Gost Vjere Knežević Vučićević u emisiji “Sunčanom stranom ulice” Radio Bara, bio je načelnik Područne jedinice Biroa rada za Bar, Ulcinj i Budvu, Željko Rolović.
RB/BI: Željko, na početku, čestitke na imenovanju, s obzirom da ste od skoro, nakon dugogodišnjeg angažmana u barskom Birou rada, stupili na funkciju načelnika područne jedinice za tri grada. Iako ste, da tako kažem, “domaći na tom terenu”, sigurna sam da je nova funkcija svojevrstan izazov. Jesam li u pravu?
Rolović: Zahvaljujem se na iskrenim čestitkama, ja se zaista uvijek prijatno osjećam u vašem studiju. Normalno, novi su izazovi, ali eto, sa svim kolegama, trudimo se da izađemo u susret našim korisnicima, prije svega nezaposlenim licima, poslodavcima, jer smo svi na nekom zajedničkom zadatku i stremimo istom cilju.
RB/BI: Kakva je trenutna situacija kada je broj nezaposlenih lica na evidenciji u pitanju? Koliko Barana traži posao posredstvom Biroa rada?
Rolović: Na današnji dan, na Birou rada Bar imamo 1.603 nezaposlena lica, od toga je 586 muškaraca i 1.018 žena.
RB/BI: Kakva je struktura nezaposlenih, koja zanimanja su deficitarna, a u kojim branšama vlada veća ponuda od potražnje?
Rolović: Počeću od prvog stepena stručne spreme – tu imamo 479 nezaposlenih lica, u drugom stepenu 60, u trećem 286, u četvrtom 443, u petom pet, u šestom 37 i u sedmom stepenu 293 lica. Što se tiče zanimanja gdje imamo veću ponudu od potražnje, to su zanimanja sa sedmim stepnom stručne spreme – menadžeri u raznim djelatnostima, potom u četvrtom stepenu imamo dosta nezaposlenih lica koja su po zanimanju maturanti gimnazije, slijede poljoprivredni tehničari, ekonomski tehničari… Što se tiče deficitarnih zanimanja, to su, uglavnom turizam i ugostiteljstvo.
RB/BI: Jeste li zadovoljni učinkovitošću programa i aktivnostima koje Zavod za zapošljavanje realizuje sa ciljem smanjenjem broja lica bez zaposlenja? Šta pokazuje praksa?
Rolović: Trenutno na nivou Crne Gore imamo 42.594 nezaposlenih lica, pa je stopaa nezaposlenosti 18,36. To je stanje koje je vjerovatno nerealno, jer suština je svih naših programa aktivne politike zapošljavanja, da radimo sa licima koja aktivno traže posao. Svi oni su, kroz individualne planove zapošljavanja, upućeni u sve što Zavod radi. Konkretno, ovih dana će biti realizovana dva programa. Osposobljavanje za samostalan rad, i osposobljavanje za rad kod poslodavca gdje je namjenjeno preko dva miliona eura sredstava za refundiranje troškova zarada za 600 nezaposlenih lica. Od toga su 300 lica sa trećim i četvrtim stepenom stručne spreme koja nemaju zaposlenje u svojoj struci, odnosno osnovnom zanimanju. Imamo i dosta lica koja, nevezano za stručnu spremu, tokom posljednjih četiri mjeseca nisu bila u radnom odnosu. Njima će za period od šest mjeseci biti refundirane zarade. Neki programi koji se tiču podsticaja mladih sa ciljem zapošljavanja, javnih radovi, sticanja stručnih kvalifikacija, zatim raznih prekvalifikacija, dokvalifikacija… su već započeti, a brojni su u planu. Sve novosti uredno ažuriramo na sajtu Zavoda, vrlo smo aktivni i u medijskom predstavljanju i promociji aktivnosti, da bi animirali i u naše programe aktivne politike zapošljavanja, koje radimo iz godine u godinu, uključili što veći broj ljudi.
RB/BI: Koja je najveća barijera tokom pokušaja da se dođe do posla? Kakva su Vaša iskustva, ipak godinama radite u barskom Birou rada?
Rolović: U vezi sa tim radimo neke interne analize i dio toga plasiramo u javnost. Jedna od osnovnih prepreka je neusklađenost ponude i tražnje. Prije svega, iz obrazovnog sistema ne dobijamo kadrove koji bi bili odmah aktivni na tržištu rada. Osim toga, ne dobijamo kadrove sa određenim praktičnim znanjima, koji bi bili spremni da prihvate ponuđeno zanimanje, što se, prije svega odnosi na poslove u turizmu i ugostiteljstvu. Takođe, u posljednjih desetak godina je prisutna hiperprodukcija visoko obrazovanih kadrova,što naša privreda i poslovni ambijent teško može da podrži. Program stručnog osposobljavanja visokoškolaca je koristan i značajan, ali nismo u mogućnosti da sve visokoškolce, posle obavljenog pripravničkog staža, zaposlimo. Njima se, tako do pronalaska posla u struci, nude angažmani u nižem ili različitom stepenu obrazovanja.
