe da animiraju sve sa evidencije. Naravno, osobama koje imaju neku vrstu invaliditeta, ne možete ni pomenuti, a kamoli ponuditi, sezonski posao. Od februara smo imali 26 selekcija za poslodavce i većina je bila upravo za sezonske poslove. Kada nam se poslodavac obrati, odmah kontaktiramo stranke i obavjestimo ih da je posao dostupan.

RB/BI: Koja je najveća barijera tokom pokušaja da se dođe do posla?

Radonjić: Što se tiče sezonskih poslova, ko je voljan da radi, ne postoji barijera. S druge strane, zbog strukture nezaposlenih lica, veliki broj sa naše evidencije više i ne želi, niti je spreman da ulazi u sezonske poslove. Što se tiče dugoročnijih poslova, barijera je što se najviše oglašavaju neka medicinska zanimanja. I ranije kada sam gostovala u tvojoj emisiji, pričale smo o obrazovanju. Tada sam se bavila mladima i profesionalnim usmjeravanjem. Ono što se nama desilo jeste inflacija visokog obrazovanja, naročito što se tiče društvenih smjerova, pa na evidenciji imamo oko 240 lica sa sedmim stepenom. Od toga su 177 žene. Pitanje je da li se žene više odlučuju da se školuju, ili je među onima koji su završili sedmi stepen obrazovanja ženama teže da dođu do posla, jer imaju porodicu, ili ih i neki drugi faktori sprječavaju da dođu do zaposlenja. Mi kroz statistiku taj podatak ne možemo imati, ali mislim da je i jedno i drugo.

RB/BI: Da li se i dalje srijećete sa situacijom da su lica koja su na evidenciji prijavljuju na Biro rada samo zbog benefita koje time dobijaju, pa kada im ponudite priliku da rade, oni to odbiju, smišljaju razloge protiv?

Radonjić: Naravno da da, mi imamo vrlo blisku saradnju sa Centrom za socijalni rad i baš sam ove godine ja imala taj zadatak. Dobila sam spisak nezaposlenih lica koji su na našoj evidenciji, a ujedno su i korisnici MOP-a. Većinu lica sa tog spiska sam pozvala na razgovor da popričamo šta je to što možemo da uradimo, šta je to što mi nudimo, a šta oni sa svoje strane traže, ne bi li se „pomjerili s mjesta“ i izmjestili iz pozicije u kojoj su, iz njihovog „mindset“-a (načina razmišljanja, gledanja na stvari).

RB/BI: Kako ih motivišete, šta radite?

Radonjić: Ono što je glavna stvar je da procedura vraćanja na to pravo sada vrlo olakšana. Bojazan da neće moći ponovo da steknu pravo da budu korisnici MOP-a je jedna od glavnih prepreka. To mi je potvrdila i koleginica iz Centra za socijalni rad. Struktura tih porodica je da obično muž privređuje radeći „na crno“ čime obezbjeđuje porodicu. Obično naprave računicu i procijene da bi, kada bi se zaposlili izgubili ta primanja i benefite, a „u plusu“ bi bili oko 50 eura zbog kojih nisu voljni da izgube pravo. Potrošila sam veliku energiju da ih uvjerim da će ga lako vratiti. U pitanju su radno sposobni muškarci i žene. Kod žena sam primijetila da ne rade jer smatraju da je njihov zadatak da brinu o porodici. Pokušala sam da im dam do znanja da se isplati da rade od juna do oktobra, pa da se nakon toga vrate na Biro rada i u roku od nekoliko dana, ponovo ostvare pravo na isplatu nadoknade iz oblasti MOP-a.

RB/BI: Ali, ne svodi se posao isključivo na materijalnu dobit.

Radonjić: Ti znaš da je profesionalno usmjeravanje moja prava ljubav i da ja to radim s mladima. U čovjekovom životu postoje dvije sfere – jedna je porodična, a druga je poslovna. Mladima uvijek kažem da posao biraju kao što biraju partnera – ako se ne bira srcem onda prije ili kasnije (a uvijek se desi prije) čovjek uvidi da je pogriješio.

