Na sesijama koje su održane u Sarajevu, Mustafić je upoznao predstavnike institucija sa kapitalnim infrastrukturnim i naučnim projektima za koje se očekuje podrška od strane Bosne i Hercegovine i njenih administrativnh nivoa vlasti (pored ostalog, i izgradnja Bošnjačkog kulturnog centra u Podgorici).

Matično društvo bošnjačkih vijeća donijelo je zaključke koje će uputiti bošnjačkim funkcionerima iz institucija Bosne i Hercegovine, radi jačanja saradnje u cilju očuvanja, harmonizacije i promocije nacionalnog identiteta na svim nivoima i prostorima gdje Bošnjaci žive i stvaraju.

Predsjedavajući Matičnog društva bošnjačkih vijeća Suljo Mustafić kazao je da je društvo unikatna institucionalna forma koja okuplja bošnjačka vijeća i relevatne bošnjačke organizacije iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Kosova, Slovenije, Austrije, Turske, SAD i Kanade i predstavlja nezaobilazan faktor u cilju unaprjeđenja, harmonizacije i promocije temeljnih elemenata identiteta bošnjačkog naroda kao cjeline.

“Bošnjačka vijeća u regionu su legitimni predstavnici naroda u zemljama regiona u oblasti zaštite kulturnih i identitetskih posebnosti. Opredijeljeni smo za jačanje i produbljivanje naše saradnje i sigurni da time podupiremo saradnju država u regionu i doprinosimo stabilnosti naših multietničkih društava i demokratskim procesima”, naglasio je Mustafić.

U organizaciji Odbora za bosanski jezik i književnost pri Matičnom društvu bošnjačkih vijeća održan je okrugli sto o stanju bošnjačke književnosti u osnovnoškolskom lektirnom programu obrazovnih sistema u kojima se bošnjačka djeca obrazuju. Odbor za bosanski jezik i književnost će, kako je rečeno, uobličiti popis bošnjačke književnosti za lektirni program i proslijediti ga svim kantonalnim ministarstvima obrazovanja u Bosni i Hercegovini, bošnjačkim vijećima u regionu, te ostalim članicama Matičnog društva iz dijaspore.

The post Mustafić u Sarajevu na sjednici Bošnjačkih vijeća sa balkanskih prostora first appeared on BARinfo.

Zaključke petočasovnog izlaganja naučnih referata predstavili su Suljo Mustafić i Faik Nika, predsjednici Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori i Nacionalnog savjeta Albanaca u Crnoj Gori koji su bili suorganizatori simpozijuma, uz podršku Instituta za istorijske studije „Lumo Skëndo“ iz Tirane, Koordinacionog savjeta Asocijacije porodica nestalih lica Kosova i Instituta za duhovno i kulturno nasljeđe Albanaca u Sjevernoj Makedoniji.

“Učesnici simpozijuma ohrabruju i podstiču utvđivanje pune naučne istine o tragičnom događaju ’Masakr u Baru 1945.’ kao dio ukupne obaveze suočavanja sa prošlošću. Biće objavljeni referati na dva jezika koji će biti podsticaj za nova istraživanja.

Prema lokalnim i državnim vlastima biće pokrenute inicijative za postavljanje spomen-ploče na mjestu događaja, a u Baru će biti evidentirani i obilježena mjesta za koja se smatra da se nalaze masovne grobnice žrtava, te obilježena pojedinačna mjesta ukopa koja već postoje i koja su očuvana do danas.

Simpozijum podržava prijedlog da se ova materija umjesto kao krivičnopravna stvar, zbog jasnih ograničenja i izazova, tretira kao administrativno pitanje. U tom pravcu pozivamo Vladu Crne Gore da obrazuje Komisiju za identifikaciju svih prikrivenih grobnica koja će, u daljim fazama, organizovati ekshumacije i sahranu posmrtnih ostataka nevinih i civilnih žrtava rata i poslijeratnog perioda.

Tražimo da ovaj slučaj dobije jasan mandat države Crne Gore i njenih institucija, kroz formiranje medjudržavnih kredibilnih komisija i potpisivanje sporazuma kojima ce se omogućiti pristup arhivama kako bi se omogućila dodatna istraživanja i došlo do preciznih podataka”, navodi se u zaključcima.

Na otvaranju simpozijuma u hotelu “Princess”, Mustafić je ukazao da je težnja organizatora da se u naučnom dijalogu faktografski rasvijetli tragedija započeta na današnji dan prije osamdeset i jedne godine, podsjetivši da su Bošnjačko vijeće i Albanski savjet sa ambasadorkom Republike Kosovo i članovima porodica stradalih, prošle godine na mjestu masakra odali poštu nevino stradalima “i na dostojanstven način, prekinuli višedecenijsko ćutanje”.

“Današnje okupljanje obećali smo i ispunjavamo prema javnosti i svima kojima je stalo do dostojne memorijalizacije ovog događaja. Podsjetimo – krajem marta i početkom aprila 1945. ovdje se nalazila skupina od više stotina nenaoružanih mladića- regruta sa Kosova, iz više tamošnjiih gradova. Većina ih je bila albanske i jedan broj bošnjačke i nekih drugih nacionalnosti, prislilno su mobilisani i dovedeni, da bi išli dalje u operacije oslobađanja nekih područja na kojima su se još vodile oružane borbe. Isrpljeni, gladni i prilično maltretirani, smješteni su u prostoru nekadašnjeg Monopola duvana.

Nakon jednog incidenta, u kojem je, prema nekim izborima, ubijen jedan od stražara, počelo je njihovo neselektivno strijeljanje, poslije čega su probili ogradu i počeli bježati. Na opšti poziv Vojske i vlasti da se krene u lov na ljude odazvali su se i neki građani. Po čitavom gradu, kao i po okolnim brdima, dva ili tri dana, bez suđenja, strijeljani su nenaoružani i goloruki mladići. Najveći broj ubijenih pokopan je na nepoznatim lokacijama, te njihovi posmrtni ostaci nikada nisu pronađeni i identifikovani”, rekao je Mustafić.

On je naglasio da je mali broj preživio “najviše zahvaljujući dobroti i ljudskosti nekih mještana, koji su ih danima sakrivali, uprkos zabrani, rizikujući svoj život”.

“Ti ljudi, gorostasi, primjeri humanosti, sačuvali su i spasili obraz čitavom Baru, i vječno im hvala na tome. Imam obavezu, da kao rođeni Baranin, čiji su preci ovdje vijekovima, ukažem da grad Bar treba posmatrati kao mjesto tragičnog događaja, a ne kao njegov uzrok. Uloga lokalnog stanovništva bila je ograničena, a postoje i svjedočenja o ljudima koji su u tim okolnostima pokazali humanost i spremnost da pomognu. Činjenica je da se ovaj zločin desio u Baru,ali se ne može govoriti o barskom zločinu. Ove goloruke i nemoćne mladiće pobile su partizanske jedinice i formacije koje su samo bile smještene u Baru. Istina je da je u toj krvožednoj stihiji bilo i Barana, ali pojedinačnih slučajeva, čija se imena uglavnom znaju. Bar je grad istinskog i istorijskog multietničkog sklada, tako je bilo i tako će, siguran sam ostati. Upravo zbog toga treba osvijetliti, ovu tamnu i sramnu stranicu, kako nas ne bi i dalje opterećivala. Dakle, utvrđivanje naučne istine o ovo tragičnom događaju nije revizionizam, već dio naše obaveze suočavanja sa prošlošću. U toj prošlosti nema idelanih. Činjenica da su masakr započele i provodile određene formacije Narodnoslobodilačke vojske ne može dovesti u pitanje ulogu i značaj tog pokreta u antifašističkom otporu i oslobađanju od okupatora. Mi te tekovine baštinimo i nećemo od njih odustati”, kazao je Mustafić, dodajući da se neće odustati ni od utvrđivanja pune istine o ovom događaju i konačnom uklanjanju kolektivne stigme sa ovog grada i njegovih žitelja koji su u tome najmanje odgovorni.

