Otvarajući izložbu dr Milun Lutovac, rukovodilac galerije, kazao je da Slovinić autentičnim likovnim zapisima svjedoči o stvaralakoj hrabrosti i dužnosti.

„Ako želimo da naslutimo i otkrijemo novo, jer ništa ne zahtijeva toliko čistote i energije kao taj stvaralački preobražaj, moramo za nama ostaviti Bijeli Dol – ono prvoviđeno i doživljeno, u nama privilegovano. Punih jedara otisnuti se u avanturu između mitskih stijena scila i haribda, forme i otvorenosti umjetničkog djela“ – naglasio je dr Lutovac, zapažajući da je Slovinićeva stvaralačka hronologija veoma stroga.

„Svaka godina donosi nešto novo, jer velike istine, o čemu najbolje svjedoči predstavljeno djelo, nisu naše, već smo mi njihov plijen. Slovinić neprekidno svijet dovodi u pitanje, ne ostavlja ga na miru, analizira ga, rastavlja, posmatra iznutra, traži njegovu skrivenu nutrinu.“

Dr Lutovac je zaključio: „Izložena djela Slobodana Boba Slovinića u Baru, na kraju 2024. godine, egzemplari su koji svjedoče o jednom velikom i neponovljivom putovanju ka umjetnikovoj Itaci – izniklom u djelo, Bijelom Dolu.“

Slovinić se na početku svog kratkog obraćanja zahvalio Kulturnom centru, Milunu Lutovcu i Mirku Bujišiću, podsjećajuči da je u Baru „kao umjetnik oduvijek priman s poštovanjem“.

Autor je objasnio sva tri segmenta ove izložbe.

„Bijeli Dol je cjelina vezana za djetinjstvo. To je toponim imanja mojeg đeda Nika. Na njemu su uzgajani  mediteranski nasadi koji su blagotvorno hranili veliku familiju u Budvi. Radovi koji su pred vama predstavljaju rana dječačka sjećanja na te Rajske vrtove.

Magični papir je konceptualna cjelina, u kojoj sam želio da istaknem likovne vrijednosti nastanka Volšebnog papira. Naslojavanje tečne papirne pulpe na situ uz bojene primjese, nudi visoke estetske vrijednosti.

Novi kubizam je cjelina koja je nastala krajem godine. Njom je demonstrirana likovna estetika – volumenoznosti. U središtu napora je Tijelo kojim se bavim više decenija“ – zaključio je Slovinić, koji je rođen u Budvi 1943. godine.

Ova izložba je ujedno i posljednji likovni program u Gradskoj galeriji u ovoj godini.

The post Otvorena izložba slika Slobodana Slovinića u Gradskoj galeriji first appeared on BARinfo.

Slovinić će se u Baru predstaviti radovima iz tri ciklusa: “Magična tvorevina papir”, “Nouveau coubisme” i “Bijeli dol”.

„Slovinićeva stvaralačka hronologija je veoma stroga. Svaka godina donosi nešto novo, jer velike istine, o čemu najbolje svjedoči predstavljeno djelo,  nisu naše, već smo  mi njihov plijen.  Slovinić neprekidno, svijet dovodi u pitanje, ne ostavlja ga na miru, analizira ga, rastavlja, posmatra iznutra, traži njegovu skrivenu nutrinu. Izložena djela Slobodana Boba Slovinića u Baru, na kraju 2024. godine,  egzemplari  su koji svjedoče o jednom velikom i neponovljivom  putovanju  ka umjetnikovoj Itaci – izniklom u djelo,  Bijelom Dolu“, zapisao je dr Milun Lutovac, teoretičar umjetnosti. 

The post Najava izložbe Slobodana Boba Slovinića first appeared on BARinfo.

Otvarajući izložbu, istoričarka umjetnosti Katarina Gazdić Ilić kazala je da se ciklus “Primorske strukture” sastoji od 70 radova, manjih formata.

“Imam čast da otvorim izložbu jednog od najzanačajnijih umjetnika današnjice, koji se vrlo aktivno i posvećeno bavi likovnim stvaralaštvom d šezdesetih godina 20. vijeka. Plodonosna karijera i veliki broj djela u oblasti crteža, slika, primijenjene umjetnosti i arhitekture, govori o njegovoj neumitnoj žudnji za stvaranjem i promišljanjem umjetnosti. Drago nam je i što je večeras sa nama Liberto Bobo Slovinić. Ciklus ‘Primorske strukture’ posvećen je njegovom zavičaju, mitskom gradu Ostrva blaženih, Budvi i njenoj prirodi. Slike, grote, more, priobalje, plićaci i školji i njihove strukture su njegova inspiracija. On ih interpretira autentičnim ekspresivnim likovnim jezikom u tehnici masne krede, akvarela i crnog krejona na papiru”, istakla je Ilić Gazdić.

