Srđan Lekić, sekretar Sekretarijata za kulturu podsjetio je da je cilj raspisivamnja konkursa podsticanje kreativnog izražavanja mladih i njihova edukacija o značaju obilježavanja Dana nezavisnosti.

„Vaši radovi, kreativnost, maštanja,  boje radova i vaše misli raduju sve nas i daju nam obavezu da radimo i stvaramo da bi svima bilo ljepše i bolje. Pored vaših mentora i nastavnika posebnu zahvalnost izražavam prema vašim porodicama koje su vas vaspitale da volite svoje i poštujete tuđe“, istakao je Lekić.

Po stručnom mišljenju komisije koju su sačinjavali slikar Muharem Muratović, prof. dr Milun Lutovac, teoretičar savremene umjetnosti i Dalibor Dado Ćetković, akademski slikar „originalnim likovnim izrazom i tumačenjem teme na najuspješniji način“ odgovorili su Lucija Klikovac, učenica II razreda OŠ „Jugoslavija“ (mentor Jelena Petrić) koja je osvojila prvu nagradu, zatim Benisa Kukalj (VII razred OŠ “Srbija”– mentor Miloš Kotić) kao drugonagrađena i Anđela Kurtović, učenica petog razreda OŠ „Kekec“ (mentor Goran Ćetković), koja je osvojila treće mjesto.

Dalibora Dada Ćetkovića posebno raduje činjenica što su se na opštinski konkurs prijavili učenici svih barskih škola, sa oko 140 radova, od kojih je 70 ušlo u uži izbor.

„Dječje stvaralaštvo je temelj kulture i društva, uopšte. Kroz umjetnost, oni razvijaju kritičko mišljenje, empatiju i sposobnost da svijet vide iz drugačijeg ugla“, smatra Ćetković. Tri nagrađena rada, prema njegovim  riječima, na najkreativniji način, originalnim likovnim izrazom i tumačenjem odgovaraju na zadatu temu.

Osvrnuvši se na jubilej obnove nezavisnosti, Dalibor Dado Ćetković je kazao da je 20 godina vrijeme u kojem su stasale generacije,„one koje danas kroz likovnu umjetnost pokazuju kako vide našu zemlju.

„U Galeriji se danas slavila  ljubav prema umjetnosti, prema gradu i domovini onako kako to najbolje rade najiskreniji prema nama – naša djeca“, zaključio je Ćetković.

Što se literarnih radova tiče, Teodora Buntić iz OŠ „Meksiko“ (mentor Nataša Markoč) osvojila je prvu, Nikolina Magovčevcić,  učenica OŠ „Kekec“ (mentor – Mirjana Lučić)  drugu, a Balša Đonović iz OŠ „Anto Đedović“ (mentor – Ljiljana Milović) treću nagradu.

„Komisija za ocjenjivanje literarnih radova (profesorice Ivana Kecojević, Marija Šušter i književnik Savo Markoč) izražava zadovoljstvo što su učenici osnovnih škola sa teritorije barske opštine u svojim proznim i poetskim ostvarenjima pokazali kreativnost,  razvijen osjećaj za pisanu riječ, izražen patriotizam, kao i njegovanje vrijednosti slobode, zajedništva i ljubavi prema domovini“, stoji u zaključku.

Nagrade najboljima uručili su prof. dr Milun Lutovac i Savo Markoč. Narednih dana zidove Galerije krasiće postavka koja je prema riječima Dada Ćetkovića „pravi mozaik dječjih vizija, boja i iskrenih emocija prema našoj baštini.

The post VIDEO: Dodijeljene nagrade za najbolje likovne i literarne radove barskih osnovaca first appeared on BARinfo.

U takmičarskom dijelu ove književne manifestacije nastupilo je 57 učenika barskih osnovnih i srednjih škola. Tom prilikom, sekretar Sekretarijata za kulturu Opštine Bar, Srđan Lekić, poručio je da je grad Bar oduvijek bio mjesto kulturne razmjene, pogodno tlo za talente i stvaraoce, te da stoga ne čudi veliki broj mladih koji učestvuju na takmičenju.