RB/BI: Pričali smo o licima sa vaše evidencije. U kojim oblastima i na koje barijere se najviše žale poslodavci?

Radonjić: Od februara je oglašeno oko 110 oglasa za sezonsko zapošljavanje, s tim što kada se donese jedan oglas, to može da bude više radnih mjesta. Do 10. juna se oko 140 lica zaposlilo sezonski, s tim što smatramo da je taj broj sigurno veći, jer kako je državna uprava umrežena, dobijamo podatke iz Uprave prihoda kome je otpočelo osiguranje, odnosno kome je počeo radni odnos. Međutim, u poslednje vrijeme ta konekcija ne radi kako bi trebalo, tako da podatke iz Uprave prihoda ne dobijamo. Poslodavci imaju svoj interes i traže nekoga ko će sezonski da prihvati sve uslove koje sezona nosi. To su uslovi koji se najbolje podnose u nekom mlađem dobu. Prije nekoliko dana sam razgovarala sa klincima koji rade na ovdašnjoj plaži. Puni su entuzijazma i veseli. Kažu da im nije ni vruće, druže se, vrijeme brzo prođe. Možda će drugu priču pričati u avgustu… Kada sam dolazila u Radio Bar čula sam sa vaših talasa jednu divnu pjesmu „Prljavog kazališta“ (baš volim Radio Bar zbog sjajne muzike) „Sve je lako kad si mlad“. Mislim da (ovo je moje lično mišljenje) sezonski poslovi mnogo više pašu ljudima koji se još nisu profesionalno isprofilisali, pa su oni način da uđu u proces rada, u smislu da ojačaju samopouzdanje, da potvrde sebi da mogu, jer ih kroz proces obrazovanja, u stvari, uljuljkujemo i šaljemo informacije da ne mogu, da će biti na testu, da će biti ispitivani, tako da stalno imaju negativni feedback. Oni na svijet odraslih gledaju kao na neki bauk, plaše se kako će se snaći, kako će izaći na kraj sa svim što donosi svijet odraslih. Vidim da se klinci koji ranije krenu da rade sezonske poslove, na taj način „kale“, odnosno stiču zdravo samopouzdanje i sebi dokazuju da mogu. To sticanje zdravog samopouzdanja je od ključne važnosti za sve ostalo u životu, jer kad je samopouzdanje na staklenim nogama, onda će ono da se kad-tad, slomi.

RB/BI: Kakva je saradnja sa lokalnom zajednicom, možda prije sa lokalnom upravom u Baru? Imate li podršku, neke zajedničke projekte, znam da ste prethodnih godina dosta dobro sarađivali, kakva je sad situacija?

Radonjić: Vrlo sam zadovoljna stvarima koje radi lokalna samouprava, mislim da se zaista trude. Mi smo u poziciji da smo državni resurs, Biro rada nema moć da donosi odluke. Odluke se donose u centrali i kasnije sprovode po područnim službama. To što nemamo samostalnost, naš je vrlo ograničavajući faktor.

RB/BI: Kako se i da li se uopšte možete izboriti sa tim u praksi?

Radonjić: Sve aktivnosti koje radimo u smislu pripreme, obuke za nezaposlene, prekvalifikacije, dokvalifikacije, treba da se odrade prije maja, jer tada kreće sezona, pa ne možemo više da se bavimo tim stvarima, već se fokusiramo na ono što je udarno.

RB/BI: Dakle, pripremu za sezonu počinjete od februara?