RB/BI: U nekim neformalnim razgovorima imala sam priliku da čujem da se ne tako mali broj zaposlenih, prijavljuje na Biro isključivo zbog benefita koje uživaju kao lica sa vaše evidencije. S tim u vezi, nije neobično da i kada im ponudite zaposlenje, obiju. Kako to objašnjavate, šta je razlog?
Rolović: Poslužiću se statističkim podatkom koji se tiče posredovanja u zapošljavanju. Trenutno na evidenciji imamo 1.603 nezaposlena lica, a od početka godine smo posredovali za njih 943. Znači, već smo 60% lica sa naše evidencije angažovali da konkurišu, uputili u određenu firmu, što je odrađeno u skladu sa oglašenim radnim mjestima. Radimo predselekcije, poslije toga selekcije sa poslodavcem gdje on, u neposrednom razgovoru može da odabere lice koje će primiti u radni odnos. U pravu ste kada kažete da je evidencija opterećena onima koji aktivno ne traže posao. Podsjetiću da su ranije postojala socijalna davanja, za šta je uslov bilo da se lice nalazi na našoj evidenciji. Sada smo u situaciji da supružnici korisnici materijalnog obezbjeđenja porodice traže da im izdamo potvrdu da su na evidenciji Biroa, iako iz raznih razloga (zdravstvenih, čuvanja male djece, udaljenosti mjesta stanovanja od mjesta eventualnog zaposlenja) nisu u mogućnosti da prihvate posao, ali ne odustaju od mogućnosti da primaju socijalna davanja. Imamo i veliki broj invalida rada, koji su u stanju da budu radno angažovani na malom broju poslova. Brojna su i lica stara preko 60 godina koja čekaju da formalno ostvare neki od uslova za penziju… Neophodno je uvođenje kvalitetnih administrativnih mjera, što bi nam omogućilo da radimo isključivo sa licima koja su odmah spremna za zaposlenje. Oni bi svakako lakše našli posao, a naši službenici bi imali više prostora za rad sa njima i pružanje podrške.
RB/BI: Željko, kako se ove godine pripremate i na koji način motivišete nezaposlena lica sa evidencije da se aktivnije uključe u proces sezonskog zapošljavanja?
Rolović: Kao i prethodnih godina, realizujemo aktivnu mjeru zapošljavanja kroz sezonsko zapošljavanje. Već od početka godine smo počeli sa intervjuima. Neposredni individualni planovi za zapošljavanje nezaposlenih lica, gdje jednostavno u ličnom razgovoru vidimo koja je njihova sfera interesovanja i da li ta lica prihvataju sezonsko zapošljavanje. Sva lica, primarno iz opštine Bar, koja prihvataju sezonsko zapošljavanje prolaze kroz intervjue, a poslije 15-ak dana svaki oglas za sezonsko zapošljavanje postane vidljiv na nivou Crne Gore. Pokušavamo da sami pronađemo dio radne snage, a ako ne uspijemo, oglas ide na čitavu Crnu Goru. Takođe, bilo je sedam-osam, sajmova zapošljavanja, tako da smo lica sa naše evidencije upućivali u Podgoricu, u hotel „Splendid“, u Kotor, bio je i Sajam zapošljavanja u Ulcinju.
RB/BI: Znači to su uobičajene pripreme i obuke koje ogranizujete maltene u susret svakoj sezoni?
Rolović: Tako je. Godinama pokušavamo da ih animiramo, naročito lica turističko- ugostiteljske struke. U situacijama kada nezaposleni, recimo kuvar po struci, trenutno ne može da odgovori toj poziciji, usmjerimo ga da jedan period stiče praktična znanja kao pomoćni kuvar, da proba i sagleda da li sebe u perspektivi vidi u tom glavnom zanimanju. Smatram da u svakom zanimanju treba napredovati od jednostavnijih poslova ka složenijim.
RB/BI: U kojim oblastima očekujete da će se najviše oglašavati potreba za radnim mjestima ovoga ljeta?
Rolović: Ove godine su i turistička preduzeća, nevezano da li su mala, srednja ili velika, već od februara počela da oglašavaju slobodna radna mjesta, tako da smo mi našu bazu skoro iscrpili. Kontaktirali smo poslodavce i dali im smjernice na koji način da obnove oglase i da nas obavijeste koga su primili. Sada je krajnji rok kada naši ugostitelji i turistički poslanici moraju imati, ako ne već zaposlene, ono svakako radnike u pripremi za predsojeći period.
RB/BI: Ugostitelji se, na drugoj strani, žale da neće imati dovoljno radne snage, jer se mladi ljudi uglavnom odlučuju da zbog višestruko veće zarade posao tokom ljeta traže u zemljama regiona. Da li je situacija alarmantna, i da li baš kod naših susjeda cvjetaju ruže? Kakvu imate povratnu informaciju?