Autor je zahvalio Kulturnom centru Bar na organizaciji i publici koja je došla da vidi njegove radove.

“To su na neki način moji kaprićosi, što je Goja govorio, jer nastaju u jednoj svojevrsnoj stvaralačkoj igri. Nije uvijek dobar rad koji je najveći, nego su nekad lijepi i minijaturni radovi, direktno iz srca i duše izbačeni na papir, to su za mene najbolji radovi”, kazao je Slovinić.

On je za Radio Bar i Bar Info podsjetio da je prije dvije godine izlagao u Baru, ciklus nastao poslije boravka u Parizu “Pariske reminiscencije”.

“Najmanje desetak puta sam izlagao u ovoj galeriji, koja je prelijepa i lijepo osvijetljena. Važno je i da je na dobrom mjestu, da ljudi navrate kad šetaju, da je, što se kaže, pod nogom. Katarina Gazdić Ilić je izložbu postavila jako dobro, veoma sam zadovoljan, kao i katalogom i uvodnim tekstom”, kazao je Slovinić.

On smatra da su djetinjstvo i igra najbitniji za umjetnike. “Ako čovjek, vremešan kao ja, odluči i tada da se igra, ili se igra dok slika, to je velika stvar, jer u igri se stvaraju najljepše stvari”, kaže Slovinić.

Liberto Bobo Slovinić je kulturni stvaralac Crne Gore od 2010 godine. Jedan je od osnivača Crnogorske panevropske unije. Osim slikarstva i likovne kritike, bavi se publicistikom. Učestvovao je u radu više slikarskih kolonija, kreirao preko 400 projekata unutrašnjeg uređenja. Bio je profesor na Arhitektonskom fakultetu u Podgorici, autor je nekoliko knjiga, nosilac Trinaestojulske nagrade… Živi i radi u Budvi.

The post Otvorena izložba Boba Slovinića – Primorske strukture first appeared on BARinfo.

Evropskoj metropoli, “gradu svjetlosti”, uvijek inspirativnom za umjetnike, Slovinić je posvetio nekoliko ciklusa i literarnih zapisa, a poslednji, koji je premijerno predstavljen u Baru, je umjetnikov doživljaj jednog novog i sasvim drugačijeg Pariza.

Postavku je otvorio upravnik Galerije, dr Milun Lutovac.

Slobodan Bobo Slovinić je istaknuti crnogorski stvaralac u kulturi i umjetnosti. Iza njega je šest decenija stvaralaštva u slikarstvu, likovnoj kritici, enterijeru i grafičkom dizajnu. “Pariske reminiscence”, u gvaš tehnici, nastale su prilikom Slovinićevog poslednjeg boravka u jednom od centara evropske kulture i umjetnosti.

“Po deseti put sam boravio u Parizu, 2017. godine, kada sam slavio šezdeset godina stvaralačkog rada i pedeset godina braka. Odlučio sam da ta dva značajna jubileja obilježim, sa svojom suprugom, posjetom gradu koji me inspiriše na poseban način. Za mjesec, koliko smo boravili u Parizu, nastali su ovi gvaševi i novi zapisi. To je ‘melange’ grada koji se drastično mijenja. To više nije lijepi, stari, uspavani megalopolis, pun muzike i ljepote, već grad koji vri, i koji pulsira nevjerovatnom brzinom. U arhitekturi se ruše čitavi kompleksi, zgrade, i podižu nove, od stakla, betona i metala. To novo vrijeme u Parizu je na mene ostavilo puno traga, a ovo su, u stvari, djela koja predstavljaju mješavinu starog i novog Pariza”, kazao je za Radio Bar i Bar info, Slobodan Slovinić, koji je objasnio i razliku ovog, u odnosu na svoj raniji ciklus “Pariski zapisi”.