Radonjić: Jeste, zato što je to glavni proizvod u našoj opštini. Da smo kao Biro samostalniji, imali bismo mnogo bolju saradnju sa lokalnom samoupravom jer, što je organizacija manja, ona je fleksibilnija. Ako veliki brod ide prema grebenu, ne možete da ga zaustavite, a ako je mali, lako će da se okrene. Manevri su mnogo lakši kad ste manji. Kada bi imali tu vrstu samostalnosti, mislim da bi naša saradnja sa lokalnom samoupravom i sa svima na lokalnom nivou bila mnogo bolja, jer radimo sa lokalnim ljudima i poznajemo njihove potrebe.

RB/BI: Organizovali ste Sajam sezonskog zapošljavanja. Kakvo je bilo interesovanje?

Radonjić: Jeste, to je jedna od aktivnosti koju smo odradili sa lokalnom samoupravom i bila je sjajna. Ove godine je posjećenost bila nešto manja, ali to nam je bila vrlo korisna informacija da sljedeće godine pristupimo sa više „frontova“.

RB/BI: Da bude malo jača kampanja, možda?

Radonjić: Upravo to sam htjela i da zamolim Radio Bar, kao infornativnu kuću, da nam izađete u susret, pa da ta medijska kampanja krene ranije, da mladi ljudi koji imaju priliku jer žive u gradu mogu lagano da dođu. Sezonsko zapošljavanje je mladima sjajna prilika da uđu u svijet rada. S tim ciljem smo i započeli priču „Sajam sezonskog zapošljavanja za mlade“ prije tri godine. Tokom juna ćemo imati sastanak, jer postoji lokalni tim za sprovođenje lokalnog plana akcije za mlade. Osim medijske podrške, ja sam voljna i da mladima koji se odluče za sezonske poslove, održim prezentacije o benefitima za njihovo samopouzdanje.

RB/BI: Vesna, za kraj ovog razgovora, zamoliću Vas za smjernice, kako da se budući sezonski radnici prijave, i da podsjetimo koje je radno vrijeme Biroa sa strankama?

Radonjić: Naše radno vrijeme sa strankama je od osam do 14 časova, s tim što je od 11 do 11:30 pauza. Takođe, svako ko je zainteresovan, dovoljno je samo da kupi radnu knjižicu u knjižari i da je u Građanskom birou ovjeri, apotom odnese poslodavcu.

RB/BI: Koja je donja granica da se mlada osoba prijavi da radi tokom sezone?

Radonjić: Navršenih petnaest godina.

The post Radonjić: Sezonsko zapošljavanje – prilika da mladi uđu u svijet rada i izgrade samopouzdanje first appeared on BARinfo.

RB/BI: Željko, na početku, čestitke na imenovanju, s obzirom da ste od skoro, nakon dugogodišnjeg angažmana u barskom Birou rada, stupili na funkciju načelnika područne jedinice za tri grada. Iako ste, da tako kažem, “domaći na tom terenu”, sigurna sam da je nova funkcija svojevrstan izazov. Jesam li u pravu?

Rolović: Zahvaljujem se na iskrenim čestitkama, ja se zaista uvijek prijatno osjećam u vašem studiju. Normalno, novi su izazovi, ali eto, sa svim kolegama, trudimo se da izađemo u susret našim korisnicima, prije svega nezaposlenim licima, poslodavcima, jer smo svi na nekom zajedničkom zadatku i stremimo istom cilju.

RB/BI: Kakva je trenutna situacija kada je broj nezaposlenih lica na evidenciji u pitanju? Koliko Barana traži posao posredstvom Biroa rada?

Rolović: Na današnji dan, na Birou rada Bar imamo 1.603 nezaposlena lica, od toga je 586 muškaraca i 1.018 žena.

RB/BI: Kakva je struktura nezaposlenih, koja zanimanja su deficitarna, a u kojim branšama vlada veća ponuda od potražnje?