“Samo istina i utvrđivanje personalne odgovornosti za ovaj masakr, može pomoći da se suočimo sa prošlošću. To je jedini put ka pomirenju i izgradnji mostova saradnje u regionu, u njegovoj jedinoj šansi- izvjesnoj evropskoj budućnosti. Zahvaljujem se svima koji su se i ranije bavili ovom temom-mom ranijem kolegi poslaniku Mehmetu Bardhiju koji je više puta, a nekada smo i zajedno, o ovome govorili u Parlamentu, istraživaču Ismailu Dodi sa kojim smo prikupljali podatke prije dvadesetak godina, istoričaru Šerbu Rastoderu, te Jusufu Kalamperoviću, Milošu Šušteru i Osmanu Subašiću na pokušajima naučnog otvaranja ovog pitanja, te novinaru i dragom prijatelju Željku Miloviću, koji je kroz publikacije, dao detaljna svjedočenja jednog od savremenika događaja, pokojnog Nikole Masoničića. Neka je vječni rahmet i Božji mir, svim nevinim žrtvama i neka ovaj skup bude korak ka istini, pomirenju, povjerenju i zajedničkoj budućnosti nas i naših potomaka u Crnoj Gori i našem regionu”, poručio je Mustafić.

Nika je ukazao da je ovo jedan od najvećih zločina na ovim prostorima u XX vijeku, dodajući da namjera organizatora nisu podjele, već da se faktima utvrde tragična dešavanja, zbog čega je Savjet ranije istim povodom već organizovao skupove u Ulcinju.

“Okupili smo se ovdje da pričamo ne samo o istoriji , već o zločinu koji je pričinjen nad nedužnim mladićima sa Kosova, a koji je bio pod velikim teretom tišine. Povjerenje među narodima se ne gradi ćutanjem, već istinom”, rekao je potpredsjednik Skupštine Crne Gore Mirsad Nurković pozdravljajući učesnike.

Ministar pravde u Vladi Crne Gore Bojan Božović, koji zbog ranije preuzetih obaveza nije mogao doći na skup, poslao je svoje obraćanje učesnicima u kojem se pored ostalog navodi da sjećanje na stradanja u Baru nije samo pitanje istorije, već i pitanje pravde, dostojanstva i poštovanja osnovnih ljudskih prava -na život, istinu i dostojanstveno sjećanje.

“Vladavina prava podrazumijeva da svaka žrtva zahtijeva istinu, a svaka nepravda zaslužuje da bude prepoznata i imenovana. Upravo zato su naučni skupovi poput ovog od izuzetnog značaja jer doprinose rasvjetljavanju činjenica oslobođenih ideologije i politizacije. Istina nije sredstvo podjela-naprotiv, ona je preduslov pomirenja”, navodi se pored ostalog u Božovićevom dopisu.

Podršku skupu pisanim putem poslao je i potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Camaj koji je u svom dopisu naveo da će “preko jednog akta” i u parlamentu biti pokrenuta priča oko ove teme.

Ambasadorka Republike Kosovo u Crnoj Gori Ariana Žerka-Hodža rekla je da se ovim otvara priča “o jednoj od najbolnijih rana u kolektivnom sjećanju naroda Kosova, tragediji u kojoj su hiljade izgubile život, a koji je decenijama bio u tišini”.

“Barski masakr je držan u tajnosti i zato treba međudržavna saradnja da istina izađe na vidjelo”, rekao je Ruždi Keći, predsjednik Udruženja “Tirana Nderi i Kombit“.

Ljabinot Balja, predstavnik Koordinacionog savjeta Asocijacije porodica nestalih lica Kosova, rekao je da se oko 1.500 osoba sa Kosova smatra nestalim u ovom masakru.

Besnik Emini, direktor Instituta za duhovno i kulturno nasljeđe Albanaca u Sjevernoj Makedoniji ukazao je da ovog događaja “nema u školskim udžbenicima”, te da se, nedugo nakon Bara, sličan masakr dogodio i u Dubrovniku “ o kojem se takođe uopšte ne priča”.

“Odavde tražimo pijetet za hiljade Albanaca i Bošnjaka koji su u ovom događaju izgubili živote, hvala Faiku Niki i Sulju Mustafiću što su pokrenuli ovaj simpozijum”, rekao je Behadin Redžepi, inicijator organizacije Simpozijuma, član porodice stradalih u barskom masakru.

Profesor Uran Butka, direktor Instituta za istorijske studije „Lumo Skëndo“ u Tirani, autor knjige “Masakr u Baru”, rekao je da je prema podacima iz tri arhiva-jugoslovenskog vojnog, britanskog i albanskog u Tirani, došao do broja od 1.565 ubijenih osoba sa Kosova u Baru u aprilu 1945.

U uvodnom referatu simpozijuma „Masakr u Baru, mart–april 1945“, Butka je dao širi kontekst ove tragedije, nazvavši je genocidom. On je naglasio da je “zločin sproveden od strane političkog i vojnog vrha nove Jugoslavije u cilju etničkog čišćenja Albanaca sa Kosova, u čemu im je pomoć pružila vazalna Komunistička partija Albanije na čelu sa Enverom Hodžom, koja je sa albanskim partizanskim jedinicama učestvovala u sprovođenju albanskih regruta”.

“Nakon prisilne mobilizacije, njihova egzekucija je trajala od početka puta iz Prizrena, odakle ih je sprovodila 46. partizanska divizija iz Srbije, uglavnom vojnici iz Vranja i Pirota, sve do Skadra, gdje ih je preuzela X crnogorska brigada i sprovela do Bara. Računajući ubistva na putu od Prizrena do Skadra, ona u Baru, Dubrovniku i Trogiru, tragičan kraj je zadesio skoro 4.500 mladića sa Kosova koji su povedeni iz Prizrena”, rekao je pored ostalog Butka.

Parim Kosova je pročitao referat „Prizren kao centar okupljanja, zlostavljanja i upućivanja mobilisanih prema Baru“ u kojem je naveo da u Prizrenu, koji je tada bio glavni grad Kosova, ubistvo ovih regruta nije bilo tabu-tema kao u Baru, “jer je kod nas je svaka albanska familija imala po nekoga ko je nastradao u ovom događaju”.

Ćerim Ljita je rekao da je krajem marta 1945. put Prizren-Skadar, kojim su se kretale kolone kosovskih mladića, bio pretvoren u ljudsku kasapnicu “uz dozvolu Komunističke partije Albanije”.

“Po nalogu Fadilja Hodže, ovaj pokolj je bio odmazda za ubistvo Miladina Popovića. Po mojim podacima, u Crnoj Gori je ubijeno 1.670 ljudi, u Dubrovniku 560, a na putu ka Skadru oko 700”.

Čeljo Hodža je istakao da je iz ugla međunarodnog prava u pitanju ratni zločin, “jer su to bili nasilno regrutovani mladići, nenaoružani, prema kojima je nehumano postupano tokom cijelog puta na razne načine i koji su likvidirani bez suđenja”.

