Među predstavnicima Opštine Bar, događaju je prisustvovala i potpredsjednica mr Tanja Spičanović. Ona je istakla koliko je borba da unaprjeđujemo svijest o društvenoj odgovornosti i solidarnosti, važna, dodajući da je podrška Opština Bar kao lokalne samouprave uvijek prisutna, ne samo za nevladine organizacije, već i za sve aktere društva koji žele da na ovakav način šire važnost dječjih i ljudskih prava.

Ivan Pekić iz Internacionalne policijske organizacije je pozdravio okupljene, izražavajući želju da na nacionalnom nivou pomognu resornom ministarstvu, prvenstveno u smislu otvaranja nekih novih centara, kako bi se maksimalno pomoglo roditeljima djece sa autizmom.

Manifestaciji je pristvovala i Sara Bero, osnivač i predsjednica NVU „Ljubav za ljubav“, koje se bavi pitanjima i problematikom djece i omladine sa Daunovim sindromom u Crnoj Gori. Ona je kazala da već drugi put u Baru pruža podršku NVO „Plava planeta“. Dodala je da joj je izuzetno drago što vidi veliki broj mališana iz barskih vrtića i skola, i da treba nastaviti raditi na tome da svi budu prihvaćeni. Svima je, poručila je Sara, potrebno isto – ljubav, razumijevanje i podrška.

Predsjednik NVO „Plava Planeta“, Predrag Perak, zahvalio se Baranima koji su sunčano podne iskoristili da podrže plemenitu ideju, a pogotovo djeci koja su učestvovala i poslala snažnu poruku solidarnosti. Zahvalio se i sponzorima koji su pomogli u organizaciji, sa željom da svake godine ova manifestacija bude sve ljepša i sa još većim brojem ljudi.

Udruženje „Plava planeta“ je osnovano prije tri godine, a za to vrijeme su sklopili saradnju sa dnevnim centrima iz Budve, Tivta i Podgorice, odradili kartice prisupačnosti uz koje roditelji ne čekaju u redu u marketima, a najvažnije, podstakli državu da što prije krene sa izgradnjom Dnevnog centra, čije otvaranje očekuju do kraja godine. Zahvalio se hotelu „Princess“ koji je omogućio da djeca sa autizmom besplatno koriste bazen, kako u ljetnjem, tako i u zimskom periodu.

Takođe, NVO „Plava planeta“ je, podsjetio je Perak, realizovala snimanje filma pod nazivom „Život sa autizmom“, a uskoro treba očekivati i nove projekte.

Program je započela Benisa Kukalj, izvedbom pjesme „Durmitore pitaj Lovćen“. Nakon nje su se nizali nastupi talentovanih učenika iz osnovnih škola „Blažo Jokov Orlandić“, „Meksiko“ i „Anto Đedović“, zatim predškolci vaspitnih jedinica „Delfin“, „Pužić veseljko“ i „Mala Luka“ iz JPU „Vukosava Ivanović Mašanović“ i PPU „Svetionik“ i „Mala Bajka“.

Slogan koji se nalazi na majicama članova NVO „Plava planeta“ – „Možda jesam poseban, ali osmijeh mi je čaroban“, danas je sve koji su bili na Trgu Vladimira i Kosare, naveo na razmišljanje da li činimo dovoljno da sačuvamo taj njihov čarobni osmijeh.

The post Poruka ljubavi, razumijevanja i podrške first appeared on BARinfo.

Predsjednik „Plave planete“, Predrag Perak podsjeća da njegov tim već godinama nastoji da organizovanjem događaja ovog tipa, skrene pažnju na poteškoće sa kojima se djeca sa ovim stanjem, njihovi roditelji i staratelji nastoje izboriti i učini ih “vidljivim” članovima društva.

“Pozivamo Barane da zajedno, na platou ispred Robne kuće, obilježimo ovaj datum. U programu će učestvovati Benisa Kukalj, djeca iz  JPU ‘Vukosava Ivanović Mašanović’, PPU ‘Svetionik’, PPU ‘Mala bajka’ i osnovne škole ‘Blažo Jokov Orlandić’, ‘Anto Đedović’ i ‘Meksiko’”, kazao je Perak za Radio Bar i Bar Info.

Organizaciju manifestacije su podržali Opština Bar, Kulturni centar Bar, “R Accounting consulting”, Rotary club Bar, Internacionalna policijska organizacija (IOP), “Top models 3” i NVO “Ljubav za ljubav” iz Podgorice.