Rolović: Počeću od prvog stepena stručne spreme – tu imamo 479 nezaposlenih lica, u drugom stepenu 60, u trećem 286, u četvrtom 443, u petom pet, u šestom 37 i u sedmom stepenu 293 lica. Što se tiče zanimanja gdje imamo veću ponudu od potražnje, to su zanimanja sa sedmim stepnom stručne spreme – menadžeri u raznim djelatnostima, potom u četvrtom stepenu imamo dosta nezaposlenih lica koja su po zanimanju maturanti gimnazije, slijede poljoprivredni tehničari, ekonomski tehničari… Što se tiče deficitarnih zanimanja, to  su, uglavnom turizam i ugostiteljstvo.

RB/BI: Jeste li zadovoljni učinkovitošću programa i aktivnostima koje Zavod za zapošljavanje realizuje sa ciljem smanjenjem broja lica bez zaposlenja? Šta pokazuje praksa?

Rolović: Trenutno na nivou Crne Gore imamo 42.594 nezaposlenih lica, pa je stopaa nezaposlenosti 18,36. To je stanje koje je vjerovatno nerealno, jer suština je svih naših programa aktivne politike zapošljavanja, da radimo sa licima koja aktivno traže posao. Svi oni su, kroz individualne planove zapošljavanja, upućeni u sve što Zavod radi. Konkretno, ovih dana će biti realizovana dva programa. Osposobljavanje za samostalan rad, i osposobljavanje za rad kod poslodavca gdje je namjenjeno preko dva miliona eura sredstava za refundiranje troškova zarada za 600 nezaposlenih lica. Od toga su  300 lica sa trećim i četvrtim stepenom stručne spreme koja nemaju zaposlenje u svojoj struci, odnosno osnovnom zanimanju. Imamo i dosta lica koja, nevezano za stručnu spremu, tokom posljednjih četiri mjeseca nisu bila u radnom odnosu. Njima će za period od šest mjeseci biti refundirane zarade. Neki programi koji se tiču podsticaja mladih sa ciljem zapošljavanja, javnih radovi, sticanja stručnih kvalifikacija, zatim raznih prekvalifikacija, dokvalifikacija… su već započeti, a brojni su u planu. Sve novosti uredno ažuriramo na sajtu Zavoda, vrlo smo aktivni i u medijskom predstavljanju i promociji aktivnosti, da bi animirali i u naše programe aktivne politike zapošljavanja, koje radimo iz godine u godinu, uključili što veći broj ljudi.

RB/BI: Koja je najveća barijera tokom pokušaja da se dođe do posla? Kakva su Vaša iskustva, ipak godinama radite u barskom Birou rada?

Rolović: U vezi sa tim radimo neke interne analize i dio toga plasiramo u javnost. Jedna od osnovnih prepreka je neusklađenost ponude i tražnje. Prije svega, iz obrazovnog sistema ne dobijamo kadrove koji bi bili odmah aktivni na tržištu rada. Osim toga, ne dobijamo kadrove sa određenim praktičnim znanjima, koji bi bili spremni da prihvate ponuđeno zanimanje, što se, prije svega odnosi na poslove u turizmu i ugostiteljstvu. Takođe, u posljednjih desetak godina je prisutna hiperprodukcija visoko obrazovanih kadrova,što naša privreda i poslovni ambijent teško može da podrži. Program stručnog osposobljavanja visokoškolaca je koristan i značajan, ali nismo u mogućnosti da sve visokoškolce, posle obavljenog pripravničkog staža, zaposlimo. Njima se, tako do pronalaska posla u struci, nude angažmani u nižem ili različitom stepenu obrazovanja.

RB/BI: U nekim neformalnim razgovorima imala sam priliku da čujem da se ne tako mali broj zaposlenih, prijavljuje na Biro isključivo zbog benefita koje uživaju kao lica sa vaše evidencije. S tim u vezi, nije neobično da i kada im ponudite zaposlenje, obiju. Kako to objašnjavate, šta je razlog?