Hadži Ademi je naglasio da ovo nije bio samo nacionalni, već i ideološki zločin.

“Cilj je bio da se nasilno regrutuju oponenti nove jugolsovenske politike i odvedu na ratište. Komunistička vlast nije donijela boljitak nakon odlaska Njemaca, jer su doveli 30.000 vojnika da bi sproveli narodnu vlast, i to su uradili kroz formu genocida. Čekamo da nam crnogorska država pokaže podatke o tada regrutovanim vojnicima, pa da tačno utvrdimo broj ubijenih”, rekao je.

Aleksandar Saša Zeković istakao je da se nakon početnih podataka o 465 ubijenih u Baru, zasnovanih na podacima tadašnjih oficira NOVJ, preko podataka iz zaostavštine bivšeg vojnika X crnogorske brigade Vasa Vujovića, do kojih je došao novinar Jovo Martinović, došlo do broja od najmanje 700 likvidiranih Kosovaca “kako su ih tada zvali”.

Ismet Kalaba je rekao da je ovo bio jedan od najvećih zločina nad Albancima na kraju II Svjetskog rata ”čime je potvrđen kontinuitet anti-albanske politike jugoslovenskih vlasti”.

“Zločin je urađen u koordinaciji sa albanskim partizanskim jedinicama, to nije bio incident, već planirani zločin”.

Mustafa Balja, novinar sa Kosova, pročitao je ispovijest Mehmeda Kaplanija, jednog od preživjelih barskog masakra, i pročitao svoju poemu posvećenu ovim stradalnicima.

Pozdravljen gromkim aplauzima gostiju simpozijuma, među kojima su bili predstavnici dvadesetak porodica ubijenih u barskom masakru, potomak porodice Petrović koja je u tim teškim trenucima , bez obzira na životnu opasnost , spašavala mladiće sa Kosova-Slavko Petrović, prepričao je porodična sjećanja o tim danima u kojima su spas pod njihovim krovom u Zaljevu našli četvorica mladića sa Kosova.

Besnik Emini je u „Osvrtu na Masakr u Baru i sudbinu trećeg ešalona Albanaca iz Sjeverne Makedonije“ pričao o slabo poznatim okolostima pod kojima je u požaru hemijskog magacina u kojem su bili smješteni u Dubrovniku, nekoliko dana nakon barskog masakra stradalo između 1.400-1.700 mladića sa Kosova.

Advokat iz Rožaja Velija Murić je u osvrtu na istorijski kontekst, političku pozadinu, vojni aspekt i pravnu odgovornost barskog masakra rekao da je to bio “namjerno skrivan zločin kako bi se sakrila krivica komunističkih režima Tita i Envera Hodže”.

“Flagrantno kršenje ljudskih prava ticalo se činjenice da su nasilno mobilisani, da su ih slagali da idu na front, da su ih razoružali, držali bez vode, hrane, ćebadi… što je na kraju kulminiralo masovnim ubistvima. Tražimo da se Masakr u Baru tretira kao državni zločin, kao genocid nad albanskim življem. U pitanju je, da budemo jasni, zločin režima, a ne naroda. Srećom, mnogi u Baru su pokazali ljudsko lice i sakrivali i spašavali ljude od sigurne smrti. Ti tihi heroji podsjećaju da postoji svijetlo i u najmračnijim uslovima”, kazao je Murić.

Ljuljzim Brahja je ocijenio da je masakr izveden u saradnji jugoslovenskih vlasti sa albanskom državom “koju je tada vodio najveći kriminalac u istoriji Albanije Enver Hodža”.

Ovom prilikom predstavljen je i sažetak koautorskog rada Sulja Mustafića i Radomira Petrića “Topografija zločina i njegovo nasljeđe“ u kojem sue, pored ostalog, navodi da su u Baru “zapamćena i imena onih dobrih ljudi, kojima ni zlo vrijeme, niti euforija zla i nagoni hajkača nisu mogli slomiti čovječnost, dobrotu i nepristajanje na zlo”.

“Oni su sklanjali i krili bjegunce u bistjernama, štalama, u jendecima, podrumima, u jaslama, u grmovima, čak ima i primjera da su ih danima držali po pećinama u selima Velembusi, Turčini i na Mukovalu. Tim primjerima porodica Petrovića, Matezića, Mustafića, Šabovića, Marvučića i drugih- posvetićemo dužnu pažnju. Oni to zaslužuju jer su neki od njih rizikovali i vlastiti život ili sigurnost svojih porodica, da bi sačuvali živote ljudi koje nisu poznavali”, navodi se u ovom referatu, koji će, kao i svi ostali danas prezentovani, uz dodatak referata autora koji danas nisu mogli doći na skup, biti objavljeni u zborniku radova sa simpozijuma.

Na simpozijumu je prikazan i dio TV intervjua sa najstarijim kosovskim regrutom koji je preživio barski masakr. Među gostima simpozijuma bili su i poslanici u Skupštini Crne Gore Edina Dešić i Artan Čobi, generalni konzul republike Albanije, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Bar Muidin ef. Milaimi, predstavnik Barske nadbiskupije. Iako pozvani, simpozijumu nisu prisustvovali predstavnici opština Bar i Ulcinj. Skup su pratile TV ekipe više medijskih kuća iz Crne Gore, Kosova i Albanije. Moderatori simpozijuma bili su Dafina Telići i Radomir Petrić.

The post Održan međunarodni naučni simpozijum Masakr u Baru 1945 – Skrivena istina first appeared on BARinfo.

U obraćanju, Mustafić je ukazao da je značaj Vijeća, kao mjesto dijaloga i intelektualnog promišljanja oko važnih pitanja, uz uvažavanje svih razlika.

“U Matičnom društvu smo prepoznali da treba graditi jedinstvenu platformu na temeljnim identitetskim pitanjima Bošnjaka- simbola, jezika i književnosti, historije, geografije, kulturno-istorijskog nasljeđa, tradicije i običaja Bošnjaka. Ciljevi Matičnog društva jesu harmonizacija i unaprijeđenje u pomenutim oblastima, te ostvarivanje identitetskih pitanja kroz institucije u našim državama u oblastima obrazovanja, nauke, kulture, ljudskih prava i sloboda i sistemske ravnopravnosti u državnim institucijama”. -“, kazao je Mustafić. 

On je naglasio kako je zajednički interes prosperitet država u kojima žive Bošnjaci, kao i stabilnost, mir i saradnja, i evropska perspektiva regiona. 

“Mi smo autohtoni na svojim prostorima i lojalni državama u kojima živimo, borimo se za otvorena, inkluzivna i demokratska multietnička i građanska društva, u kojima možemo ostvariti politička, društvena i ekonomska prava i njegovati kulturni identitet. Ali isto tako, poštujući svoje kolektivno sjećanje i lekcije iz prošlosti, demokratskim sredstvima borićemo se protiv dezintegracije, fašistoidnih pojava, revizionizma i ideja promjena granica”, zaključio je Mustafić.

Na svečanoj Akademiji, u sarajevskoj Vijećnici pokroviteljstvom gradonačelnika Sarajeva, dodijeljena su priznanja zaslužnim pojedincima i organizacijama u protekloj godini. 

Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca, zajedno sa Bošnjačkim vijećem u Crnoj Gori i vijećima iz Srbije, Hrvatske, Kosova, Sjeverne Makedonije i Sjeverne Amerike i Kanade, čine regionalno Matično društvo bošnjačkih vijeća. 

