Učesnici skupa su jednoglasni u ocjeni da će put, koji ima potencijal da bude mnogo više od saobraćajnice, svjedočiti o povezanosti ljudi i krajeva, ljubavi prema zavičaju i o vjeri da zajedničkim naporima možemo stvarati bolje uslove za život budućih generacija. Inicijator projekta je uspješni privrednik iz dijaspore Ćazim Džaferović, poznati filantrop i humanista, koji je svojim djelom pokazao da se ljubav prema rodnom kraju najbolje potvrđuje konkretnim doprinosom zajednici.

Detaljna prezentacija rekonstrukcije i proširenja puta Virpazar-Ostros prikazana je na video-bimu.

“Ovaj put predstavlja važnu vezu za lokalno stanovništvo, turiste i poslovne ljude. Svjedoci smo da je on trenutno ozbiljna bezbjednosna opasnost. Njegovo proširenje ponudiće valorizaciju velikog potencijala Skadarskog jezera i okoline”, poručio je Džaferović, uz podsjećanje da “rekonstrukcija puta nije samo pitanje asfalta, već razvoja jednog od najvrednijih prostora Crne Gore – Skadarskog jezera, Krajine i podnožja Rumije.”

Put Virpazar-Ostros, apostofirao je Džaferović, povezuje naselja, ljude, prirodu kulturu, baštinu, istoriju i turistički potencijal, a rekonstrukcijom će se stvoriti bolji uslovi za život lokalnog stanovništva i pružiti prilika za razvoj biznisa i bolju povezanost Bara, Virpazara, Ostrosa, Vladimira i Ulcinja.

“Naš cilj ne smije biti samo brzi i bezbjedan prolazak od jedne tačke do druge, već pametna valorizacija prostora uz zaštitu prirode, kontrolisana izgradnja i obezbjeđenje uslova za ostanak mladih. S obzirom da se ovaj putni pravac nalazi u zoni Nacionalnog parka (Skadarsko jezero), rekonstrukcija mora biti pažljiva, strogo kontrolisana i usklađena sa regulativama zaštite prostora”, objasnio je Džaferović.

Obećao je da će, ako predlog bude odobren, potencijale ovog lijepog kraja promovisati i svojim prijateljima iz svijeta biznisa, za koje vjeruje da će podržati ideju da se lokalitet dodatno oplemeni izgradnjom vila za boravak turista, ribljih restorana, Steak house-a. Prije toga, otkrio je da ima plan da prvi uloži u izgradnju nekoliko turističkih objekata, a sav profit bi donirao u humanitarne svrhe.

Prvi susret sa Ćazimom Džaferovićem je, kako je istakao potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar vanjskih poslova, Ervin Ibrahimović, na njega ostavio snažan utisak zbog Džaferovićevog patriotizma, humanosti, osjećanjima prema ljudima u nevolji, ali, prije svega, velike ljubavi prema kraju iz kog potiče.

“Prije petnaestak dana smo se sreli u Nju Jorku i odlučili da započnemo ovu priču i da Vlada stane iza projekta. Putevi spajaju ljude i države, stvaraju šansu za nove biznise i ulaganja u atraktivne projekte. Ovaj put ima dodatnu vrijednost i zbog činjenice da podsjeća na značaj njegovanja istorijskih vrijednosti, ali i nužnost valorizacije turističkih potencijala, kako bi ovaj kraj postao jedna od najvažnijih razvojnih tačaka Crne Gore”, sa optimizmom je zaključio Ibrahimović.

Podrška razvoju i stvaranje kvalitetnije infrastrukture među ključnim su prioritetima barske lokalne uprave, prepoznate po senzibilitetu da procijeni koji projekti zavređuju podršku i “vjetar u leđa”. Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević je podcrtao da “daje apsolutnu podršku inicijativi koja je potekla od Ćaza Džaferovića, velikog prijatelja Bara i Crne Gore, čovjeka koji ne zaboravlja rodnu grudu”.

“Siguran sam da je u vremenu kada itekako možemo pronaći stvari koje nas ne spajaju, Ćazo pokrenuo inicijativu koja će nas sve ujediniti. Ovaj put znači život – i za ljude koji tu žive, za sve generacije koje tek dolaze, ali i za one koji godinama stvaraju negdje daleko, preko okeana, sanjajući o povratku u zavičaj, uz želju da investiraju i pokrenu i razviju toliko značajnu ekonomsku perspektivu ovog kraja”, kazao je Raičević.