Program počinje u 10 sati, a iz ove NVO poručuju: “dođite i budite podrška djeci sa autizmom, oni su dio nas – mi smo dio njih”.

The post NVO Plava planeta obilježava Svjetski dan autizma first appeared on BARinfo.

Uz muziku, kreativne igre i poklone od TO Bar, mališani i njihovi roditelji, zajedno sa vaspitačima i asistentima, uživali su u lijepoj atmosferi, a na kraju su ispred sale simbolično pustili u vazduh plave balone.

Predsjednik Opštine, Dušan Raičević, pozdravio je okupljene i istakao da će Bar uskoro dobiti centar za djecu sa posebnim potrebama.

“Ja se ovom prilikom zahvaljujem i iskazujem veliko poštovanje, što imamo veliku privilegiju da učestvujemo u organizaciji ovakvog događaja. Posebnu zahvalnost dugujemo vaspitačima i rukovodstvu našeg vrtića, koji su kroz aktivnosti danas ovdje pokazali da su spremni da obezbijede punu inkluziju djece i osoba sa autizmom. Ono što želim da istaknem je da ćemo sa lokalnog nivoa uvijek podržavati ovakve akcije i da ćemo već u narednim mjesecima konačno moći da riješimo jednu višedecenijsku problematiku, kroz početak radova na izgradnji Dnevnog centra za djecu sa posebnim potrebama”, kazao je Raičević.

Predrag Perak zahvalio je prisutnima što su uveličali ovu manifestaciju koja se po prvi put obilježava u našem gradu, “a iskreno se nadam da će ih biti još više”.

Perak je zahvalio Opštini Bar, TO Bar, Gimnaziji i JPU Vukosava Ivanović Mašanović, koji su mu pomogli da ovaj dan učinim posebnim.

“Cilj ove manifestacije je da se razvesele naši mališani, koji jesu posebni, ali imaju veliko srce. Nama, roditeljima i hraniteljima veoma znači svaki vid podrške, jer problemi sa kojima se svakodnevno susrećemo su jako teški i bolni. Hvala još jednom što ste došli i time pokazali da volite nekog sa autizmom”, istakao je on.

“U našoj ustanovi boravi dvadesetoro djece sa teškoćama u razvoju, od čega je petoro iz spektra autizma. Oni su ravnopravno i  u potpunosti uključeni u vaspitno obrazovni rad, uz punu podršku vaspitača i asistenata, kao i ostalih članova stručnog tima”, saopštili su iz Tima za odnose sa javnošću JPU “Vukosava Ivanović Mašanović”.

Oni dodaju da je pozitivna emocija, kod djece i njihovih roditelja, koja je danas ispunila prostor ove sale, dokaz da sva djeca imaju pravo na srećno djetinjstvo.

“Ono što treba da ih učimo od malena je da je biti drugačiji sasvim u redu”, ističu iz ove ustanove.            

Na današnjoj manifestaciji prikupljani su i prilozi za Feđu Alkovića, šestogodišnjaka koji se pola života bori sa opakom bolešću.

The post Prvi put u Baru obilježen Svjetski dan autizma first appeared on BARinfo.

„’Centar za djecu sa posebnim potrebama’, iako za širu populaciju ima možda, ne baš primamljiv naziv, ustvari je svojevrsno savjetovalište, u koje roditelji sa djecom mogu doći na svoju inicijativu, bez uputa, po savjetu izabranog ljekara, vaspitačice iz vrtića, komšinice…ili jednostavno ako sami primijete ili im se čini da u razvoju njihovog djeteta, nije sve kao što su očekivali“, priča za Radio Bar i Bar info dr Vesna Kostić, koja po dolasku najprije pregleda dijete i uradi anamnezu, pa dalje u zavisnosti od procjene, upućuje kod defektologa, logopeda, psihologa…

Jedan od prioritetnih zadataka Centra je i pružanje psihološke podrške roditeljima i porodici djece sa smetnjama. 

“Imamo hroničan problem sa prostorom, međutim, ne žalimo se previše jer, to je što je, ne možemo tražiti ono čega nema. Organizovali smo rad u dvije smjene, pa smo tako riješili problem sa prostorom. Mislim da smo lijepo organizovali i kompletirali službu, sada imamo dva logopeda, od skoro i defektologa, te psihologa, tri fizioterapeuta i dvije sestre”, kazala je dr Kostić.

Akcenat kod djece sa poteškoćama u razvoju se već neko vrijeme stavlja na ranu intervenciju, u prve tri godine.