„Opština Bar pozdravlja i tradicionalno podržava ovu manifestaciju, ali i druge slične, koje imaju za cilj afirmaciju i povezivanje mladih, podsticanje i promociju književnog i ostalih vidova stvaralaštva. Radujemo se što naše mlade generacije uče, stvaraju i vole da istražuju, ali i što profesori pokazuju učenicima da su teme o književnosti, umjetnosti i kulturi one čijim bavljenjem činimo korist i sebi i društvu“, kazao je Lekić.

Odlukom žirija, u kategoriji autorske poezije za uzrast od 10 do 13 godina, prvo mjesto pripalo je Đorđu Živkoviću, drugo Staši Petrušić i Sofiji Pejović, a treće Lamiji Hodžić i Vuju Ivanoševiću.

Najbolji mladi autor poezije u kategoriji od 14 do 18 godina je Samra Tombarević. Na drugom mjestu su Varvara Ševcov i Anja Joković, dok se na trećem nalaze Hana Agović i Vasilisa Perić.

Prvo mjesto za kratku priču u kategoriji od 10 do 18 godina pripalo je Jovani Zindović, drugonagrađene su Katarina Pasičko i Svetlana Zabijako, a treću nagradu zaslužile su Nađa Nikezić i Lana Nikpalović.

Nakon održane književne večeri, oduševljenje je iskazao direktor NVO IKA Veljko Veljović: “Moje srce je večeras kao nebeski svod, moja duša je ispunjena, moja radost nema granica … Sjajna talentovana djeca sa svojim pjesmama, odnosno svojim književnim stvaralaštvom, pokazala su da na njih možemo računati u budućnosti jer su to budući pravi književnici i intelektualci. Veliku zahvalnost dugujem djeci, njihovim roditeljima i mentorima – profesorima, brojnim barskim školama, Sekretarijatu za kulturu Opstine Bar na čelu sa Srđanom Lekićem, menadžmentu Kuće Maslina, te književnicima koji si bili članovi žirija Aleksandri Baltić, Nikoli Sćepanoviću, Dženisu Šabotiću, moderatorki Minji Stojadinović“.

The post Stihovi i priče mladih stvaralaca iz Bara: Književno veče u Kući maslina first appeared on BARinfo.

Organizator okruglog stola je NVO Media centar, a modeli koji su predstavljeni nastali su u okviru projekta „Učešće nevladinih organizacija u profesionalizaciji lokalnih javnih emitera“ koji ima za cilj da skupštine opština 15 lokalnih samouprava usvoje i primijene ove opšte akte u lokalnim javnim emiterima.

Ipak, kako Radio Bar saznaje, pozivu se odazvala jedino Opština Bar, odnosno Srđan Lekić, sekretar Sekretarijata za kulturu. Osim njega, prisustvovali su predstavnici lokalnih uprava Plava, Gusinja i Žabljaka, koje nemaju lokalne emitere, ali žele da ih osnuju. Naš medij je predstavljao Neđeljko Đurović, član Savjeta Radio Bara.

Nakon uvodnih obraćanja Gorana Đurovića, direktora Media centra i Neđeljka Rudovića, direktora Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija, ključne segmente Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama koji se odnose na lokalne javne emitere predstavila je Sunčica Bakić, direktorica Agencije za audiovizuelne medijske usluge.

Neđeljko Đurović je ukazao na spornu implementaciju člana 49, stav 3 Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama, odnosno na to da u slučaju Opštine Bar, prilikom usvajanja budžeta za tekuću godinu, nije ispoštovana preporuka Direktorata.