Čelni čovjek Opštine je podsjetio da je Bar grad između dvije čarobne obale, a koliko smo u proteklom periodu bili uspješni u valorizaciji svih prirodnih potencijala na obali Jadranskog mora, nije želio da govori, ali je zato siguran da smo “u vrlo izazovnom tranzicionom periodu bili, ipak, malo pametniji i sačuvali najvredniji resurs, a to je resurs Skadarskog jezera”.

“Prilikom posjete našim ljudima u dijaspori 2018. godine, pokrenute su zanimljive inicijative, od kojih su se neke ticale spremnosti dijaspore da učestvuje u realizaciji projekata. Jedan od njih je bio i projekat izgradnje fiskulturne sale u OŠ ‘Pečurice’u Mrkojevićima, a drugi rekonstrukcija putnog pravca R-29, koji povezujue Bar preko Mrkojevića sa susjednom opštinom Ulcinj i graničnim prelazom Sukobin (na godišnjem nivou njime prođe preko tri miliona putnika). Obje inicijative su u završnoj fazi i nadam se da ćemo u narednim mjesecima svjedočiti njihovom okončanju”, najavio je Raičević.

U vezi sa inicijativom rekonstrukcije puta Virpazar-Ostros decidan je da će, kao i uvijek do sada, kada su u pitanju projekti od opštedruštvenog značaja “Opština Bar biti odgovorna i pružiti ruku Vladi Crne Gore, resornim ministarstvima, Upravi za saobraćaj i participirati kako bi rekonstrukcija putnog pravca, koji je prepoznat i u Strategiji razvoja grada, krenula što prije”.

“Osim toga, radimo i na projektu koji bi trebao da upotpuni ovu priču, san je mnogih generacija, a to je povezivanje mora i jezera. Ukoliko se ovaj putni pravac rekonstruiše, izgradnjom žičare koja bi povezala Bar preko Rumije sa Skadarskim jezerom, siguran sam da bi se otvorila značajna perspektiva Bara kao grada sa najvećim razvojnim potencijalom na Crnogorskom primorju”, sa zadovoljstvom je istakao Raičević, koji je ponosan što još jedna inicijativa “po dobro oprobanom ‘barskom’ receptu, kome je glavni ‘začin’ jedinstvo, otpčinje realizaciju, za šta ni ovog puta neće izostati podrška Opštine Bar”.

Predsjednik Skupštine opštine Bar Branislav Nenezić je ukazao da nas “o značaju, ljepoti i vrijednosti ovog kraja, dobrim dijelom, uče i turisti”.

“Veliku zahvalnost iskazujem prema sugrađanima koji su se proteklih godina vratili selu, obnovili domaćinstva, vinarije, a posebno onima koji su u 21. vijeku ostali da žive ovdje. Nadam se da ćemo u Budžetu za 2027. godinu imati obezbijeđena sredstva za realizaciju ovog projekta”, kazao je Nenezić.

Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović je okupljene upoznao sa inicijativom koja će, kako je kazao “značiti upotpunjenje ideje rekonstrukcije putnog pravca Virpazar-Ostros i dati joj pravi efekat”.

“Već sjutra ću na sjednici predložiti da Vlada da saglasnost za početak pripremnih radova na putu Ostros-Vladimir u dužini od 17 kilometara. Na taj način će turistička ponuda biti značajno unaprijeđena, što je posebno važno jer seoski turizam polako preuzima primat u odnosu na primorje”, procjena je Radunovića.

Put Virpazar-Ostros neće biti samo saobraćajnica, već most između zavičaja i dijaspore, između prošlosti koju poštujemo i budućnosti koju gradimo.

Ministar dijaspore u Vladi Crne Gore Mirsad Azemović je procijenio da je današnji sastanak na Virpazaru “istorijski” i da je ovaj kraj zavrijedio da se put što prije modernizuje.

“Osim što spaja ljude, saobraćajnica stvara osnovne pretpostavke za ulaganje i biznis. Ova Vlada je, svjesna važnosti i uloge dijaspore, oformila Ministarstvo dijaspore kojim rukovodim. Nadam se da će u budućnosti i dijaspora koja potiče sa sjevera poželjeti da ulaže u zavičaj”, rekao je Azemović.