The post Mustafić na Akademiji povodom godišnjice rada Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca first appeared on BARinfo.

Ističući da su se konačno stekli svi neophodni uslovi za održavanje manifestacije, prevashodno meteorološki, Mustafić je rekao da Maslinijada počinje danas obilaskom oglednog maslinjaka u Dabanovu, nedaleko od Starog Bara.

„Učesnici će na licu mjesta vidjeti primjer uzorno održavanog i revitalizovanog maslinjaka, u koji je vlasnik uložio značajna sredstva, te pokazati javnosti kako izgleda pravilno uređeno maslinarsko imanje. U petak popodne u Kući maslina slijedi tradicionalno stručno predavanje, a ovogodišnja tema je „Maslinarstvo, agroturizam – izazovi održivog razvoja“. Namjera je da se govori o sve aktuelnijem spoju poljoprivrede, agroturizma i etnoturizma, kao i o njihovom potencijalu za razvoj lokalnih zajednica, a predavač je prof. dr Ilija Morić, stručnjak za agroturizam i profesor na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo UCG. On je ujedno i vlasnik porodičnog imanja s maslinjakom koji je već prenamijenio u agroturističku funkciju, čime predstavlja uspješan primjer spajanja tradicije i savremenih razvojnih koncepata“, rekao je Mustafić, ističući da je profesor Morić dokazao kako se masline mogu iskoristiti u punom kapacitetu, bez narušavanja njihovih vrijednosti i starine.

U Kući maslina večeras u 19 sati planirano je proglašenje najboljih ulja. Panel u Dubrovniku, sastavljen od vodećih stručnjaka za maslinarstvo i maslinovo ulje na ovom dijelu Jadrana, radio je analizu šifrovanih uzoraka, a na večerašnjem događaju biće otkriveno koja su ulja ocijenjena kao najbolja.

„Za maslinare je ova godina bila dobra: prinos nije bio izuzetan ali sasvim je solidan, mnogi su masline ubrali na vrijeme i proizveli kvalitetno ulje, pa mnogo dobrih ulja nije ni učestvovalo u ocjenjivanju. Veliki broj prijavljenih uzoraka prošao je degustaciju i testiranje u Dubrovniku, vjerujemo da će rezultati pokazati visok kvalitet, te da će razlike među najboljima vjerovatno biti minimalne i da će odlučivati nijanse u bodovima“, apostrofirao je Mustafić.

Subotnji program počinje od 10 sati, kada se izlagači i maslinari okupljaju u Starom Baru. Za ovu godinu prijavljeno je 70 izlagača, među kojima dominiraju maslinari, ali učestvuju i medari, pčelari, vinari i proizvođači ljekovitog bilja iz različitih krajeva Crne Gore-Podgorice, Cetinja i sjevernih opština.

„Manifestacija je otvorena za sve koji se blagovremeno prijave, a mi kao organizatori nastojimo da nikoga ne odbijemo. Izlagači će imati uređene štandove, a najbolji će biti nagrađeni. Svečano otvaranje zakazano je za 11 sati, očekujemo veliki broj zvaničnika i gostiju. Pokrovitelji manifestacije su Opština Bar i Turistička organizacija Bar, uz podršku Ministarstva poljoprivrede i kuće Maslina, kao i mnogobrojnih saradnika koji godinama pomažu organizaciju. Biće dodijeljene nagrade za najbolje održani maslinjak, najuspješnijeg maslinara godine, najbolja maslinova ulja, najbolje mlade zasade i najbolje izložbene štandove. Uz to, biće uručene zahvalnice zaslužnim pojedincima – onima koji su bili važni za razvoj maslinarstva i same Maslinijade, uključujući i one koji više nijesu među živima. Ova manifestacija traje već 23 godine i predstavlja svojevrsnu instituciju okupljanja, te da je važno održati sjećanje na sve koji su doprinijeli njenom razvoju“, naglasio je Mustafić.

Kulturno-zabavni program počinje nastupom KUD „Jedinstvo“, mlada solistkinja Nikolija Pandurica otpjevaće svoju poznatu pjesmu posvećenu maslini i Starom Baru, Rajko Joličić će kazivati svoju pjesmu „Maslinijada“. Učesnici subotnjeg programa su i klapa KUD Jedinstvo, Akademija bend, Perper, orkestar Meraklije sa Hamzom Haverićem.

„Paralelno se održava likovna kolonija „Street in Art“ na temu masline. Nedjeljni program donosi bogat muzički sadržaj koji počinje u 10 sati. Prvo nastupa KUD „Rumija“, zatim barski Padrino bend, a potom mladi i talentovani izvođač Edis Agić koji je već nastupao ranijih godina. Kao završni dio muzičkog programa, nastupiće belopoljski tamburaši predvođeni profesoricom Saškom Rakonjac. Maslinijada kao i uvijek objedinjuje kulturni, turistički, muzički i gastronomski karakter: posjetioci mogu potpuno besplatno probati proizvode sa štandova – masline, maslinovo ulje, sireve, hljeb, razne delicije i tradicionalna jela barske kuhinje. Očekuje se više hiljada posjetilaca, uključujući goste iz Albanije, Bosne i Hercegovine i Srbije, kao i iz Podgorice, odakle tradicionalno dolazi veliki broj ljudi“, kazao je Mustafić.

On je naglasio da će u saradnji sa komunalnom policijom i Centrom bezbjednosti Bar, saobraćaj biti posebno regulisan, djelimično jednosmjerno, kako bi se izbjegle gužve i uputio apel na sve posjetioce koji dolaze automobilima da poštuju saobraćajnu regulaciju, kako bi sebi i drugima olakšali dolazak i odlazak sa manifestacije.

Zahvaljujući podršci predsjednika Opštine Bar Dušana Raičevića, dodao je Mustafić, i ove godine obezbijeđen je besplatan autobuski prevoz iz grada do Starog Bara. Autobusi će saobraćati u redovnim intervalima, otprilike svakih 20 do 30 minuta, „što omogućava posjetiocima da izbjegnu probleme s parkingom i stres vožnje, čak i ako treba preći nekoliko stotina metara pješke – to mala stvar u odnosu na sadržaj koji ih očekuje“.

„Stari grad biće otvoren za posjetioce tokom cijelog dana, i u subotu i u nedjelju. Posjetioci će moći da obilaze Stari Bar, da sa bedema prate brojna dešavanja i uživaju u bogatom programu. Najdragocjeniji dio ove manifestacije je svakako njen duh-toplina, bliskost i gostoprimstvo ljudi, posebno maslinara, koji su bogati i duhom i predusretljivošću. Upravo zbog te otvorenosti i činjenice da je skoro sve besplatno – hrana, piće, degustacije – Maslinijada predstavlja jednu od najbogatijih i najautentičnijih manifestacija u regionu. Jedino što posjetioci plaćaju jeste ono što eventualno žele kupiti i ponijeti kući“, ukazao je Mustafić.

On je naglasio da je Maslinijada imala veliki uticaj na revitalizaciju Starog Bara, zahvaljujući njenoj popularnosti, obnovljen je veliki broj ugostiteljskih objekata, „a Stari Bar danas sve više podsjeća na male italijanske istorijske gradove koji žive od turizma“. Maslinijada nije samo podstakla obnovu maslinarstva i očuvanje kulturne tradicije, već je doprinijela i rastu turističkog interesovanja i ponovne valorizacije Starog Bara čime je, prema njegovim riječima , obavila značajnu istorijsku misiju.