“S obzirom da sam bio, kao član savjeta LJE ‘Radio Bar’ učesnik u javnoj diskusiji, a tu je i sekretar Sekretarijata za kulturu, koji može da potvdi, na moj osvrt i na ukazivanje na vašu preporuku, predlagači Odluke o Budžetu Opštine Bar za 2025. godinu nijesu uvrstili iznos koji je trebalo da bude predviđen insistirali su na doslovnom tumačenju ove nejasne i kontradiktorne zakonske odredbe. U slučaju našeg lokalnog javnog emitera, radi se o iznosu koji nas je u velikoj mjeri uskratio za opremanje i za kadrovsko osnaživanje rada naše medijske kuće. Među prvima ostvarili smo 20 odsto autonomnog autorskog programa, ali bez odgovarajuće elektronske opreme i kadrovskog potencijala, teško da ćemo u narednom periodu moći da na adekvatan način odgovorimo, po kvalitetu tog programa. Mislim da će se i ostali lokalni emiteri susresti sa tim problemom. Htio bih da ukažem da nijeste obavili anketiranje svih lokalnih javnih emitera da li su Odluke o budžetu uvrstile ono što je Zakon predvidio. Da smo za ovu priliku imali te podatke, mislim da bismo imali evidentan pokazatelj kako i na koji način predstavnici lokalnih vlasti uvažavaju rad lokalnih javnih emitera. Stoga poručujem da bi bilo korisno da danas kao učesnici ovog Okruglog stola zatražimo od Ministarstva kulture i medija što hitniju izmjenu spornog člana zakona i to u roku do prvog jula ove godine, jer bi time bilo omogućeno da odluke o budžetima lokalnih samouprava budu usklađene sa tom normom” kazao je on.

 Đurović je istakao da je potrebno poslati jasnu, oštru osudu svih tendencioznih netačnih informacija koje kruže u medijima.

 “Činjenica da govor mržnje ostavljamo isključivo u nadležnost Uprave policije i Tužilaštva nije odgovarajuća. Moram da ukažem na detalj da često čujemo predstavnike državnog tužilaštva da nemaju dovoljno kapaciteta za neke od aktivnosti koje su često predmet medijskog interesovanja i da očekuju od stručne javnosti da im pruži podršku. Recimo, kad se govori o primjerima korupcije, privrednog i ekonomskog kriminaliteta, oni kažu da nemaju dovoljno stručnjaka za tu vrstu forenzike. Ako bi mi kao stručna javnost, predstavnici medija, Direktorata, Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge, ih uputili na to da oni po određenom pitanju moraju da preduzmu aktivnosti, mislim da bi poslali jasnu poruku. Sa ovoga skupa bih zamolio da zauzmemo takav stav. Na kraju, vezano za implementaciju zakonskog teksta, s obzirom da od marta tekuće godine kreće njegova primjena, predložio bih da ostavimo period od godinu do godinu i po, s obzirom da ima rokova koji su u koliziji, konkretno kad se tiče organa upravljanja i nekih postupaka. Kao predlagači, trebalo bi da obavite anketu – bilo bi dobro u novembru ili decembru, kada se i završavaju programski akti, kada ćemo moći da vidimo kako su prošle javne rasprave vezano za naše programske akte prema građanima, i da u martu iduće godine imamo jasne pokazatelje kako jedinice lokalne samouprave finansiraju naš rad. Imaćete jasan pokazatelj šta treba u zakonskom tekstu promijeniti, pri čemu, gospodine Đuroviću i gospodine Rudoviću, ukazujem na to da bi sada trebalo da imamo jedan jasan zaključak, da se dođe do promjene člana 49 ovog zakona, u hitnoj proceduri. Između ostalog i zato što bi, kada su u pitanju naše medijske kuće, mogli da nesmetano obavimo postupak javnih nabavki. Ako bi dobili sredstva koja nismo dobili Odlukama o budžetu, do prvog juna mi bi mogli da ispoštujemo rokove, shodno Zakonu o javnim nabavkama i da na taj način kovalidiramo štetu koja je evidentno nastala. Kad budete uradili analizu, vidjećete da nisu samo Opština Bar, Rožaje i Cetinje doživjeli taj tretman, jer mi kao pravnici ne znamo zlonamjerno tumačenje – dobijate jasnu instrukciju da li je norma jasna ili nije. Od strane predlagača odluke, u ovom slučaju Odluke o budžetu dobili smo mišljenje da ona nije ostvariva. Zamolio bih da u predstojećem periodu, u komunikaciji sa nama, jasno evidentiramo propuste ili nejasnoće, pri čemu već sada mogu da kandidujem činjenicu da ćemo imati dosta poteškoća kada je u pitanju imenovanje članova Savjeta iz redova civilnog sektora, s obzirom da u većini naših gradova ne postoje jasno definisane procedure i ta konstatacija da li je neka institucija pod političkim uticajem ili nije, zapravo proizilazi iz toga, jer nije jasno definisana sama procedura. Mi ćemo ovim zakonom jedan dio toga moći da usmjerimo i kanališemo, ali konkretan angažman na nivou lokalnog civilnog sektora je često nešto što je fluidno i nije, sa stanovišta dobre prakse, ujednačeno” apostrofirao je član Savjeta Radio Bara, Neđeljko Đurović.