Rolović: Poslužiću se statističkim podatkom koji se tiče posredovanja u zapošljavanju. Trenutno na evidenciji imamo 1.603 nezaposlena lica, a od početka godine smo posredovali za njih 943. Znači, već smo 60% lica sa naše evidencije angažovali da konkurišu, uputili u određenu firmu, što je odrađeno u skladu sa oglašenim radnim mjestima. Radimo predselekcije, poslije toga selekcije sa poslodavcem gdje on, u neposrednom razgovoru može da odabere lice koje će primiti u radni odnos. U pravu ste kada kažete da je evidencija  opterećena onima koji aktivno ne traže posao. Podsjetiću da su ranije postojala socijalna davanja, za šta je uslov bilo da se lice nalazi na našoj evidenciji. Sada smo u situaciji da supružnici korisnici materijalnog obezbjeđenja porodice traže da im izdamo potvrdu da su na evidenciji Biroa, iako iz raznih razloga (zdravstvenih, čuvanja male djece, udaljenosti mjesta stanovanja od mjesta eventualnog zaposlenja) nisu u mogućnosti da prihvate posao, ali ne odustaju od mogućnosti da primaju socijalna davanja. Imamo i veliki broj invalida rada, koji su u stanju da budu radno angažovani na malom broju poslova. Brojna su i lica stara preko 60 godina koja čekaju da formalno ostvare neki od uslova za penziju… Neophodno je uvođenje kvalitetnih administrativnih mjera, što bi nam omogućilo da radimo isključivo sa licima koja su odmah spremna za zaposlenje. Oni bi svakako lakše našli posao, a naši službenici bi imali više prostora za rad sa njima i pružanje podrške.

RB/BI: Željko, kako se ove godine pripremate i na koji način motivišete nezaposlena lica sa evidencije da se aktivnije uključe u proces sezonskog zapošljavanja?

Rolović: Kao i prethodnih godina, realizujemo aktivnu mjeru zapošljavanja kroz sezonsko zapošljavanje. Već od početka godine smo počeli sa intervjuima. Neposredni individualni planovi za zapošljavanje nezaposlenih lica, gdje jednostavno u ličnom razgovoru vidimo koja je njihova sfera interesovanja i da li ta lica prihvataju sezonsko zapošljavanje. Sva lica, primarno iz opštine Bar, koja prihvataju sezonsko zapošljavanje prolaze kroz intervjue, a poslije 15-ak dana svaki oglas za sezonsko zapošljavanje postane vidljiv na nivou Crne Gore. Pokušavamo da sami pronađemo dio radne snage, a ako ne uspijemo, oglas ide na čitavu Crnu Goru. Takođe, bilo je sedam-osam, sajmova zapošljavanja, tako da smo lica sa naše evidencije upućivali u Podgoricu, u hotel „Splendid“, u Kotor, bio je i Sajam zapošljavanja u Ulcinju.

RB/BI: Znači to su uobičajene pripreme i obuke koje ogranizujete maltene u susret svakoj sezoni?

Rolović: Tako je. Godinama pokušavamo da ih animiramo, naročito lica turističko- ugostiteljske struke. U situacijama kada nezaposleni, recimo kuvar po struci, trenutno ne može da odgovori toj poziciji, usmjerimo ga da jedan period stiče praktična znanja kao pomoćni kuvar, da proba i sagleda da li sebe u perspektivi vidi u tom glavnom zanimanju. Smatram da u svakom zanimanju treba napredovati od jednostavnijih poslova ka složenijim.

RB/BI: U kojim oblastima očekujete da će se najviše oglašavati potreba za radnim mjestima ovoga ljeta?

Rolović: Ove godine su i turistička preduzeća, nevezano da li su mala, srednja ili velika, već od februara počela da oglašavaju slobodna radna mjesta, tako da smo mi našu bazu skoro iscrpili. Kontaktirali smo poslodavce i dali im smjernice na koji način da obnove oglase i da nas obavijeste koga su primili. Sada je krajnji rok kada naši ugostitelji i turistički poslanici moraju imati, ako ne već zaposlene, ono svakako radnike u pripremi za predsojeći period.