Poruka sa skupa na Virpazaru je da danas nije obilježen samo početak inicijative za izgradnju jednog infrastrukturnog projekta, već je poslata poruka kako pojedinac, zajednica i institucije mogu zajedno stvarati vrijednosti koje ostaju generacijama. Želja učesnika je jasna- da put Virpazar-Ostros sa inovativnim, brižljivo osmišljenim pratećim sadržajima, koji će itekako doprinijeti valorizaciji izvrsnih potencijala ovog prelijepog kraja, bude simbol povezivanja ljudi, ideja i budućih razvojnih prilika.

The post VIDEO: Most između uspomena i razvoja – inicijativa Ćazima Džaferovića za rekonstrukciju puta Virpazar-Ostros  first appeared on BARinfo.

„Proces legalizacije divljih objekata je veoma složen i težak posao. Pokušaj da se sprovede 2018. godine i iskustva iz tog perioda, pomogla su nam da sagledamo što bi trebalo promijeniti, gdje su se pojavljivali problemi, prepreke i zbog čega nije doveden do kraja, odnosno nije bio uspješan. Taj plan je predviđao legalizaciju objekata u skladu sa urbanističkim planovima, međutim, kako planska dokumentacija nedostaje (tako uostalom i nastaju nelegalni objekti), vrlo mali broj objekata je mogao da stekne legalni status. Mi smo sada ostavili širok opseg za legalizaciju, što znači da su, gotovo, potrebna samo tri opšta uslova da bi vlasnici mogli ući u proceduru i da bi legalizovali svoje objekte, a to su: da je objekat sagrađen prije jula 2025. godine i da se nalazi na ortofotu snimku koji smo uradili, da se ne nalazi na lokaciji od opšteg interesa, gdje prolaze put, pruga, dalekovod, gdje je vodoizvorište i slično, a treći uslov jeste da oni objekti koji nisu upisani u katastar kao nelegalni, moraju biti evidentirani, odnosno upisani u katastar u roku od šest mjeseci od usvajanja zakona. Sada smo produžili rok za dodatnih šest mjeseci, ali moram naglasiti da februar 2026. nije bio rok predviđen za donošenje odluka, kako su mnogi razumjeli, već samo termin za predaju zahtjeva i dokumentacije. Ono što treba da se uradi jeste elaborat, da bi znali šta legalizujemo, i da se preda Upravi za nekretnine, odnosno katastru”, kazao je za Radio Bar i Bar info, ministar Radunović, koji je naglasio da će povoljni uslovi omogućiti da bude legalizovan veliki broj objekata, vjerovatno više od 100.000. Tačna cifra nelegalnih objekata još nije utvrđena, a kako je naveo Radunović, biće poznata tokom procesa legalizacije i prijave vlasnika.

„Uradili smo ortofoto snimak sa presjekom stanja u vrijeme donošenja Zakona o legalizaciji, za osam, devet mjeseci, napravićemo kontrolni snimak (dobili smo softer zahvaljujući kome ćemo najnoviji upariti sa prethodnim snimkom), čime će automatski biti detektovani svi objekti sagrađeni u međuvremenu. Građani bi sami trebalo da prijave svoje objekte, jer prvenstveno oni imaju koristi od toga. Ukoliko to ne urade, a inspekcijski organi utvrde na terenu da postoje nelegalni objekti, biće uklonjeni. Već je započeta procedura na Žabljaku, 136 objekata je ‘zapečaćeno’, podnijete prijave, a čim se zakonska procedura završi biće uklonjeni, neki već narednih dana. Mora konačno da se podvuče crta, država je dugo bila, da tako kažem, blagonaklona prema nelegalnim graditeljima. U početku je to bilo iz socijalnih razloga, jer nije mogla da obezbjedi svim građanima rješavanje stambenog pitanja, a kasnije je omogućavano iz političkih razloga, kupovine glasova”, kazao je Radunović, koji je na pitanje da li su nelegalno gradili funkcioneri bivše vlasti, ali i neki iz aktuelne, potvrdno odgovorio.