“Rana intervencija naročito kod osoba iz spektra autizma od izuzetne je važnosti. Ali, i kada je u pitanju bilo koja druga problematika, suština je, ustvari, djelovati što ranije. Mozak je tada najspremniji za učenje, da se mijenja i prihvata nova iskustva. Nažalost, svjedoci smo da se vrlo često ispusti značaj tog ranog perioda. Najčešće djeca koja su u autističnom spektru poremećaja, budu primijećena tek između druge i treće godine, kada se propusti ta prelingvalna faza”, kaže Milica Vuković Mijailović.

Na pitanje koja je razlika između razvojne disfazije i autizma, ističe da je razvojna disfazija prvenstveno jezički poremećaj i da podrazumijeva da dijete ima očuvane intelektualne sposobnosti.

“Koliko god klinička slika djelovala teška u datom trenutku (da je dijete odsutno, da se ne okreće na poziv po imenu, izostaje komunikacija, gestovi…) ipak, kada se dijagnostikuje, najprije kod dečijeg psihijatra, a potom uđe u defektološko-logopedske stimulativne tretmane, bolji i brži učinak i rezultat će ipak biti kod disfazične djece. Često znamo i po igri možemo da dijagnostikujemo, jer djeca sa razvojnom disfazijom mogu da imaju vrlo lijepu simboličku i maštovitu igru, izostaju klasična stereotipna, ponavljajuća ponašanja koja su nužna kod autizma”, dodaje Vuković Mijailović.

Po riječima naše sagovornice zabrinjavajući je porast broja djece sa autizmom, ali i drugim problemima u razvoju.

“To je zaista činjenica, ne samo djece iz spektra autizma, već generalno djece sa nedovoljnom intelektualnom razvijenošću, sa teškoćama u učenju…sve uzrasne dobi su zastupljene. Ne možemo sa preciznošću znati, konkretno ‘taj i taj’ je uzročnik za ovoliko povećenje. Ali možemo reći da su djeca možda postala ‘vidljivija’, javnost je senzibilisana, roditelji se sve ranije i češće obraćaju stručnim licima, pa možemo prije da ih detektujemo. S druge strane, svjedoci smo i raznih faktora koje nauka nije ustanovila da mogu biti direktni uzročnici autizma, ali mogu biti potencijalni. Od psihogenih, ‘sredinskih’, genetskih. Danas je sve više održavanih trudnoća, kasnije se žene ostvaruju u majčinstvu, prijevremeno rođena djeca ili ona koje su rođena poslije termina, koja su na bilo koji način pretrpjela neku patnju (ostala bez kiseonika, imala povišen bilirubin) su u riziku. Kasnije naravno, tu su i neki ‘sredinski’ činioci koji utiču, svjedoci smo raznih trovanja, nezdrave hrane, zagađenja, i posljedica svega što smo doživljavali kao narod, od bombardovanja pa nadalje…sve to se odražava na ovoliki porast”, konstatuje logopedica.

Roditeljima poručuje da se aktivno bave svojom djecom i da vjeruju svojoj roditeljskoj intuiciji, pa ako prepoznaju ili na bilo koji način osjećaju da je njihovo dijete drugačije, da ga dovedu na procjenu.

“Mi ćemo ustanoviti da li je ta sumnja opravdana ili nije. Ukoliko može da se svede na neki savjetodavan rad da se roditelj bezbrižan vrati kući, a isto tako da djelujemo pravovremeno, da ga na vrijeme uključimo u tretman i da se što više izvuče iz potencijala djeteta. Dakle, ljubav, rano javljanje, manjak tehnologije što više ‘žive riječi’ i poruka roditeljima da nijesu oni krivi ni za šta, ali da možemo da unaprjeđujemo roditeljske vještine”, poručila je Vuković Mijajlović.

Autizam spada u grupu neurorazvojnih poremećaja. Psihološkinja Tijana Brzić ističe da naučnici smatraju da uzrok poremećaja iz autističnog spektra može biti kombinacija genetskih i riziko faktora u toku trudnoće.

“Zapravo, to je izmijenjen način kako se mozak u svojoj strukturi i funkciji formirao u periodu ranog razvoja, koji se računa i prenatalno. Ako analizirate više djece koja su dobila tu dijagnozu, nećete imati isti način ispoljavanja simptoma, zato o autizmu govorimo kao o spektru, o načinu kako se ispoljavaju simptomi”, objašnjava Brzić.

 Prvim simptomima autizma mogu se prepoznati kod najranijeg razvoja.