“Ja ne smatram da su u ovom trenutku niti Univerzitet Crne Gore, niti ostale institucije, niti Unije poslodavaca, osim jedne sindikalne organizacije – Unije slobodnih sindikata, da postoje slobodne državne institucije, na koje nema neprimjerenog partijskog uticaja. Jednako ćete moći da ostvarite partijski i politički uticaj preko Univerziteta Crne Gore, PEN centra ili neke druge institucije, kao i preko nevladinih organizacija. Dakle, suština jeste da se zaista traži da se institucije oslobode pritiska i da pošalju ljude koji su od integriteta. Crnogorska akademija nauka (CANU) je do skora imala u Savjetu RTCG, poslije jednog velikog Perka Vukotića, do skora člana koji je pokazao u procesu oko imenovanja generalnog direktora, da je osoba bez elementarnog profesionalnog integriteta”, kazao je Goran Đurović.

On je dodao da je, kada je u pitanju govor mržnje, tačno da su Uprava policije i Tužilaštvo organi koji moraju po službenoj dužnosti da se time bave.

“Ali vi, za razliku od mnogih drugih emitera, imate mogućnost da kroz programske profesionalne standarde, kao akte koje ima svaki javni emiter, možete da kroz tu vašu samoregulaciju suzbijate ono što je širenje govora mržnje, što će se dešavati i kod pojedinih lokalnih javnih emitera, ukoliko ne obrate pažnju” dodao je on.

“Iskustvo nas uči da svi ovi zakoni mogu da ne važe ako osnivač odluči da ne uplaćuje sredstva. Imate primjer Radio Cetinja – svim korisnicima Budžeta u Cetinju uplaćivane su pare, Radio Cetinju nisu, tako da se mora naći mehanizam i da se to riješi”, kazao je predstavnik cetinjskog lokalnog emitera Mladen Zadrima.

“Mi upravo analiziramo budžete 15 jedinica lokalne samouprave u dijelu koji se tiče finansiranja lokalnih javnih emitera i imaćemo za koji dan zaokruženu informaciju, jer nas vrlo zanima. Ja ću vrlo precizno saopštiti svoje viđenje: one opštine koje su na ovaj način tumačile član 49 nijesu saveznici svojih lokalnih javnih emitera i to sada pokazuju na djelu i žao mi je zbog toga. Kao što sam rekao, tehničke izmjene zakona bile su spremne još u decembru, biće vrlo brzo procesuirane. Naša je obaveza da sve greške otklonimo. Pitanje koje je važno za cijelo društvo je priča o govoru mržnje i na koji mu se način suprotstaviti. Norme svi znamo, niko nije izuzet od gonjenja i sankcionisanja zbog govora mržnje, čak ni oni mediji koji ne žele da se upišu u evidenciju, svi oni potpadaju pod Krivični zakonik ili Zakon o javnom redu i miru ili Zakon o medijima i Zakon o zabrani diskriminacije. Ne može niko očekivati da,  ako mi sad imamo poplavu raznih objava na društvenim mrežama, pa imamo stotine ili hiljade ljudi koji ulaze u opasnu zonu objavljivanja ili dijeljenja štetnog ili nezakonitog sadržaja, da nadležno Tužilaštvo može procesuirati sve njih. Ali može dati dobar primjer, a pravosuđe može dati još bolji primjer određivanjem visine kazne. Jer, po zakonu, ili će ići u zatvor tri mjeseca do tri godine, ili će platiti do pet hiljada eura. Norme postoje, a nadležni tužilački i pravosudni organi mogu dati dobar primjer” istakao je Neđeljko Rudović.

“Po meni, suština priče je da sva Crna Gora zna ko je sebi dao za pravo da truje društvo govorom mržnje, da postoji institucija koja će na tu osobu, tu organizaciju ili grupu, pokazati prstom i mi ćemo to uveče vidjeti na TV ekranima i na portalima. Medijskom strategijom je predviđeno da postoji takva organizacija i ona će se zvati Mreža za borbu protiv govora mržnje, dezinformacija i on line nasilja. Nadam se da ćemo uspjeti da je oformimo” dodao je on.