RB/BI: Ugostitelji se, na drugoj strani, žale da neće imati dovoljno radne snage, jer se mladi ljudi uglavnom odlučuju da zbog višestruko veće zarade posao tokom ljeta traže u zemljama regiona. Da li je situacija alarmantna, i da li baš kod naših susjeda cvjetaju ruže? Kakvu imate povratnu informaciju?

Rolović: Prema informacijama od naših nezaposlenih lica vidimo da dio njih stvarno želi da u Hrvatskoj, Sloveniji ili Zapadnoj Evropi obavlja sezonske poslove, tako da očekujemo odliv radne snage. Njima je primarni cilj zarada, jer su definitivno veće plate. Ilustrovaću sa kakvim se još problemom srijećemo: za radni angažman u turističkom objektu koji radi tokom devet mjeseci, sobarica u Crnoj Gori ima platu 550 eura, ali ju je teško ubijediti da tokom ljeta ostane ovdje, kada u regionu tokom ljeta za taj posao prihoduje 800, 900 eura na mjesečnom nivou. Radije se odlučuju za veću platu, nego za dugoročan posao sa manjom zaradom.

RB/BI: Kakva je, sa druge strane, procedura prijavljivanja nerezidenata koji žele da rade u Crnoj Gori tokom ljeta? Imaju li oni mogućnosti da se prijave da rade u našoj zemlji?

Rolović: Mi smo do 2015. godine izdavali radne dozvole nerezidentnim licima, a sada je to sve posao MUP-a. Tamo su i van sezone dosta velike gužve, pa vjerovatno treba organizovati posao na neki bolji način. Nadam se da će doći do rješenja koje će skratiti dužinu čekanja i izdavanja dozvola , kako zbog poslodavaca, tako i zbog budućih radnika i inspekcijskog nadzora.

RB/BI: Čini mi se da još uvijek kod nezaposlenih, posebno mladih ljudi, nije izgradjena svijest da posao nije isključivo zarada, već i socijalizacija, sticanje radnih navika, odgovornosti…

Rolović: Edukacija koju sam prošao na brojnim međunarodnim seminarima jasna ukazuje da zapošljavanje nije isključivo zarada. Znači, sve ovo što ste vi naveli, to je socijalizacija, uklapanje u timski rad, sticanje odgovornosti, komunikativnosti, samopotvrđivanja su izuzetno važni. Zapadne zemlje favorizuju školovanje uz rad, naročito kada govorimo o srednjoškolskoj i fakultetskoj omladini. Svi oni se rado odazivaju na poziv za sezonske poslove. Sa 293 lica sa visokom stručnom spremom (naročito licima do 30 godina) uradili smo intervjue, motivacione seminare, dajemo smjernice kako da dođu do za njih idealnog posla, trudimo se da im na tom putu nudimo sezonske poslove.

RB/BI: Značajnu podršku imate i od lokalne uprave. Opština Bar je krajem aprila u saradnji sa Udruženjem privrednika Bara i Zavodom za zapošljavanje i Biroom rada Bar organizovala Sajam sezonskog zapošljavanja mladih, pod nazivom „Pokreni se, radi, zaradi“ koji je održan na platou ispred Sportske dvorane Topolica. Kakav je bio odziv, o čemu su govorili poslodavci, i na koji način su uopšte pokušali da animiraju mlade uzrasta od 15 do 30 godina?

Rolović: To je bila stvarno sjajna inicijativa, koja je na svu sreću i zaživjela, Zavod je bio jedan od organizatora, imali smo i svoj štand sa našim propagandnim materijalom na kome su službenici davali uputstva. Vidio sam da je došlo dosta mladih. Mi smo animirali sva lica od 17 do 30 godina sa naše evidencije, a bili su prisutni i naši eminentni poslodavci. U svakom slučaju, to treba da nam bude praksa i u narednom periodu, jer bi bio veliki uspjeh da uspijemo da 20-30% lica koja su bila prisutna zaposlimo.