„Baza učesnika u takmičarskim kategorijama značajno se proširila tokom 23 godine trajanja Maslinijade, ljudi su sve svjesniji značaja maslinarstva, obilaze druga područja, uče iz primjera, te se masovnije vraćaju svojim maslinjacima. Mnogi stari maslinjaci su obnovljeni i revitalizovani, ipak, postoje i oni zapušteni koji propadaju jer vlasnici nijesu uložili u njihovu obnovu i održavanje. Smatram da bi država trebalo da pronađe način da sankcioniše one koji ne brinu o svojim zasadima, jer masline koje danas posjeduju nisu njihova lična, već porodična i kulturna baština, posađena prije mnogo generacija.

Pored revitalizacije starih, zasađeni su i novi maslinjaci. Na degustacijama će se ove godine pojaviti ulja od novih, introdukovanih sorti, koje čine posebnu kategoriju. Ipak, centralno mjesto zauzima autohtona barska sorta žutica, zbog koje je Maslinijada i nastala i koja ostaje u fokusu manifestacije. Krug učesnika se svake godine širi, što nas kao organizatore raduje. Maslinarstvo je dugoročno isplativo samo ako se posmatra kroz generacije; međutim, za ljude koji žive od dana do dana to nije lak posao. Ulaganja su velika – od revitalizacije do održavanja terasastih podzida – dok cijena ulja, iako visoka za potrošača, maslinaru donosi skromnu zaradu.

Dakle, maslinarstvo je, prije svega, tradicija i ljubav. “Da nije bilo ljubavi, ljudi prije stotinu i više godina ne bi sadili masline za svoje potomke“, dodao je gost Promenade četvrtkom, ukazujući da je maslinarstvo je jedna od najstarijih tradicija Bara i čitavog Mediterana, koja i danas živi i daje plodove, predstavljajući istinsku kulturnu baštinu.

„Dođite u Stari Bar i budite dio manifestacije, Maslinijada nosi u sebi najljepši duh Bara i Starog Bara i predstavlja autentičan izraz njihove tradicije. Manifestacija je potpuno otvorena za sve goste iz raznih krajeva i mi ih kao organizatori s radošću očekujemo, potrudićemo se da budemo što bolji domaćini. Uostalom, dvije čuvene izreke glase: „Maslina je ime Bara“, i „nema Bara do cara“, podsjetio je Mustafić.

The post Mustafić: Maslinijada nosi u sebi najljepši duh Bara i Starog Bara first appeared on BARinfo.

„Ovaj veliki datum podsjeća na vrijeme kada je na Prvom bošnjačkom saboru, vraćeno nacionalno ime – Bošnjak, a maternji bosanski jezik ponovo  nazvan svojim pravim imenom.

Prije 32 godine, 27.i 28. septembra, u okupiranom Sarajevu, svojim okupljanjem i odlukom,  najugledniji i najznačajniji intelektualci, dali su jedinstveni odgovor kojim je odbranjeno historijsko pravo na vlastiti identitet, ime i postojanje.

Dan Bošnjaka je prilika da se podsjetimo i na zajedničku prošlost i identitet naroda i sve vrijednosti koje su ga oblikovale na njegovim povijesnim prostorima. Utemeljeni i autohtoni na svojim vijekovnim ognjištima, živimo u različitim državama -Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji, Hrvatskoj,  Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, i širom svijeta u dijaspori, ali sa punom sviješću o pripadnosti jedinstvenom narodu.

Bošnjaci u svojoj domovini Crnoj Gori, kao i u državama regiona, opredijeljeni su za suživot sa drugima i poštivanje različitosti, podupirući prosperitet i demokratski razvoj građanskog društva, te žele  graditi mostove saradnje  i integracija.

Međutim, svjesni izazova i okolnosti u kojima živimo, spremni smo da se odlučno, demokratskim sredstvima,  suprotstavimo pokušajima dezintegracije, fašisoidnim pojavama i idejama prekrajanja granica i  revizije prošlosti.

Naše nacionalno jedinstvo počiva na  pripadnosti istom kulturnom, jezičkom i vjerskom identitetu, te na punoj zrelosti i svijesti o velikim uzletima, ali i  teškim iskušenjima kroz koje smo prolazili  u daljoj i bližoj prošlosti.

Želimo jačati saradnju sa ciljem izgradnje zajedničkih institucija koje će na sistemski i temeljan način brinuti o zajedničkim potrebama i objediniti duhovne i stvaralačke  potencijale, posebno na polju istraživanja, čuvanja I prezentacije naše nacionalne baštine.

U nedjelju, 28.septembra,  okupljanjem i velikom svečanom akademijom i prigodnim programom, u Novom Pazaru, sva  bošnjačka vijećima iz regiona, zajednio,  u organizaciji Matičnog društva i domaćinstvu Bošnjačkog vijeća u Srbiji, sa brojnim gostima i zvanicama, obilježiće ovaj blagdan koji simbolizira bošnjačko nacionalno jedinstvo. 

Svim Bošnjakinjama i Bošnjacima, čestitamo ovaj veliki blagdan bošnjačkog jedinstva i zajedništva“, kaže se u čestitki koju potpisuje predsjednik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori, Suljo Mustafić.

The post Čestitka Bošnjačkog vijeća povodom Dana Bošnjaka first appeared on BARinfo.

“Uvijek je zadovoljstvo govoriti na teme iz oblasti maslinarstva, a posebno kroz činjenicu da je ova medijska kuća bila jedna od potpora kompletnoj revitalizaciji priče o maslinarstvu u Baru još od 1999. godine, pa sve do 2002. kada je osnovano prvo udruženje maslinara i kada je pokrenuta Maslinijada u Starom Baru, najveća regionalna manifestacija maslinara, koja i danas traje i na zadovoljstvo svih onih koji je posjećivali. Ona je sigurno pokrenula mnoge važne i zanimljive i lijepe stvari u Starom Baru, tako da Stari Bar danas i prije 25 godina je gotovo nemoguće uporediti, naravno, u pozitivnom smislu.

Kada smo kod ovoga zakona, odnosno kod izmjena i dopuna Zakona o maslinarstvu i maslinovom ulju, naša dva udruženja su već 31. maja, dakle, dva mjeseca prije nego što je uopšte rasprava oko ovoga bila u plenumu i na odborima, poslali amandmane Ministarstvu poljoprivrede, odnosno jedan koji je suštinski i koji se tiče onoga što je danas tema u javnosti. Prvobitnim izmjenama i dopunama zakona na teritoriji Crne Gore bila je potpuno zabranjena gradnja bilo koje vrste, čak i kada su u pitanju pomoćni objekti, magazinski prostor i objekti za eksploataciju u maslinama bilo gdje.

Mi smo smatrali da te i takve odredbe ne mogu doprinijeti zaštiti postojeće maslinade, odnosno maslinarskih areala, koji su najveći u Crnoj Gori upravo u Baru, već da one samo kažnjavaju maslinare koji su svih ovih godina, decenija, stoljeća, sačuvali svoje maslinjake, te da im onemogućavaju bilo koju vrstu valorizacije.