Sekretar za kulturu u Opštini Bar, Srđan Lekić, kazao je da je ovaj okrugili sto možda trebalo ranije organizovati, s obzirom da je zakon usvojen u junu.

“Mi smo iz Opštine Bar krajem decembra uskladili Odluku o osnivanju lokalnog javnog emitera sa zakonom. Dva-tri puta sam se čuo sa gospodinom Rudovićem. Nisam pravnik, međutim, postoji pravna nedoumica oko famoznog člana 49. Drago mi je što čujem da su tehničke izmjene Zakona završene i da će ići u proceduru. Opština Bar, kao što je i do sada, na osnovu ugovora o pružanju javnih usluga i finansiranju medijskih sadržaja prema Lokalnom javnom emiteru izmirivala svoje obaveze, neće biti prepreka da i dalje to radimo i da uskladimo, tj. izvršimo i izmjenu ove odluke, sa tačnim procentom. Na zadnjoj sjednici Skupštine ja sam predlagao odluku, koja je usvojena bez diskusije i vlasti i opozicije. Da se još neko zainteresovao, možda bi bila i bolja” kazao je Lekić.

Tokom diskusije iskristalisao se zaključak da je na nivou države neophodno formiranje Mreže protiv govora mržnje, dezinformacija i on line nasilja, a potencirana je i potreba ponovnog aktiviranja Unije lokalnih javnih emitera (ULES).

The post Okrugli sto o sprovođenju Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama first appeared on BARinfo.

Učesnici festivala bili su hor “Luča” sa Cetinja, KUD “Jedinstvo iz Bara”, KUD “Zahumlje” iz Nikšića, KUD “Duga Montenegro” iz Berana, zatim gosti iz Čajetine Udruženje za negovanje narodne tradicije “Zlatibor”, iz BiH gradsko KUD “Bosna” iz Tuzle i KUD “Vogošća” iz Sarajeva.

Program je otvorio hor “Luča” izvođenjem himne Crne Gore.

U ime Opštine Bar, okupljenim se obratio sekretar Sekreterijata za kulturu, Srđan Lekić. On je kazao da je posebno važno da svojim primjerom pokažemo novim generacijama pravi put za socijalni i privatni život.

“Putem muzike, pjesme i igre stiču se znanja o tradiciji, istoriji, toleranciji, multikulturalnosti i upoznaju se krajevi naše i drugih zemalja” istakao je Lekić i dodao da će Opština Bar i ubuduće podržavati ovako plemenite aktivnosti koje “svakako doprinose dobroj i prijateljskoj slici o našem gradu”.

Direktorica direktorata za interkulturalizam koji odnedavno funkcioniše u okviru Ministarstva za ljudska i manjinska prava, Ljudmila Popović je naglasila da je “voljeti bližnjeg svog najuzivišeniji mandat, a da je mandat Crne Gore da unaprijedi svoju multikulturalnost”.

U okviru prvog bloka nastupili su domaćini – KUD “Jedinstvo”, uz pjesmu “Vrsuta”. Publika, nažalost, zbog vremenskih neprilika nije imala mogućnost da uživa u nastupu KUD-a “Zahumlje” iz Nikšića.

The post Festival u čast tradicije naroda bivše Jugoslavije na barskom Šetalištu first appeared on BARinfo.

Članovi žirija su bili dr Zoran Srzentić (predsjednik žirija), Jusuf Kalamperović, Osman Subašić, Branka Ćetković, Vlado Lukšić, Ćazim Nikezić i Srđan Lekić.

Nagrada “24. novembar“ biće dodijeljena na svečanoj sjednici Skupštine opštine Bar, koja će se održati u petak, 24. novembra 2023. godine, u svečanoj sali Doma kulture, sa početkom u 12 časova.

The post Poznati dobitnici nagrade 24. novembar first appeared on BARinfo.

Sekretar Sekretarijata za kulturu Opštine Bar Srđan Lekić istakao je da se ovim simboličnim činom još jednom potvrđuje prijateljstvo građana Bara, lokalne uprave grada i svih Ukrajinki i Ukrajinaca koji su upravo u Baru pronašli utočište i dobili priliku da svoj život nastave u mir.