RB/BI: Kako su se predstavili potencijalni sezonski radnici, kojim zanimanjima, vještinama, kompetencijama su pokušali da skrenu pažnju poslodavaca, i eventualno obezbijede sebi neko od ponuđenih radnih mjesta?

Rolović: Vrlo je bitna ta usklađenost ponude i tražnje i da iz obrazovnih institucija dobijamo kadrove koji su, uz malo dodatnog znanja, spremni da pokrivaju zanimanje za koje su se edukovali. Zatim, sa druge strane ovo je stvarno višegodišnji problem, znači godinama je taj deficit sezonske radne snage nadoknađivan iz zemalja okruženja, prvenstveno iz Srbije, Kosova, Bosne i Hercegovine. Ali, sada imamo odliv, tako da ćemo morati angažovati dio radne snage iz zemalja regiona, kako bi sezona bila uspješna i da bi kao turistička destinacija bili prepoznati i odgovorili na pravi način kvalitetom usluge i svim drugim sadržajem.

RB/BI: I za kraj razgovora, zamoliću vas za smjernice, kako da se budući sezonski radnici prijave, koje je radno vrijeme Biroa, pri tome mislim na radno vrijeme koje se odnosi na rad sa strankama?

Rolović: Rad sa strankama je od 8:00 do 14:00, a lica koja se prvi put pprijavljuju, treba da prilože radnu knjižicu, ličnu kartu i originalnu diplomu. Nakon toga će naš servis već u toku istog dana uraditi prijavu. To isto važi i za usluge koje pružamo poslodavcima.

The post Rolović: Očekujem da ćemo uspješno odgovoriti izazovima ove ljetnje sezone first appeared on BARinfo.

“Sajam sezonskog zapošljavanja mladih je prilika za sve zainteresovane da na najjednostavniji način pronađu sezonsko zaposlenje. Na jednom mjestu, mladima uzrasta 15 do 30 godina predstaviće se privrednici iz Bara. Na štandovima koji će se nalaziti na sajmu, svi posjetioci biće u prilici da se upoznaju sa ponudama poslodavaca i informišu o svim ostalim detaljima. Za sve mlade ljude, ovo je prava prilika da se predstave u najboljem svjetlu i odaberu posao koji im odgovara. Događaj je produkt aktivnosti Lokalnog akcionog plana za mlade”, kažu iz Opštine Bar.

The post U srijedu Sajam sezonskog zapošljavanja first appeared on BARinfo.

„U Birou rada Bar radimo na realizaciji planova i projekata u susret sezoni u koju svi moramo vjerovati i dočekati je spremno i optimistično. U cilju informisanja i motivisanja, intenzivnije kontaktiramo lica sa evidencije koja su na sezonskim poslovima bila angažovana prethodnih godina“, kaže šef Biroa rada Bar, Željko Rolović.

U skladu sa promjenama na državnom nivou, prema kojima Zavod za zapošljavanje više ne funkcioniše pod okriljem Ministarstva rada i socijalnog staranja, već pripada Ministarstvu finansija, u Barskom birou još uvijek nijesu sigurni koliko sredstava će im biti raspoređeno za potrebe priprema i obuka nezaposlenih.

„Ipak, to nam ni u kom slučaju ne predstavlja barijeru da sa nezaposlenim licima uradimo pripreme koje su karakterisale i prethodne sezone. S druge strane, cio proces se dešava u dosta otežanim uslovima- navikli smo da već od aprila ‘baratamo’ sa oko 1.500 lica sa evidencije. U ovom trenutku imamo 2.700 lica. Napominjem pritom, da je projektovani broj sistematizovanih radnih mjesta za 1.400 sezonaca, što je dodatni pritisak na naše službenike. Kvalitet i obim posla, zbog toga vjerovatno neće biti na nivou iz 2018. i 2019. godine, kada je zapošljavanje bilo na vrhuncu  u posljednjih deset godina“, prognozira Rolović. 