Konsultovali smo i maslinare iz drugih opština. Naša dva barska udruženja čine ozbiljni maslinari, reprezentativni veliki barski maslinari koji imaju od 500 pa do 700 stabala maslina, posjed moje porodice je među manjima sa naših 150 stabala. Sve su to ljudi koji imaju iskustvo i naravno kojima je stalo do maslinjaka, jer, prisjetimo se malo, unazad ovih 25 godina, pa i mnogo ranije, malo se ko bavio maslinarstvom, maslinjaci su bili zarasli u draču, mrčele i žuke, a ovi ljudi koji se nalaze u našim udruženjima i tada su se bavili maslinarstvom, vrlo entuzijastički i skoro fanatično, bez ikakve podrške u to vrijeme i države i opštine.

Kasnije se to, naravno, sve promijenilo, sam taj rad i entuzijazam je doprinio da se maslinarstvo revitalizuje, da se stari maslinjaci, milenijumski zasadi obnavljaju i na novi način obrađuju, da se berba obavlja ranije. Svi ti ljudi o kojima pričam imaju ogroman talog maslinarskog iskustva koji se u njihovim porodicama prenosi generacijama, njima je jako stalo do maslinarstva i do Maslina”, rekao je Mustafić.

On je podsjetio da su prošle godine ova dva maslinarska udruženja započela javnu kampanju “sa našim uvaženim sugrađanima gospodom Čedom Ratkovićem i Milošem Šušterom” za zaštitu vremešnog maslinjaka u centru grada od moguće destrukcije.

“Podsjećam i da smo godinama apelovali da se po rubovima barske maslinade zaustave gradnje i građevinska ‘divljanja’ – da se kupuju placevi u maslinjacima od nekoliko stotina kvadrata, a onda na njima grade zgrade, a na to skoro da niko nije obraćao pažnju.

Sva ova javnost koja sada bruji o tome da smo mi napravili neku štetu ovim amandmanima, trebala je da bude mnogo glasnija u proteklom periodu u zaštiti maslinjaka na rubovima barske maslinade, kao i u Valdanosu i na drugim mjestima u Ulcinju, da se kontroliše ta gradnja i da se kažnjava svaka uzurpacija koja ne predstavlja očuvanje ambijentalnih cjelina. To se nije desilo.

I sada se pokušalo prvobitnim izmjenama i dopunama zakona uraditi nešto što bi bio dekret kao u komunističkom vremenu, da se zabrani potpuno svima da grade bilo šta. I svima onima koji su sačuvali svoje milenijumske posjede, neki imaju po nekoliko hektara pod maslinama, evo, recimo, primjer predsjednika ‘Antivarija’ Jovice Martinovića koji ima preko tri hektara koji su isključivo pod maslinama. Prosto je bilo logično da se razmisli, da se nađe neki modalitet, da se na neki način maslinjak valorizuje turistički, odnosno gradi etno ponuda tipa bungalova, privremenih objekata ili kampinga, a s druge strane da se sačuva ambijent.

I upravo to je intencija ovih naših amandmana-da ostane mogućnost da se gradi u maslinama, ali, uz strogu kontrolu i odobrenja nadležnih ministarstva, inspekcija, organa lokalne uprave, dakle, da se svi uključe u taj proces, a da oni koji žele da valorizuju svoj maslinjak naprave nešto što je primjereno i ambijentu i turističkoj ponudi. Za to uostalom ima mnogo, komparativnih iskustava u okruženju na Mediteranu.

Pojedini naši članovi su to na neki način već uradili i već turistički valorizuju, imamo u Malom Kurilu primjer sjajne etno ponude, takođe u maslinjaku, gdje je sačuvana svaka maslina, pa u Bartuli, pa u Ulcinju nekoliko fantastičnih primjera, takođe i na Bušatu, odnosno, kako ga sad zovu Utjeha, gdje je čak stigla i nagrada za očuvanje ambijentalne cjeline – vrlo sačuvan maslinjak, a uklopljen savršeno u turističku ponudu sa nekim malim objektima.

Sve se može ako se hoće, ali, naša intencija je bila upravo to da se kontroliše gradnja, da državni i opštinski organi rade svoj posao, a maslinari, pogotovo oni koji su sačuvali svoje velike posjede, ukoliko žele, mogu da ih turistički valorizuju. Oni i ne moraju tako, mogu da naprave neki objekt koji im služi kao pomoć za preradu ili za neke druge aktivnosti, ali u svakom slučaju, da se ne ide na strogu zabranu, gdje je bukvalno bilo predviđeno da se ne može bunar iskopati u maslinjaku”, akcentovao je Mustafić.

Na pitanje kakva je gradnja predviđena, Mustafić je odgovorio da je amandman to detaljno obrazložio.

“Vrlo kontrolisana gradnja, gradnja koja ima odobrenja državnih nadležnih organa, i isključivo gradnja nosioca poljoprivrednog gazdinstva, dakle, vlasnika maslinjaka ili njegove najuže porodice, ne na manjem posjedu od hiljadu kvadratnih metara. To je površina minimalnog posjeda u ovoj priči, a podsjećam da smo do sada imali slučajeve da se na 300 kvadrata gradi zgrada od 400 ili 500 m2. Sve su to stvari koje smo pažljivo pripremili, odmjerili, danima se konsultovali, primjerno i precizno formulisali u amandmanima. Ovom prilikom se javno zahvaljujem ljudima koji su prepoznali značaj ovih amandmana, svim potpisnicima predlagačima, koji su ih stavili u skupštinsku procedure, posebno poslanicima iz Bara Dejanu Đuroviću, predsjedniku Odbora za turizam i poljoprivredu, i Edini Dešić koja je bila obrazlagač i predlagač tih Amandmana u proceduri. Hvala svim poslanicima koji su ih podržali amandmane velikom većinom, samim tim i zakon koji će, nadamo se, zaživjeti i biti na zadovoljstvo svih onih i koji žele da valorizuju turističke maslinjake, ali, i onih koji žele da se bave poljoprivredom kao što se većina nas članova udruženja bavila svih ovih decenija i, vjerojatno ćemo se baviti i u budućnosti”, kazao je Mustafić.

Na upravo završenoj sjednici Skupštine Opštine Bar u kontekstu gradnje u maslinjacima istaknut je problem otpadnih voda koje neminovno prate valorizaciju, a koje su inače izazvale dosta problema i Staroj maslini na Mirovici. Mustafić je ovim povodom istakao da su otpadne vode “problem u čitavom gradu”.

“Moramo naći načina da se kroz izgradnju kolektora te otpadne vode regulišu, a tamo gdje ne postoji takva mogućnost, da se izgrade tzv. bioseptičke jame koje su upodobljene sa ekološkim standardima, naravno, vodeći računa prije svega da se te masline sačuvaju, odnosno da se one ne oštete. Da je do sada država radila svoj posao, niti bi bilo te građe, niti bi bilo možda potrebe za ovakvim zakonskim rješenjem, mi tu prepoznajemo, dakle, nemar države, službi koje su se trebale baviti time, moguće i koruptivne radnje, jer, vjerojatno su investitori u svojoj tržišnoj nakani našli način da iskoriste rupe u zakonu i da neko zažmuri na to što oni rade”, kazao je Mustafić.

Nakon usvajanja ovog zakona, odmah su se čuli kritički tonovi, u Ulcinju i sa nivoa predsjednika Opštine i iz ugla nevladinog sektora, a u Baru je prvi ovim povodom prošlog petka na sjednici SO reagovao predsjednik lokalnog parlamenta Branislav Nenezić koji je ispoljio otvorene rezerve prema benefitima ovakvog zakonskog rješenja, akcentujući upravo održivost samih maslinjaka, problem otpadnih voda, te moguće investitore. Mustafić je u komentaru ovakvih stavova kazao da predlagači svaku dobronamjernu kritika ili ukazivanje na ove probleme shvataju vrlo ozbiljno “i mislimo da svi radimo u interesu grada, u interesu maslinarstva posebno”.