„Ponosni smo što je Bar već tradicionalno prepoznat kao mjesto života i sigurna luka. Sa ovog mjesta još jednom afirmišemo našu namjeru da, sa nivoa lokalne uprave, podstičemo dijalog, toleranciju i zajedništvo, te da istovremeno doprinesemo socijalnoj inkluziji raseljenih lica. Osim toga, bićemo snažno posvećeni i stvaranju uslova za njihovo obrazovanje, zdravstvenu zaštitu i rad“, poručio je Lekić.

Opština Bar je jedna od crnogorskih opština u kojoj boravi najveći broj raseljenih lica iz Ukrajine. Upravo prepoznajući izazove sa kojima se ova lica susrijeću u momentu posebno teškom za njihovu domovinu, kako ističe Naser Kraja, član opštinskog tima za povratnike i raseljena lica, kroz simboliku sađenja ovog drveta potvrđuje se činjenica da građani Bara stoje rame uz rame sa njima u zaštiti ljudskih sloboda i univerzalnih tekovina.

Olha Popova, prva sekretarka u ambasadi Ukrajine u Crnoj Gori, uputila je čestitke svim Ukrajincima povodom obilježavanja Dana državne zastave.

„Ovom prilikom zahvaljujemo se i predsjedniku Opštine Bar kao i rukovodstvu grada na pomoći i podršci koju pružaju raseljenim licima iz Ukrajine, ali i na podršci našoj zemlji u ovim izazovnim vremenima, dok traje borba za našu slobodu, nezavisnost i demokratske vrijednosti”, kazala je Popova.

Zahvalnost gradu Baru na gostoprimstvu, osjećaju sigurnosti i podršci ukrajinskim projektima, u ime cijele ukrajinske zajednice, izrazila je i koordinatorka ukrajinskog centra u Baru Katarina Šamrai. ​

The post Predstavnici Opštine Bar, ambasade Ukrajine i ukrajinske zajednice posadili drvo magnolije first appeared on BARinfo.

Predsjednik UBNOR-a i antifašista Bara, Đuro Marković istakao je da je ovo prilika „da ih se sa poštovanjem prisjetimo i poklonimo, a preko njih svim znanim i neznanim koji dadoše život za slobodu“.

„Tu su pred nama Vojo Pavićević, Andrija Martinović, Rizo Isaković, Milenko Kirović, Zorka i Đorđe Đurović, Stojan i Ljubica Kovačević, Veliša Pavićević, Matija Zanković, Vojislav Ratković i Petar Ratković. Svi su zajedno – složni , zagrljeni i zbratimljeni, onako kako su i živjeli“, podsjetio je Marković.

On je podsjetio da su „tu, nedaleko, u maslinjaku 6. jula daleke 1944. godine, krvnički kuršumi prekratil njihovu mladost, planove, nadanja i njihove plemenite želje”.

“A želje su im bile da žive u slobodi, miru i slozi, međusobnom razumijevanju i uvažavanju, da naša Crna Gora bude još ljepša, da naš lijepi Bar bude još ljepši, bogatiji i prosperitetniji. Učinimo sve što je u našoj moi da te njihove želje budu i ostanu stvarnost, jer je to naš dug prema njima i obaveza prema generacijama koje dolaze“, kazao je Marković.

Događaju su prisustvovali potpredsjednik Opštine Bar, Damir Rašketić i sekretar Sekretarijata za kulturu, Srđan Lekić.

U znak sjećanja na strijeljanje barskih omladinaca, večeras u 21 čas u Starom gradu biće organizovan kulturno-umjetnički program „Crvene košulje“.

Koncert revolucionarnih i prigodnih pjesama će održati poznati podgorički KIC pop hor.

The post Crvene ruže u slavu hrabrosti i rodoljublja first appeared on BARinfo.

„Pod krošnjom mudre starice, u čijim su žilama zapisane mnoge tajne koje zvjezdočitači odgonetaju vjekovima“, dobrodošlicu učesnicima je poželjela voditeljka programa Staša Drašković, a potom je interpretirana himna maslini, u izvođenju hora ŠOMO. Djeca su se i danas podsjetila njenog autora Dragana Radulovića i ka nebu mu, kako su kazali, poslali zagrljaj.