„Najmanje što može da uradi neko ko je na odgovornoj funkciji, a nelegalno gradi, jeste da podnese ostavku. U razvijenim, demokratskim državama, sa dugom tradicijom višestranačja, to je uobičajena stvar. U takvim zemljama je to nezamislivo, kod nas je, nažalost drugačije, ali korak po korak, takva praksa se mora iz korijena mijenjati. Ova Vlada je odlučna da uspostavi red u državi, ne samo kada je riječ o nelegalnim objektima, već i u svim ostalim segmentima, jer ulazak u EU, prije svega, zahtijeva od nas određene standarde i više neće biti prostora za tolerisanje bilo kakvih nelegalnih aktivnosti. ‘Crvena linija’ je, kada je u pitanju nelegalna gradnja, podvučena usvajanjem Zakona o legalizaciji. Nije nelegalna gradnja samo objekat bez dozvole, već i prekoračenje građevinske dozvole, u gabaritima, spratnosti. Moram reći da je veliki broj građana ozbiljno shvatio odredbe novog zakona i naše apele, većina je prestala sa nelegalnom gradnjom, ali još uvijek u nekim krajevima imamo takvih slučajeva. Pretežno se radi o investitorima sa strane, recimo na Žabljaku, veoma mali broj je Žabljačana koji grade bez dozvole. Inspekcijske službe nisu u mogućnosti da u kratkom roku obiđu sva gradilišta, a sa druge strane, ni opštine nisu spremne, sa inspekcijskim službama na lokalnom nivou, da odgovore zadatku. Poenta je da niko neće biti pošteđen, a kada se sruši prva kuća, bilo bi veoma neetički da bilo kome ‘progledamo kroz prste’ “, naglasio je Radunović.

Nelegalna gradnja je decenijama cvjetala, kazao je ministar, a najugroženije područje, smatra, jeste bez konkurencije, Podgorica.

„Podsjetiću na ogromna nelegalna naselja, kao što su Kakarička gora, Malo brdo, Park šuma. Sve je to, uglavnom, starijeg datuma, a Žabljak je postao veoma atraktivan u tom smislu u novije vrijeme, kao i Ulcinj, posebno Štoj. U narednom periodu upravo ćemo se usmjeriti na primorje, počeli smo od Žabljaka, imajući u vidu vremenske prilike. Podgorica je uvijek u središtu pažnje, ali već neko vrijeme, nakon novog zakona, nema nelegalne gradnje u glavnom gradu. Ohrabrujemo sve građane da prijave svoje objekte za legalizaciju, jer to je za sve njih veliko olakšanje, jer stalno žive u strahu što će biti sa njihovom kućom, ne mogu da je valorizuju na pravi način, da se zaduže kreditno, ne znaju da li će djeci moći da je ostave na način da mogu da je koriste i raspolažu sa njom slobodno, bez ograničenja. Novi zakon je zabranio promet nelegalnih nekretnina, upravo zato da bi ljudi osjetili razliku u posjedovanju legalnog ili nelegalnog objekta. Ako bi omogućili promet nelegalnih objekata, mi bismo derogirali ono što radimo. Ostavili smo mogućnost nasljeđivanja, kod poklona roditelja djeci, to je ono što je po zakonu oslobođeno poreza na promet i, naravno, kod sudskih izvršenja, moguća je promjena vlasnika. Uslov je da svi ovi vlasnici, koji su na taj način stekli nekretninu, moraju ući u proces njene legalizacije”, objasnio je ministar Radunović.

Prilikom legalizacije biće kontrolisano da li su objekti građeni na geodetski i tehnički ispravan način, da li su bezbjedni, s tim što će za građevine do 200 kvadratnih metara, odnosno kuće, garanciju za to morati da da vlasnik, i u slučaju da se bilo što negativno desi, on podliježe krivičnoj odgovornosti. Za veće objekti potrebni su stručni elaborati iz raznih oblasti, i sa tim će biti upoznati vlasnici.

Sav posao u vezi sa nelegalnom gradnjom i njenim sprječavanjem, otežava nedostatak inspektora građevinske struke, i na lokalnom nivou i kada je riječ o centralnoj vlasti. Iz opština upozoravaju da, i kada se prijave zainteresovani za taj posao, sa odgovarajućom stručnom spremom, odustaju, jer ne žele da rade za 800 ili 900 eura.