“Ako u drugom mjesecu nema onog ‘socijalnog smješka’ koji se očekuje u razvoju bebe, sa 12 mjeseci beba ne gestikulira, ne uspostavlja kontakt pogledom, ukoliko u uzrastu od 18-24 mjeseci ne povezuje ni dvije riječi, ne odaziva se na ime, ima neke čudne repetitivne radnje, slaže po bojama u nizove, ako se lako uznemiri kada mu se to poremeti, ili ima opsesivna interesovanja (da ga npr. samo zanimaju autići u ekstremnom smislu, da mu ništa drugo ne okupira pažnju),… to su sve neki od simptoma koji se mogu prepoznati u ranom razvoju ”, navodi Brzić.

Dijagnoza autizma se daje na osnovu opservacije ponašanja.

“Već negdje do treće godine možemo smatrati da je dijagnoza pouzadana. Do tog doba po svim nekim ‘miljokazima razvoja’, dijete treba da ovlada određenim vještinama. To je ključna godina kada se neke stvari utemeljuju i možemo reći da je dijete ovladalo socijalnim i emocionalnim vještinama, te dostiglo neku zrelost koja je očekivana i razvoj govora do tačke koja je potrebna”, zaključuje Brzić.

U Domu zdravlja Bar je, po riječima PR menadžerke Andreje Stanić “ne samo danas i ne samo u aprilu, (koji se naziva „plavim mjesecom“ za podizanje svijesti o autizmu), svakog dana tim stručnjaka tu za sve korisnike, ali i kao vid psihološke podrške članovima njihovih porodica”.

„Naša ustanova nastojaće da radi na podizanju svijesti o integraciji osoba sa smetnjama u razvoju i tako što će svakog mjeseca organizovati radionice o postupanju sa osobama sa invaliditetom, sa različitim ciljnim grupama, te na taj način doprinjeti njihovoj što lakšoj infiltraciji u društvo i život u boljem okruženju“, kazala je Stanić.

Tokom aprila u Domu zdravlja Bar biće realizovane brojne aktivnosti.

„Obilježićemo Svjetski dan fizičke aktivnosti, kao i Svjetski dan zdravlja, tako što ćemo organizovati mjerenje šećera u krvi, tjelesne težine, količinu masti i mišićne mase u organizmu. Naši sugrađani moći će da dobiju savjet stručnjaka iz oblasti opšte medicine, higijene i ishrane, kao i da se konsultuju kako da na najbolji način primjenjuju zdrave stilove života, što smatramo da je jako važno nakon pandemije sa kojom se borimo poslednje dvije godine. Takođe, treću sedmicu u aprilu, koja je od SZO određena za Nedelju imunizacije, obilježićemo aktivnostima gdje će naši doktori biti na raspolaganju za savjete i pitanja o imunizaciji“, najavila je Stanić  u razgovoru za Radio Bar i Bar Info.

The post Podrška i stručni savjeti tima Doma zdravlja povodom Svjetskog dana svjesnosti o autizmu first appeared on BARinfo.

Pedagoškinja škole, Milanka Okuka kazala je da Srednja stručna škola po prvi put organizuje tribinu posvećenu autizmu i sažeto, a efektno, je približila glavne karakteristike tog stanja. Pojasnila je da je autizam teško, specifično, neurorazvojno i neurološko stanje mozga.

“Upravo su društvene teškoće i uspostavljanje kontakata primarna karakteristika autizma, tu dolaze do izražaja teškoće koje oni imaju, u zavisnosti da li su urođene ili stečene. Treba da znamo da su autistične osobe u biti iste kao i druge – mogu jednako da vole, da uče, da se igraju, osjete… imaju jednaka prava na obrazovanje, zdravstveu zaštitu, na dostojanstven život. Svako od nas treba da da doprinos da učini ovaj svijet ljepšim mjestom za njihov život. Autistične osobe su posebne osobe, često puta pogrešno shvaćene. Vole da su u svom svijetu koji mi, naravno, ne treba da mijenjamo, već da im se prilagodimo”, poručila je Okuka.

Ona navodi da je potrebno da mnogo puta uđemo u njihov svijet kako bismo ih razumjeli.