Mlada muzičarka Nikolija Pandurica promotivno je otpjevala pjesmu „Alo, alo“, a u ime organizatora Festivala, Kulturnog centra Bar, učesnike i goste potom je pozdravila direktorka Aleksandra Grabež.

„I ove godine, 36 put za redom, pod krošnjom ove drevne i plemenite masline, slavimo i podsjećamo na najveće ljudske vrijednosti koje životu daju pravi smisao: ljubav, mir i prijateljstvo. Doba koje živimo nametnulo nam je neka životna iskustva i pravila suprotstavljena ljudskoj prirodi. Tako danas sve češće svjedočimo da su umjesto mira, ljubavi i prijateljstva prisutniji netrpeljivost, nasilje, sukobi, netolerancija. Mi upravo tome težimo, da budemo prijatelji jedni drugima, da se međusobno volimo i poštujemo, razumijemo jedni druge“, kazala je Aleksandra Grabež.

Ona je istakla daje Festival Susreti pod starom maslinom prepoznat kao jedan od najljepših kulturnih događaja u regionu.“ Tematski je vezan za sve ono što stara maslina na Mirovici simbolizuje duže od dva milenijuma, a to su mir, sreća, prosperitet, dugovječnost, blagostanje“.

„Iz godine u godinu, Festival postaje riznica mladih talenata, budućih pjesnika i slikara, koji svoja prva stvaralačka iskustva dijele sa starijim kolegama, poznatim pjesnicima iz Crne Gore i regiona“.

„Uvjerena sam da će druženje djece i pjesnika tokom naredna tri dana motivisati naše mlade generacije da se u većoj mjeri posvete kreativnom djelovanju, umjetnosti i kulturi. Samo tako ćemo promijeniti svijet i učiniti ga boljim i ljepšim mjestom za život“, poručila je Grabež.

Festival je otvorio VD sekretara Sekretarijata za kulturu Srđan Lekić. On je podsjetio na riječi kojima je prije 34 godine, njegov otac, Zarija Lekić, otvorio Festival, ističući kako je i njemu danas velika čast na ukazanom povjerenju. „Zahvaljujući svima nama, Festival će trajati i živjeti kao ovo sveto drvo masline pod čijom smo se krošnjom danas okupili“.

„Svi učesnici Festivala, sva djeca koja su poslala svoje literarne i likovne radove, upisala su se u veliku knjigu donatora osmjeha, mašte, ljepote i nade, koja čini da Stara maslina i mi sa njom budemo zdravi i srećni“, kazao je Lekić.

„Maslinovo ulje je u prošlosti korišćeno u uljanim lampama za osvjetljenje. Neka ta svjetlost riječi koja stvara slike i slike koja stvara priču iz vaših radova, obasja ovaj grad i svu planetu“, poručio je Lekić proglašavajući „Susrete“ otvorenim.

Uslijedio je program u kojem su djecu okupljenu ispod stare krošnje zabavljali i animirali omiljeni pjesnici Tode Nikoletić i Predrag Vuković.

Program prvog dana Festivala nastavlja se na Šetalištu kralja Nikole, gdje će djeca kredama u boji crtati maslinu, a u 18 sati u Galeriji „Velimir A. Leković“ biće organizovana Izložba likovnih radova, kao i dodjela nagrada najuspješnijim učesnicima na literarnom i likovnom konkursu Festivala.

The post Otvoren 36. dječiji festival Susreti pod Starom maslinom first appeared on BARinfo.

Umjesto mr Sanje Simović, novi vd sekretara Sekretarijata za privredu postala je Marina Trceta (SD), dipl. sci u turizmu.

Mr Sanja Simović (DPS), magistrica ekonomije, imenovana je za vd Sekretara Sekretarijata za lokalni ekonomski razvoj, umjesto Igora Gojnića.

Dosadašnji Sekretarijat za kulturu, sport i mlade, kojim je rukovodila mr Irina Dabović, podijeljen je na dva segmenta.

Na čelu Sekretarijata za sport i mlade je proslavljeni sportista Goran Simić (SD), spec. menadžmenta javnog sektora, a za vd sekretara Sekretarijata za kulturu imenovan je Srđan Lekić, diplomirani ekonomista (SDP).

The post Personalne promjene u lokalnoj samoupravi, imenovani novi vd sekretara first appeared on BARinfo.