„To je veliki problem, i nama, starješinama organa, predsjednicima opština, dosta ‘vezuje ruke’, jer za svaki posao, sa istom stručnom spremom, ne bi trebalo predvidjeti istu platu, kao što je to sada slučaj. Jer, nije isto kada neko sjedi u kancelariji i radi neki administrativni posao, ili kada treba po kiši, suncu, vjetru, ići na teren, raditi stručan i težak posao, često vrlo neprijatan, jer dolazi do sukoba i konflikta sa građanima, a mogućnost nagrađivanja je veoma mala. Posebno je taj problem izražen kada su potrebni inženjeri i arhitekte, koji su veoma traženi, jer oni mogu da se zaposle u privatnom sektoru za neuporedivo veće plate. Mi taj problem sada pokušavamo da riješimo tako što ćemo, za neke kategorije inspektora, omogućiti da taj posao obavljaju svršeni pravnici, ekonomisti i geodete. Oglasi su za inspektore, praktično stalno otvoreni, mogu da se prijavljuju zainteresovani, ali, nažalost, nema takvih. Zajedno sa mojim kolegama iz ministarstva, radimo na tome da dođe do korekcija u zakonu, kako bi mogli efikasno da funkcionišemo i radimo”, kazao je Radunović, koji je naveo da je novi zakon predvidio i povlastice za one koji su gradnjom nelegalnog objekta, sebi obezbjedili krov nad glavom.

„Postoje dvije vrste povlastica, jedna se odnosi na cijenu koju će da plate za legalizaciju, a druga je plaćanje na rate. Oni koji budu u startu uplatili cijeli iznos imaće popust od 20 posto. Cijene će određivati lokalne uprave, odnosno odluku donositi lokalni parlamenti, a zakon je predvidio da se popusti mogu kretati do pedeset posto na tarifu koju odrede. Za one kojima je objekat kuća u kojoj stanuju, odnosno objekat primarnog stanovanja, moći će da utvrđeni iznos po cijenama koje je utvrdila lokalna uprava, plate u 240 rata, a oni koji su gradili na državnom zemljištu, ali za potrebe primarnog stanovanja, biće u mogućnosti da zemlju koju otkupe od države, plate u 360 rata, dakle u roku od trideset godina. Trudili smo se da damo ove pogodnosti, kako bi legalizacija uspjela, jer sve u što krenemo da radimo i planiramo, moramo da imamo u vidu da to bude realno ostvarivo. Znamo koliki su prihodi naših građana, a posebno smo vodili računa o onima koji su gradili da bi sebi obezbijedili krov nad glavom, jer oni jedino imaju neko moralno opravdanje što su se odlučili na taj korak. Na primjer, ako bi objekat bio u ‘srednjoj zoni’, sa popustom od četrdeset posto, na 240 rata, za kuću od 200 m2, rata bi bila oko 30 eura, a možda i manje, što je vrlo povoljno, čini mi se, i podsticajno za vlasnike nelegalnih objekata. Zato vjerujem da će svi iskoristiti ovu priliku, jer u protivnom, ukoliko ne podnesu zahtjev i ne uđu u proceduru legalizacije, svaki takav objekat biće uklonjen, s tim da, ako je sagrađen na državnom zemljištu, biće oduzet, država će ga legalizovati i prenijeti u svoje vlasništvo”, objasnio je Radunović, koji je naveo da svi vlasnici koji su zahtjev podnijeli u prethodnom pokušaju legalizacije prije nekoliko godina i čiji objekti su upisani u katastar „ne moraju nanovo aplicirati, već mogu da izaberu da li će im se cijena i uslovi formirati u skladu sa starim ili novim zakonom”.

S obzirom na pogodnosti koje nudi nova zakonska regulativa, ministar Radunović preporučuje ostvarivanje ovog prava u skladu sa Zakonom o legalizaciji iz 2025. godine.

Objekti do 200 kvadratnih metara i od 200 do 500 kvadratnih metara su u nadležnosti opština, i vlasnici lokalnim upravama treba da podnesu zahtjev. Za objekte veće od 500 kvadratinih metara nadležna je Uprava za legalizaciju, koja se upravo osniva i počeće sa radom prvog januara. Svi zainteresovani i do tog datuma mogu podnositi prijave lokalnim upravama, koje će ih proslijeđivati resornom ministarstvu.