Rolović: Prema informacijama od naših nezaposlenih lica vidimo da dio njih stvarno želi da u Hrvatskoj, Sloveniji ili Zapadnoj Evropi obavlja sezonske poslove, tako da očekujemo odliv radne snage. Njima je primarni cilj zarada, jer su definitivno veće plate. Ilustrovaću sa kakvim se još problemom srijećemo: za radni angažman u turističkom objektu koji radi tokom devet mjeseci, sobarica u Crnoj Gori ima platu 550 eura, ali ju je teško ubijediti da tokom ljeta ostane ovdje, kada u regionu tokom ljeta za taj posao prihoduje 800, 900 eura na mjesečnom nivou. Radije se odlučuju za veću platu, nego za dugoročan posao sa manjom zaradom.
RB/BI: Kakva je, sa druge strane, procedura prijavljivanja nerezidenata koji žele da rade u Crnoj Gori tokom ljeta? Imaju li oni mogućnosti da se prijave da rade u našoj zemlji?
Rolović: Mi smo do 2015. godine izdavali radne dozvole nerezidentnim licima, a sada je to sve posao MUP-a. Tamo su i van sezone dosta velike gužve, pa vjerovatno treba organizovati posao na neki bolji način. Nadam se da će doći do rješenja koje će skratiti dužinu čekanja i izdavanja dozvola , kako zbog poslodavaca, tako i zbog budućih radnika i inspekcijskog nadzora.
RB/BI: Čini mi se da još uvijek kod nezaposlenih, posebno mladih ljudi, nije izgradjena svijest da posao nije isključivo zarada, već i socijalizacija, sticanje radnih navika, odgovornosti…
Rolović: Edukacija koju sam prošao na brojnim međunarodnim seminarima jasna ukazuje da zapošljavanje nije isključivo zarada. Znači, sve ovo što ste vi naveli, to je socijalizacija, uklapanje u timski rad, sticanje odgovornosti, komunikativnosti, samopotvrđivanja su izuzetno važni. Zapadne zemlje favorizuju školovanje uz rad, naročito kada govorimo o srednjoškolskoj i fakultetskoj omladini. Svi oni se rado odazivaju na poziv za sezonske poslove. Sa 293 lica sa visokom stručnom spremom (naročito licima do 30 godina) uradili smo intervjue, motivacione seminare, dajemo smjernice kako da dođu do za njih idealnog posla, trudimo se da im na tom putu nudimo sezonske poslove.
RB/BI: Značajnu podršku imate i od lokalne uprave. Opština Bar je krajem aprila u saradnji sa Udruženjem privrednika Bara i Zavodom za zapošljavanje i Biroom rada Bar organizovala Sajam sezonskog zapošljavanja mladih, pod nazivom „Pokreni se, radi, zaradi“ koji je održan na platou ispred Sportske dvorane Topolica. Kakav je bio odziv, o čemu su govorili poslodavci, i na koji način su uopšte pokušali da animiraju mlade uzrasta od 15 do 30 godina?
Rolović: To je bila stvarno sjajna inicijativa, koja je na svu sreću i zaživjela, Zavod je bio jedan od organizatora, imali smo i svoj štand sa našim propagandnim materijalom na kome su službenici davali uputstva. Vidio sam da je došlo dosta mladih. Mi smo animirali sva lica od 17 do 30 godina sa naše evidencije, a bili su prisutni i naši eminentni poslodavci. U svakom slučaju, to treba da nam bude praksa i u narednom periodu, jer bi bio veliki uspjeh da uspijemo da 20-30% lica koja su bila prisutna zaposlimo.
RB/BI: Kako su se predstavili potencijalni sezonski radnici, kojim zanimanjima, vještinama, kompetencijama su pokušali da skrenu pažnju poslodavaca, i eventualno obezbijede sebi neko od ponuđenih radnih mjesta?
Rolović: Vrlo je bitna ta usklađenost ponude i tražnje i da iz obrazovnih institucija dobijamo kadrove koji su, uz malo dodatnog znanja, spremni da pokrivaju zanimanje za koje su se edukovali. Zatim, sa druge strane ovo je stvarno višegodišnji problem, znači godinama je taj deficit sezonske radne snage nadoknađivan iz zemalja okruženja, prvenstveno iz Srbije, Kosova, Bosne i Hercegovine. Ali, sada imamo odliv, tako da ćemo morati angažovati dio radne snage iz zemalja regiona, kako bi sezona bila uspješna i da bi kao turistička destinacija bili prepoznati i odgovorili na pravi način kvalitetom usluge i svim drugim sadržajem.
RB/BI: I za kraj razgovora, zamoliću vas za smjernice, kako da se budući sezonski radnici prijave, koje je radno vrijeme Biroa, pri tome mislim na radno vrijeme koje se odnosi na rad sa strankama?
Rolović: Rad sa strankama je od 8:00 do 14:00, a lica koja se prvi put pprijavljuju, treba da prilože radnu knjižicu, ličnu kartu i originalnu diplomu. Nakon toga će naš servis već u toku istog dana uraditi prijavu. To isto važi i za usluge koje pružamo poslodavcima.