I ove godine očekuju da će se najviše oglašavati potreba za radnim mjestima iz oblasti ugostiteljstva, turizma, trgovine, dok su van sezone uvijek najviše angažovani radnici u građevinarstvu. Posljednjih godina oživjelo je i zapošljavanje u poljoprivredi. Naš sagovornik poručuje da, s obzirom da u ZZZ CG nijesu u mogućnosti da odgovore potrebama svih poslodavaca, zajednički zadatak školstva, udruženja privrednika treba da bude da se profili kadrova razvijaju u skladu sa potrebama tržišta.

Do sada im se javilo 15- tak poslodavaca koji imaju potrebu za upošljavanjem sezonaca, pa su već započeli selekciju. Negativni finansijski efekti izazvani pandemijom će, procjenjuje Rolović, imati dalekosežne posljedice.

„Vrlo je važno da se zaposli što više domaće radne snage. Apsolutno sam siguran da bi se, i da nas nije zadesila pandemija, veliki dio novca prihodovanog od turizma prelivao u susjedne zemlje (Kosovo, BiH, Srbija), čiji državljani tokom sezone popunjavaju radna mjesta na crnogorskom primorju. Ono što mi možemo da uradimo, po ugledu na razvijenije države, je da se aktiviramo na obuci specijalizovanih kadrova. U ovome nijesmo izuzetak, problem sa stručnom radnom snagom, visokokvalifikovanim kuvarima, konobarima, menadžerima, animatorima, imaju i Slovenija, Hrvatska Italija…“, ukazuje Rolović.

Prijavljivanje nerezidenata zainteresovanih za radni angažman tokom sezone se od 2015. godine, kada je Zavod prestao sa izdavanjem radnih dozvola, obavlja preko MUP- a. Šef Biroa rada Bar smatra da su brojke od preko 20.000 izdatih radnih dozvola za nerezidente- zabrinjavajuće. Sugeriše da bi u narednom periodu trebalo obratiti pažnju i provjeriti ko je od tih lica stvarno zaposlen, a ko radnu dozvolu, koja omogućava boravak u Crnoj Gori, uzima iz nekog drugog razloga.

“Taj disbalans između naših sezonskih radnika, kojih je 2018. i 2019. godine bilo oko 12.000 i 20.000 izdatih dozvola za nerezidente, u perspektivi treba smanjivati. Uz sistemsko angažovanje i ozbiljnu medijsku kampanju, možemo uticati da situacija postane povoljnija za državljane Crne Gore. Ne treba, ipak, zanemariti ni činjenicu da  prethodnih godina naši srednjoškolci i studenti nijesu bili spremni da rade tokom sezone. Preferirali su odmaranje i uživanje tokom ljeta, a nerijetko su se žalili i na niske zarade. Sa edukuacija koje sam prošao u  Čehoslovačkoj i Danskoj, imam saznanja da su te zemlje napravile veliki iskorak u tom segmentu. Treba izgraditi svijest da posao nije isključivo zarada, posao je i socijalizacija i sticanje radnih navika i odgovornosti. Rukovođen isključivo tim principima mlad čovjek će naučiti kako da u budućnosti savladava prepreke. Ja vjerujem u mladost, vjerujem da postoji ljudski, kadrovski i intelektualni potencijal naše omladine, samo je treba usmjeravati i pomoći im. Za budućnost tada ne treba brinuti”, sa optimizmom zaključuje Rolović.

Radno vrijeme Biroa rada Bar je od sedam do 15 časova, a rad sa strankama je organizovan od osam do 14 sati.

The post Otpočele pripreme za sezonsko zapošljavanje first appeared on BARinfo.