„Biće formirane komisije od najmanje tri člana, koje će morati da obiđu svaki objekat prijavljen za legalizaciju, posebno je to važno za one građene na državnom zemljištu, kako bi se utvrdilo koja je to kvadratura potrebna za objekat osnovnog stanovanja, jer ne možemo dozvoliti da takvi vlasnici otkupe više zemlje od toga. Komisija mora biti sastavljena od ljudi različitih, potrebnih struka i stručnosti, a s obzirom da imamo na desetine hiljada takvih objekata, biće potrebno značajno vrijeme za taj posao. Zato mi nismo oročili trajanje Zakona o legalizaciji, ali jesmo rok za podnošenje zahtjeva i upis u katastar. Oročeno je i trajanje i rad Uprave za legalizaciju na pet godina, jer je ona nadležna za objekte 500 kvadratnih metara plus, čiji su vlasnici najčešće pravna lica, iza kojih stoji krupan kapital. Oni imaju rok od pet godina za legalizaciju, da bi se što prije priveli pravdi i pravu. Sa druge strane, onemogućili smo korišćenje takvih objekata u komercijalne svrhe. Imaju rok od dvije godine da započnu proces legalizacije, ko to ne uradi, neće moći da izdaje objekat, da osniva u njemu firme, što znači da će praktično biti bezvrijedan. To se odnosi i na hotele, kojih ima u veoma velikom broju, samo u ulcinjskoj opštini, uključujući i manje objekte tog tipa, više od 150”, istakao je Radunović.

Objekti koji su se “našli” na trasama značajnih puteva i pruga, predviđenih Prostornim planom Crne Gore, kakvih ima i u Baru, i to najčešće, mnogo davno, neće moći da budu legalizovani.

„Kao što sam kazao, svi objekti koji su na lokacijama predviđenim za prolazak puteva, pruge, dalekovoda, vodovoda, neće moći da budu legalizovani, jer bi time ugrozili javni interes. Za legalne objekte na takvim mjestima, važi zakonsko pravilo da onog momenta kada država odluči da gradi infrastrukturu od opšteg, javnog interesa na tim lokacijama, objekti ulaze u proces eksproprijacije. Meni je poznat slučaj u Baru, mnogo mi je žao, ali ljudi su gradili kuće na tim mjestima, iako su znali da je tu predviđena trasa za prugu. Prostorni plan Crne Gore je usvojen do 2040. godine, nije uobičajeno da se takav akt mijenja, jer je to veoma zahtjevna procedura. To su za pojedince krupni interesi, ali za državu prioritetno je ono što zadovoljava šire, društvene potrebe. Crna Gora nije Rusija, sa beskrajnim prostorom i mogućnostima da se bira na kojim lokacijama može prolaziti značajna infrastruktura. Mi imamo gusto naseljeno područje na jugu naše države. Ja sam voljan, ako bude postojala politička volja kod drugih subjekata, da sve učinimo da pomognemo tim ljudima, ali nekada je to nemoguće”, kazao je ministar, koji je na pitanje o legalizaciji crkve na Rumiji odgovorio: „Ukoliko bude prijavljena za legalizaciju, biće tretirana kao i svi ostali objekti nastali prije 2025. godine”.

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine pružiće podršku lokalnim upravama u procesu legalizacije, koji je komplikovan, zahtjevan, i odgovoriće na sve nedoumice.

„U hodu se pojavljuju brojni problemi, jer nedostaje stručan kadar, administrativni kapaciteti, građevinski inspektori. Za neke poslove, mnogo je lakše kada se rade sa državnog nivoa. Decentralizacija je bila zahtjev opština, mi smo je podržali u dijelu donošenja planova i uređenja prostora, ali nisam siguran da je to dobro. Ne možemo se u tom smislu ugledati na neke druge zemlje, poput Njemačke ili Francuske, čije lokalne uprave imaju značajan kadrovski potencijal i ekonomsku moć. Kod nas, opštine nemaju potencijal da obezbijede funkcionisanje u punom smislu svih neophodnih organa. Potrebno je četiri do pet agencija, koje će se baviti planovima od lokalnog značaja, i u tom smislu pozdravljam sporazum koji su potpisali predsjednici opština Tivat, Kotor i Herceg Novi o zajedničkom planiranju i uređenju prostora, čime će se baviti Agencija za razvoj Herceg Novog. Slično će uraditi u Nikšiću, Beranama, a u Baru bi trebalo da bude formirana zajednička Agencija za Bar i Ulcinj. U svakom slučaju, pomoći ćemo koliko budemo u mogućnosti”, zaključio je Radunović.

The post Ministar Radunović: Nakon Žabljaka, inspekcijske službe će se fokusirati na nelegalne objekte na primorju first appeared on BARinfo.

Poslanika Evropskog saveza Branislava Nenezića je interesovalo zašto je odbijen zahtjev blizu 4000 stanovnika MZ Bar IV i Bar V o izmještanju trase željeznice preko objekata i imanje gdje oni žive, od Bjeliša kroz Zupce do Crmnice.