“Oni su rađeni na sličnoj podlozi. Pravio sam i tada i sada dnevničke zapise, ali u tom davnom ciklusu koristio sam pero i tuš, uslovno rečeno lakšu tehniku. Dakle, razlika je u tehničkom smislu. To je Pariz iz mog ugla, zadovoljan sam ovim opusom , ali i time što ga prvi put predstavljam u Baru i što je došlo ovoliko publike”, kazao je Slovinić, koji je istakao da su, uprkos različitim poljima kreativnosti, supstitut njegovog stvaralaštva slikanje i pisanje.

“Likovnim reminiscencama, apstraktnih sadržaja i struktura, Slobodan Slovinić, tihim glasom posvećenog stvaraoca, sugeriše da je lična tačka gledišta ona koja jedino omogućava sagledavanje svijeta u njegovoj istinitosti, i da svaki čovjek, u službi vještine i vrline, ima svoju tačku i misiju istine”, kazao je na otvaranju dr Milun Lutovac, koji se osvrnuo i na period zatišja, ne samo u umjetnosti.

“Veliko je zadovoljstvo, nakon nekoliko mjeseci izolacije, ponovo otvoriti vrata Galerije. Kao što to uvijek biva, umjetnost je prva koja pravi otklon, otvara vrata i šalje dobru poruku, poslije jedne velike lekcije koju je svijet doživio. Zaustavljen je naglo i neočekivano, a enigma je što će se dalje dešavati. Sve je to nametnulo i preispitivanje-da li smo sve ovo, na neki način, zaslužili”, zapitao se dr Lutovac.

Umjetnik Slobodan Bobo Slovinić i dalje stvara, jer, kako navodi, “u životu svakog ljudskog stvorenja, najvažnije je ono što konkretno ostaje poslije vječnog odlaska, a to su samo djela, slike, knjige, zapisi, i možda, sjećanja, koja brzo nestaju”.

The post VIDEO: Slovinićevom izložbom galerija Velimir A. Leković obnovila likovni program first appeared on BARinfo.

“’Pariske reminiscence’ Slobodana Boba Slovinića mogu se, na pravi način, doživjeti i tumačiti samo kroz cjelovitost misli i ideja pritajenih u velikom odmotavanju života i djela ovog našeg neumornog stvaraoca”, zapisao je u katalogu likovni kritičar dr Milun Lutovac, upravnik barske galerije, koji će i otvoriti ovu izložbu.

Ovom postavkom,nakon višemjesečne pauze izazvane epidemijom koronavirusa, barska galerija nastavlja svoj izložbeni program.

Slobodan Bobo Slovinić rođen je 1943. u Budvi. Diplomirao je 1966. na Akademiji za primenjene umetnosti u Beogradu, na odsjeku unutrašnje arhitekture, u klasi profesora Đorđa Krekića. Prvu samostalnu izložbu priredio je 1965. u Modernoj galeriji u Podgorici. Do sada je imao preko 50 samostalnih i više od 350 grupnih i kolektivnih izložbi u našoj zemlji i inostranstvu.

Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja, među kojima su Nagrada “Oslobođenja Titograda” za slikarstvo 1977, prva nagrada “Zimskog salona” Herceg Novi 1980, nagrada za slikarstvo Grada Breseja u Francuskoj 1983; nagrada Fonda “Moša Pijade” na XVIII Likovnom salonu “13 Novembar, Cetinje 1984, prva nagrada salona “13 Novembar”, Cetinje 1987, počasna nagrada za slikarstvo Saveza francuskih umjetnika, Pariz 1988, nagrada za slikarstvo “Le Franc Bourgeois”, Bresej 1989, “Novembarska nagrada” za slikarstvo, Budva 1990, Trinaestojulska nagrada Crne Gore 1990; plaketa “Beli anđeo” za slikarstvo, Prijepolje 1995.

Istaknuti je kulturni stvaralac Crne Gore od 2010. Član je ULUCG i ULUPUCG od 1968. Izabran je 1978. za sekretara Odbora za likovne umjetnosti CANU. 1983. postaoje član “Maison des Artistes” u Parizu. Bio je profesor na Arhitektonskom fakultetu u Podgorici.

Autor je knjiga “Pariski zapisi” (1996); “Ujetničke zbirke Centra savremene umjetnosti Crne Gore” (2010); “Ars Libris” (2013). „Pariske Reminiscence“ (2020).

Pored slikarstva i likovne kritike, bavi se enterijerom i dizajnom. Živi i stvara u Podgorici i Budvi.

The post Izložba Slobodana Boba Slovinića u galeriji Velimir A. Leković first appeared on BARinfo.