“Mi treba da pokažemo empatiju, da pokušamo da uđemo u ‘njihove cipele’, u njihov svijet, da ne mijenjamo njih, već da se mi prilagodimo i da reagujemo na jedan prihvatljiv, dostojan, ljudski i moralan način. Od nas se ne traži da liječimo i postavljamo dijagnoze, to radi čitav tim stručnjaka. Od nas se traži da utičemo i zajedno sa vama stvaramo prijatno okruženje – i socijalno i emocionalno, da ta djeca mogu da funkcionišu i imaju jednaka prava na obrazovanje i da im u tom smislu omogućimo da dođu do izražaja njihova postignuća i da u skladu sa obrazovnim programima dođu do određenih kvalifikacija”, objasnila je.

Okuka je naglasila da je u vremenu kada je ona bila đak bilo uvriježeno mišljenje da ne postoje osobe sa posebnim potrebama, jer su ta djeca bila sakrivana, daleko od očiju javnosti. Ipak, podvukla je, do danas je učinjeno mnogo, te su osobe sa autizmom postale sastavni dio obrazovnog sistema.

“Važno je da se osnivaju resursni i dnevni centri za pomoć i podršku osobama sa posebnim potrebama. Ta podrška još uvijek nije u punom kapacitetu, ali u odnosu na period od ranije ,ipak moramo biti zadovoljni stanjem u našoj zemlji”, kazala je Okuka.

Ona je istakla i da Srednju stručnu školu pohađa učenik koji ima dijagnozu autizma, te da je to jedina srednja škola koja ima asistenta u nastavi.

“Važno je da mu svi budemo podrška i da pomognemo u ostvarenju njegovih ciljeva. Jedna od strategija u našem obrazovnom sistemu ide u tom pravcu da se modifikuje obrazovni program, smjerovi koji će biti ponuđeni i tim osobama, kako bi oni mogli da se ostvare u punom kapacitetu i kako bi im prohodnost na tržištu rada bila mnogo lakša i jednostavnija”, zaključila je Okuka.

Asistentkinja u nastavi za djecu sa poteškoćama u razvoju Milena Ivanović kazala je da svi u narednom periodu treba da uradimo da nivo svijesti o samom autizmu i svim ostalim specifičnostima koje obilježavaju jedno novo doba, budu što manje predmet nekih tabu tema.

“Treba da znamo da je autizam stanje organizma, nije bolest i nije nešto što sve nas u jednom momentu ne može zadesiti. Direktno ili indirektno, mi kao pojedinci tvorimo zajednicu i treba da je činimo što kvalitetnijom i boljom”, poručila je Ivanović.

Ona je istakla da svaka osoba iz spektra autizma ima neku nenadmašnu, savršenu osobinu, te da, ako se ona ispravno usmjerava, taj talenat može razviti do perfekcije.

“Ovakva nas činjenica suočava sa stvarnošću da osobe iz spektra autizma, bez obzira na starosnu dob u kojoj se nalaze, mogu i te kako biti društveno korisna socijalna bića kao i njihovi vršnjaci – u nekim segmentima čak i prednjačiti, isticati se više od ostalih koji su u tipičnom razvoju”, kazala je.

Ivanović je navela da ova tribina nosi jasnu poruku i nije slučajno pod sloganom “Ja volim nekog sa autizmom”.

“Ja volim nekog sa svim što on jeste, a za ono što želi biti, mi ćemo dati naš doprinos, pažnju, razumijevanje i ljubav. Naš osmjeh ima smisao samo ako se neko zbog radosti koju pružimo smije”, istakla je.

Ivanović je podijelila iskustvo koje ima kao asistentkinja u nastavi učeniku iz spektra autizma.

“Mi svakodnevno rastemo zajedno, zato što uvijek imamo neke inovacije i želje da unaprijedimo sve i da podstaknemo neke vrste specifičnosti, kako bi se lakše prevazišle. On je jedan divan i vrijedan dječak kojeg cijelo odjeljenje podržava. Izuzetno je kulturan, vaspitan i vrijedan, sa njim je saradnja divna i predstavlja veliko zadovoljstvo. Najvažnije, on ovakav ne bi bio da nema apsolutnu podršku, prvenstveno svoje porodice koja je ovdje i danas došla da ga podrži, kao i sve nas, jer smo novi u svemu ovome”, ponosno i sa puno emocija je kazala Ivanović.

Koordinatorka učeničkog parlamenta, profesorica Milica Nikočević zahvalila svima koji su prisustvom “uveličali tribinu” i poslala važnu poruku:

“Otvorimo naša srca i prihvatimo ljude onakvim kakvim jesu, jer ćemo zbog toga mi biti mnogo bolji ljudi, a njima ćemo puno pomoći”.

The post I ja volim nekog sa autizmom- snažna poruka isijava iz samog naziva tribine first appeared on BARinfo.