Istakao je nerealnost izgradnje takvog projekta, ali i činjenicu da građanima predstavlja problem to što svoje objekte ne mogu legalizovati, niti prodati imanja, jer su na potezu zamišljene trase. Takođe, interesovao se i za saobraćajnicu S3 u DUP-u Topolica IV, radi čije izgradnje (što uslovljava rušenje kuća) građani protestuju, što je dovelo do zaključka SO Bar u kome se traži od Ministarstva da donese odluku o izmještanju te saobraćajnice.

O saobraćajnici S-3 je govorio i Momčilo Leković, poslanik Demokrata, najavljujući da “dok bude ovdje, njihove kuće niko neće rušiti”, te da će “biti prvi tamo da ih brani”.

Ministar Radunović je odgovorio: “Mi smo usvojili Prostorni plan Crne Gore, kao strateški dokument koji važi do 2040. godine. Njime je predviđena ta trasa. Prostorno-urbanistički plan Bara je u fazi predloga, prošao je javnu raspravu, a izrada je prekinuta zbog smrtnog slučaja obrađivača, pa smo posao dodijelili drugom obrađivaču, i privodi se kraju. Za one planove koji su bili tek započeti ili nisu ni bili početi sa izradom – odustali smo da ih radi Ministarstvo, već će ih raditi lokalne agencije kad budu formirane. Ne znam kakva je situacija sa Barom, neki gradovi su već to obavili, ali znajući kapacitete lokalne samouprave u Baru očekivano je da se agencija napravi što prije. Onda će lokalne planove nesmetano moći da izrađuju lokalne agencije, samo će dolaziti na reviziju u Ministarstvo”.

Na repliku Nenezića da ministarka saobraćaja podržava inicijativu građana, te da je istakla da njen resor nije razmišljao o izmještanju pruge već o obnovi dosadašnje, te na pitanje zašto nije uvažio dopis 4000 građana, “i šta ti ljudi sjutra da rade ako ostane trasa i neće moći da legalizuju objekte, iako se pruga ne gradi”, Radunović je ostao pri stavu da Prostorni plan Crne Gore “prepoznaje tu trasu”.

“Izmjene i dopune Prostornog plana Crne Gore zahtijevaju skoro iste uslove kao promjena Ustava, tako da je to komplikovano. Prostorni plan Bara mora biti usklađen sa Prostornim planom Crne Gore. Tu je vrlo delikatna situacija. Svi ti ljudi su znali da je trasa pruge predviđena Prostornim planom, i svim planovima do sad. Šta da radimo kad neko izgradi kuću tamo gdje treba da bude pruga? Bilo bi nezakonito što god da preduzmemo sad. A ako ministarka misli da je ta trasa nepotrebna, neka pokrene postupak, neka podnese inicijativu za promjenu plana, drugačija mogućnost ne postoji”.

Na ove iskaze ministra Radunovića, reagovao je Nenezić, potencirajući  da “nismo Švajcarska i da se ta trasa pruge sigurno neće praviti do 2040. a problem ljudi će ostati jer neće imati mogućnost da legalizuju objekte”.

“Tu žive porodice koje su vjekovima imale kuće na tim prostorima, posebno u Zupcima, kuće koje su starije od tog plana”, zaključio je Nenezić, dodajući da nije svako imao mogućnosti da gradi na drugoj lokaciji, da kupi stan, te da se građanin sa tog prostora nije razlikovao od bilo kog građanina Crne Gore, a ovakvom odlukom su starosjedioci diskriminisani u odnosu na strane državljane koji su sumnjivim kapitalom digli objekte i sada im se dozvoljava legalizacija”.

Što se tiče problema građana vezanih za najavljenu izgradnju ulice S3, i rušenje kuća, Radunović je kratko odgovorio da su “primili zahtjev i biće razmotren u sladu sa onim što su tražili, s obzirom da Plan nije usvojen”.

The post Ministar Radunović o zahtjevima građana MZ Bar IV i Bar V za izmještanje pruge i o najavi izgradnje saobraćajnice S-3 first appeared on BARinfo.

Radunović je izjavio da za legalizaciju bespravnih objekata postoje tri osnovna uslova koja svaki podnosilac zahtjeva mora da ispuni.