“Mi smo se dokazali da radimo u interesu maslinarstva i nema potrebe da se bilo kome za bilo što po ovom osnovu dokazujemo nakon svih ovih godina, i kada nije bilo podrške države i lokalne uprave, i danas kada je ima. Siguran sam da je najveći dio kritika upravo iz bojazni, da se nešto ne promijeni u negativnom smislu, ali, možda su neki kritičari koji nemaju dovoljne argumentacije pribjegli populističkim frazama. Ja ih pitam – zašto se nisu oglašavali ranije, oko ‘divljanja’ gradnje okolo maslinjaka? Takve kritike ne doživljam mnogo ozbiljno, ali, prihvatam ove koje su utemeljene, smatram da svi treba zajedno da radimo na tome da se i maslinjaci valorizuju, ali da se i očuva ambijent, ono što je simbol grada Bara.

Demantujem da je bilo ko stajao iz ovih amandmana. Amandmani su formulisani u okviru našeg upravnog odbora u kojem su ljudi koji imaju i 500, i 700 stabala, ali, niko ispod 150, i mnoge druge smo konsultovali, ljude koji se na ozbiljan način bave ovim poslom već decenijama, i zapravo su nam oni dali podršku da se ovim amandmani nađu u proceduri. Mi nismo znali koju će vrstu podrške imati, poslali smo ih svim poslaničkim klubovima i Ministarstvu poljoprivrede, tako da su svi upoznati od početka sa ovom procedurom i nadam se da razumiju da je naša potreba da očuvamo ono što je naše najveće blago-masline, u isto vrijeme da ih na neki način valorizujemo i poljoprivredno, i turistički, ali, nikako nije namjera da se bilo kome omogući da ‘divlja’ u maslinjacima, striktno piše u zakonu da se gradnja odnosi za nosioca poljoprivrednog gazdinstva ili članove njegove najuže porodice”, rekao je Mustafić.

The post Mustafić: U maslinjacima moguća vrlo kontrolisana gradnja, koja ima odobrenja državnih nadležnih organa first appeared on BARinfo.

Na konstitutivnoj sjednici V saziva BV, koja je danas održana u Rožajama, verifikovani su mandati novim vijećnicima i izabran predsjednik krovne institucije bošnjačkog naroda u Crnoj Gori.

Iz BV je saopšteno da je Mustafića za predsjednika predložilo više vijećnika zbog, kako je navedeno, dosadašnjeg zapaženog zalaganja u sferi afirmacije identiteta Bošnjaka.

Mustafić je zahvalio na podršci i najavio brojne aktivnosti koje će, kako je istakao, predstavljati kontinuitet rada na polju realizacije programa koji ističu bogatu kulturnu i društvenu baštinu bošnjačkog naroda. On je kazao i da je neophodno snažnije institucionalno djelovanje u pravcu daljeg uključivanja Bošnjaka u sve društvene tokove u zajedničkoj domovini. Mustafić je poručio da će BV i u narednim godinama biti važan činilac u domenu isticanja bogatstva različitosti koje Crnu Goru čini jedinstvenom.

Kako je dodao, ponosan je na rad prethodnog saziva Vijeća, a posebno na saradnju koja je u ostvarena u domenu regionalnog povezivanja sa nacionalnim vijećima i ustanovljavanju regionalnog Matičnog društva bošnjačkih vijeća.

Novi saziv BV, kako se navodi, broji 52 vijećnika – 26 iz redova državnih i lokalnih funkcionera i 26 izabranih na elektorskoj skupštini koja je protekle sedmice održana u Rožajama.

“BV je najveće predstavničko tijelo Bošnjaka u Crnoj Gori a čine ga ugledni članovi zajednice koji dolaze iz različitih društveno – političkih sfera“, kaže se u saopštenju.

Članovi novog saziva Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori su: Suljo Mustafić, Ervin Ibrahimović, Mirsad Rastoder, Kenana Strujić Harbić, Ernad Suljević, Alen Balić, Sanel Balić, Rahman Husović, Almir Avdić, Samir Agović, Mehmed Adrovic, Amer Smailović, Nihad Canović, Mirsad Azemović, Damir Gutić, Admir Šahmanović, Maida Gorčević, Selma Omerović, Jasmin Ćorović, Mirsad Nurković, Ermin Čindrak, Seid Hadžić, Armen Šehović, Elvir Zvrko, Edina Dešić, Admir Adrović, Almir Muratović, Edvin Bektešević, Naida Nišić, Rifat Agović, Dženisa Mujević, Miralem Bektešević, Mirsad Džudžević, Šefket Alilovic, Mirela Mulić, Mirsada Bošnjak, Amel Durutlić, Irfan Redžepagić, Dženana Kuč, Mevludin Dizdarević, Sulejman Kujević, Nedžib Ibrišimović, Maida Kurtagić, Mirela Ljaić, Haris Zejnelagić, Mersid Ćorović, Muradif Grbović, Alija Kujović, Elmir Kurtagić, Elvir Ramčić, Alen Suljević i Haris Šahman.

The post Mustafić novi / stari predsjednik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori first appeared on BARinfo.

Poštovani ,

Dostavljamo Vam predlog i sugestiju na Nacrt izmjena i dopuna prostorno-urbanističkog plana Opštine Bar, u dijelu planirane saobraćajne infrastrukture (planirana trasa autoputa) sa apelom  za njeno izmiještanje, jer planirana trasa- koridor ugrožava jedinstveni areal- kompleks od više desetina hiljada stabala maslina (neprocjenjive starosti i vrijednosti) na potezu Sustaš, Marjal, Spilice i Stari Bar (KO Sustaš i KO Stari Bar)

Naime, planiranim Nacrtom PUP-a Bara, koji se nalazi na javnoj raspravi, upoznati smo i neprijatno iznenađeni činjenicom da, prema tom planskom dokumentu, planirana trasa autoputa (tj.njegov planirani  koridor), u potpunosti i cijelom svojom širinom, zalazi u jedinstveni maslinarski areal i svojim zahvatom prolazi, i bukvalno, njegovom sredinom, cijepajući,  uništavajući  i u nepovrat odnoseći jedinstveni, a do sada sačuvani prostor, gdje se na nekoliko kvadratnih kilometara, nalazi blizu 80 hiljada maslinovih stabala starih po nekoliko vjekova. Sablažnjava nas činjenica da neko može i pomisliti na projektovanje saobraćajnice preko maslinovih zasada antičke starosti i ugrožavanje najljepšeg prostora iznad Bara, koji služi u poljoprivredne, turističke, rekretarivne i ekološke svrhe.

Prostor Sustaša, Marjala, Spilica, Velembusa i Starog Bara, sa očuvanim hiljadugodišnjim stablima maslina, predstavlja raritet i unikat, u prostornom smislu, ne samo  u Crnoj Gori, već i u ovom dijelu Mediterana i Evrope. Svaki stranac koji zna šta je očuvani prostor i kult masline, zadivljen je i očaran ovom ljepotom, ambijentom, te poljoprivrednim i ekološkim vrijednostima.