“Prvi uslov je da objekat bude vidljiv na snimku iz jula 2025. godine. Drugi je da ne ugrožava putne pravce, niti bilo koji javni interes. Treći je da objekat bude upisan u katastar, makar sa teretom”, precizirao je Radunović.

Govoreći o izradi Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Bara, ministar je kazao da predlog prepoznaje predmetnu poziciju kao lokaciju za sakralni objekat.

“Kao što znate, PUP ne može biti usvojen bez saglasnosti Ministarstva kulture. U okviru tog resora djeluje i Uprava za kulturu i baštinu, koja mora voditi računa o svim pitanjima na koja ste ukazali”, rekao je Radunović.

On je naglasio da se postupak vodi strogo u skladu sa zakonom.

“Ako budemo imali sve potrebne saglasnosti – plan će biti usvojen. Ukoliko ih ne bude, PUP se neće usvojiti”, zaključio je ministar.

Čobi je kazao da, ukoliko ministarstvo legalizuje objekat na Rumiji, taj resor bi bio u prekršaju.

“Pošto ne ispunjava nikakve uslove. Ja tražim i zahtijevam da se tamo, ako treba, rade istraživanje i da vidimo kakva je situacija. Jer tamo nije postajalo ništa prije 2005”, kazao je Čobi.

The post Ministar Radunović na Skupštini o legalizaciji crkve na Rumiji first appeared on BARinfo.

On je na konferenciji za novinare kazao da ćemo do 20. ili 25. marta dobiti nove zakupce plaža i privremenih objekata, što je, prema njegovim riječima, više nego dovoljno da se sezona pripremi.

Radunović je saopštio da je Vlada pokrenula proces da se obezbijedi da država ne diskriminiše nikoga, “i da ne postoje ljudi kojima može da bude sve i drugi kojima ne može da bude ništa”.

“Stari zakupci plaža ugovore doživljavaju kao da su to ugovori sa njihovim precima i da im je to od nekoga ostalo, ne vodeći računa da postoji još građana koji bi željeli da možda pruže i bolje rezultate. Za to služe tenderi”, objasnio je Radunović.

On je izrazio negodovanje reakcijama pojedinih predstavnika nekih lokalnih samouprava i članova Vlade, koji su protežirali da se bez takmičenja nekim ljudima po starim cijemama omogući da ovaj važni resurs koriste.

Radunović je poručio da su benefiti za državu ogromni.

“Prvo, uvodimo red u ovaj veliki problem koji smo imali. Na prethodnim tenderima su se javljale i kriminalne grupe koje su ucjenjivale druge ponuđače, kako bi povukli aplikacije. To više neće biti moguće u Crnoj Gori, makar u resoru koji ja kontrolišem. Ovog puta samo spremili tenderske uslove na kojima moj rođeni sin preko veze ne bi mogao da dobije ništa”, upozorio je Radunović.

On je dodao da apsolutno niko ne zna ni ko učestvuje, tako da ne može ni da vrši pritisak na te ljude.

“Na taj način vladavinu prava uvodimo u ovu oblast u kojoj ona je bila na klimavim nogama”, rekao je Radunović.

Početne cijene zakupa biće dosta više, a kroz licitacije će se doći i do mnogo viši iznosa.

“Minimalna korist za državu biće 15 miliona EUR po početnim cijenama, a mi očekujemo da to bude barem duplo, do 30 miliona”, precizirao je Radunović.

Prema njegovim riječima, najveći problem je evidentiran u Ulcinju. Premjeravanjima se došlo do podataka da su skoro sve plaže u tom gradu imale duplo više kvadratnih metara nego što su plaćale.

“Tu se radilo o nekoj vrsti vjerovatno korupcije prema ne znam kome, da li su u pitanju bile geodetske kuće ili ljudi iz Morskog dobra, neću da ulazim u to, ali da ne bismo ništa rizikovali, ovog puta je Morsko dobro organizoavlo geodetsku kuću koja je vršila snimanje svih parcela”, rekao je Radunović.

On je dodao da zakupaca više nema, jer su ugovori istekli, i svi su ravnopravni pred državom da učestvuju.

Crnogorska obala ove godine imaće 74 nove gradske plaže, pa će ih ukupno biti 563. Povećan je i broj hotelskih kupališta, kojih će sada biti 70.

Ovo je navedeno u Informaciji o izmjenama i dopunama programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024-2028 godina, koju je Vlada usvojila na prethodnoj sjednici.

The post Tender za zakup plaža do kraja sedmice first appeared on BARinfo.