Njegovo ugrožavanje bio bi najstrašniji ekološki, kulturni i poljoprivredni zločin, suprotan Ustavu i svim važećim zakonima, a prvenstveno Zakonu o maslinarstvu koji predviđa rigorozne kazne i za uništavanje čak i samo jednog,  maslinovog stabla starijeg od stotinu godina. Pošto je ovdje riječ o zasadima od preko 80 hiljada stabala, od kojih je svako starije od sto godina, možemo zamisliti koliko bi to tek težak zločin bio – protiv maslinarstva, maslinara i Bara, kome je uzgoj maslina najstarija kulturna i civilizacijska tradicija.

Ujedno, napominjemo, da se iznad ovog areala maslina, graničeći sa njime i njegovim obodom, proteže prostor brda Mukoval, koji je obrastao šikarom i makijom i u kome nema niti jedno maslinovo stablo i gdje bi se mogla izmjestiti planirana trasa auto-puta.

U ime više stotina naših članova, maslinara i  članova njihovih porodica, kao dva reprezentativna udruženja koja okupljaju maslinare i rade na  zaštiti, njegovanju i prezentaciji maslinarstva i zaštiti maslina, obraćamo Vam se, shodno propisanoj proceduri i terminima, predlogom i sugestijom izmjene Nacrta PUP-a,  kroz izmiještanje planirane trase autoputa izvan, odnosno iznad ovog ogromnog i jedinstvenog areala sa hiljadugodšnjim zasadima maslina, navodi se u dopisu kojeg potpisuju predsjednik UO Udruženja maslinara “Antivari”, Jovica Martinović i predsjednik UO NVO “Maslinijada – Stari Bar”, Suljo Mustafić.

The post Maslinari uputili dopis Ministarstvu sa predlogom i sugestijama na Nacrt izmjena i dopuna PUP-a first appeared on BARinfo.

Događaju su prisustvovali ambasadorka Kosova Ariana Žerka Hodža, predstavnici porodica stradalih, predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu, poslanici u Skupštini Crne Gore, predstavnici Islamske zajednice Bar, kao i Albanskog nacionalnog savjeta i Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori.

Nakon polaganja cvijeća, minutom ćutanja odata je pošta stradalima.

Predsjednik Albanskog nacionalnog savjeta, Faik Nika, pozdravio je okupljene.

„Ovdje smo da ne zaboravimo ovaj tragični događaj – ubijene mladiće sa Kosova, koji su bili mobilisani u vojsku, a potom nenaoružani i na svirep način pobijeni. Na mjestu gdje je sve počelo, okupili smo se danas da im odamo poštu. Ovaj događaj ne smije biti zaboravljen, niti se ikada smije ponoviti“, kazao je Nika.

Predsjednik Bošnjačkog vijeća, Suljo Mustafić, pozdravio je prisutne i zahvalio vlasniku prostora, Goranu Pajkoviću, „koji je ustupio ovo mjesto kako bismo na dostojanstven način obavili čin sjećanja na 80 godina od stravičnog masakra koji se ovdje dogodio“.

„Nakon izvjesnog incidenta, u kojem je, prema nekim izvorima, ubijen jedan od stražara, počelo je njihovo neselektivno strijeljanje, poslije čega je značajan broj mladića probio ogradu i pokušao pobjeći. Na opšti poziv u lov na ljude, jedinicama NOVJ pridružili su se i neki naoružani pojedinci iz Bara. Kod Monopola duvana, preko Pristana, zatim u Novom Baru, barskom Polju, Zaljevu, Starom Baru i drugim lokacijama, kao i po okolnim brdima, nenaoružani mladići su bez suđenja strijeljani. Najveći broj njih pokopan je na nepoznatim lokacijama, a njihovi posmrtni ostaci nikada nisu pronađeni niti identifikovani.

Mali broj je preživio zahvaljujući dobroti i ljudskosti pojedinih mještana, koji su ih danima sakrivali, rizikujući sopstvene živote. Ti ljudi – gorostasi, svijetli primjeri humanosti i čovjekoljublja – sačuvali su i spasili obraz čitavom Baru, i vječna im hvala na tome.

Tamna mrlja masakra nad nedužnim kosovskim mladićima decenijama je bila prekrivena velom ćutanja, jer je poslijeratni komunistički poredak počivao na idili bratstva i jedinstva, pa je bilo nepoželjno, čak i zabranjeno, govoriti o ovim temama. Očekivalo se da će, kao i u mnogim drugim slučajevima, sve prekriti veo zaborava. Rijetki su bili oni koji su o tome pisali ili govorili – i to ne bez posljedica. Tek sporadično, u posljednjih tridesetak godina, pojavljuju se publikacije i naučni radovi koji pokušavaju da objektivno progovore o ovoj temi.

Puna i naučno utemeljena istina o ovom masakru – o tome kako su pobijeni nevini ljudi, o uzrocima, okolnostima i akterima – potrebna je svima nama. Samo tako ćemo izbjeći spekulacije, nagađanja i proizvoljna tumačenja. Ta istina treba postati dio školskih programa i udžbenika. Takođe, smatramo da je neophodno podići spomen-obilježje, koje će nas podsjećati i opominjati našu kolektivnu savjest da se ovakvi događaji nikada i nikome ne ponove“, kazao je Mustafić, koji je svoj govor završio citatom iz Kurana:

„Ako neko ubije nekoga koji nije ubio nikoga, ili onoga koji na Zemlji nered ne čini – kao da je sve ljude poubijao; a ako neko bude uzrok da se nečiji život sačuva – kao da je svim ljudima život sačuvao“.

U ime porodica stradalih govorio je Redžep Osmani, nekadašnji ministar prosvjete u Vladi Kosova.

„Došli smo da podsjetimo na žrtve tragedije koja se dogodila ovdje, u Baru. Stradali su mladići sa Kosova – Albanci i jedan broj Bošnjaka. Sjećanje na njih je najveće poštovanje, ne samo za one koji su izgubili članove svojih porodica, već i za sve nas. Nadam se da će, kako su moji prethodnici rekli, ovo mjesto biti obilježeno spomen-pločom, kao i naučnim skupovima posvećenim ovoj temi“, kazao je Osmani, dodajući da ga raduje stav crnogorskog društva i odlučnost da se ovakvi događaji nikada ne ponove.

The post Obilježeno osam decenija od zločina u Baru first appeared on BARinfo.

Konstatovano je da je nacionalna i kulturna različitost Bara dio njegove tradicije i da ima posebnu vrijednost i prepoznatljivost, a da kroz primjenu zakonskih rješenja i praksu treba izgrađivati lokalni ambijent u kome će biti poštovana prava svih nacionalnih zajednica koje žive u ovoj opštini.

Tokom razgovora razmatrana su pitanja koja se tiču statusa i položaja pripadnika bošnjačkog i albanskog, kao manjebrojnih naroda, a koja su  u nadležnosti djelovanja Vijeća, a odnose se na zakonska rješenja i obaveze lokalnih samouprava.

Usaglašeno je da postoji značajan prostor za unaprjeđenje saradnje kroz  konkretne projektne aktivnosti u oblasti zaštite nacionalnog, kulturnog i jezičkog identiteta, a koje mogu realizovati viijeća manjinskih naroda u saradnji sa lokalnom upravom.

Sastanku u Opštini Bar prisustovao je i potpredsjednik Opštine Damir Rašketić.

The post Predsjednici Bošnjačkog i Albanskog vijeća Suljo Mustafić i Faik Nika razgovarali sa predsjednikom Opštine first appeared on BARinfo.