RB/BI: Kada danas, na kraju avgusta, podvučete crtu – kako biste ocijenili rad Komunalne policije tokom ovogodišnje turističke sezone?

Jovićević: Služba Komunalne policije i inspekcije je tokom ove turističke sezone imala veoma odgovoran zadatak i smatram da je, isto tako pristupila rješavanju svih izazova. Povećan broj turista i intenzivnije korišćenje javnih površina, veći obim saobraćaja, zahtijevali su, kako svakodnevno prisustvo na terenu, tako i brzu reakciju. Poseban fokus je bio na kontroli javnih površina, postavljanju privremenih objekata, kontroli auto-taksi prevoza, odlaganju otpada, dakle, održavanju komunalnog reda. Smatram da su rezultati vidljivi na svakom koraku. Želim da istaknem da naši službenici rade u otežanim uslovima koje nameću visoke tempreture, česte gužve u saobraćaju, pa je potrebno i strpljenje i vrijeme da se stigne do tačke gdje je uočen problem. Sa postignutim rezultatima smo zadovoljni, ali, isto tako, vrlo smo svjesni da je pitanje održavanja komunalnog reda nešto što zahtijeva procesne radnje i kontinuiran posao koji nije vezan isključivo za turističku sezonu.

RB/BI: Šta je predstavljalo najveći problem?

Rajković: To su, kao i svake godine, velike gužve, nepropisno parkiranje i nelegalno odlaganje kabastog, ali i drugih vrsta otpada. Veliki je izazov komunalni red zadržati na visokom nivou, što je iziskivalo 24-očasovnu aktivnost.

RB/BI: Koliko komunalnih policajaca je trenutno radno angažovano, koliko partola je istovremeno na terenu i da li je to dovoljno?

Rajković: Odjeljenje Komunalne policije radi u tri smjene – od 7 do 15, od 15 do 23 i od 18 do 2 časa. Raspolažemo sa svega deset komunalnih policajaca. Na terenu bude po jedna patrola u smjeni, s tim da se u periodu od 9 do 11 i od 18 do 23 sata, kada su gužve najizraženije, angažuju dvije. Sa jednom patrolom „pokrivamo“ Virpazar i Čanj, Sutomore sa drugom, a Veliki Pijesak i Utjehu sa trećom. Te patrole rade pet dana nedjeljno.

RB/BI: Građani se često žale da prijave problem, a da reakciju ne vide. Da li je problem u nedovoljnom broju službenika, procedurama ili nečemu trećem?

Rajković: Nije se desila prijava, a da mi nismo izašli na teren. Call centar radi non-stop. Jedino u slučaju kada službenik već razgovara na drugoj liniji, ne odgovori na poziv. Često nam kažu, našaliću se, bez namjere da osporim nečiji rad: “vi izlazite na teren brže nego Hitna pomoć”.

RB/BI: Koliko ste tokom ove sezone primili prijava građana i koliko ih je završeno konkretnom intervencijom ili sankcijom?

Jovićević: Naša služba je građanima dostupna posredstvom više izvora. Call centar radi od 7 ujutro do 2 sata poslije ponoći. Građani nam se mogu obratiti i elektronskim putem, na mail komunalna.policija@bar.me, kao i neposrednim podnošenjem prijave u službenim prostorijama. U predsezoni i tokom tri mjeseca ljeta, broj prijava je prešao 800. Službenici Odjeljenja za inspekcijske poslove izlaze na teren, a određene stvari iziskuju vođenje upravnog postupka koji zahtijeva da se ispoštuju svi koraci procedure. Dešava se da se suočimo i sa otežavajućim okolnostima, kada je neophodno vještačenje, geometijsko mjerenje, da bismo bili precizni prilikom utvrđivanja nepravilnosti. Trudimo se da na svaku prijavu, od jednostavnih do komlikovanih zahtjeva, blagovremeno odgovorimo. Čak i u slučajevima kada je u pitanju oblast za koju nismo nadležni, naši službenici su u obavezi da izađu na teren i utvrde o čemu se radi, nakon čega nadležnom organu prosljeđujemo inicijativu.

RB/BI: Raspolažete li podacima o broju izdatih prekršajnih naloga i ukupnom iznosu kazni?

Rajković: U ovom momentu je rano da govorimo o tome jer Zakon o prekršajima daje mogućnost građanima da kaznu plate u zakonskom roku od osam dana. Do sada smo tokom nepuna tri mjeseca ljeta na lice mjesta izdali ukupno 1.750 prekršajnih nalog i specijalnim vozilom “pauk” premjestili 268 nepropisno parkiranih vozila. Naglašavam da imamo veoma dobru saradnju sa DOO “Komunalne djelatnosti” Bar i DOO “Vodovod i kanalizacija” Bar. O ukupnom iznosu naplaćenih kazni moći ćemo da govorimo nakon detaljnog izvještaja na kraju godine.

RB/BI: Koliko je bilo slučajeva u kojima ste izašli na teren, ali nijeste mogli da utvrdite prekršaj?

Jovićević: Po prijavi koju zaprimimo, ako je patrola u tom rejonu, reagujemo odmah. Često se dešava da nam stigne prijava da je neko vozilo blokirano drugim, a u međuvremenu se vlasnik nepropisno parkiranog pojavi i ukloni ga. Ove godine nam je, češće nego što je to ranije bio slučaj, prijavljivano nepoštovanje reda na kupalištima. Prvenstveno se to odnosilo na prisustvo vlasničkih pasa na plažama u Sutomoru, Velikom Pijesku… Iako su patrole koje su u tom momentu bile najbliže lokalitetima izlazile na teren, nismo utvrdili takve prekršaje.

RB/BI: Prošetajmo sada pričom do Sutomora. Mještani tvrde da je buka iz lokala svakodnevna, dok ste vi u obraćanjima medijima naveli da nijeste registrovali prekoračenja. Kako objašnjavate taj raskorak – da li to znači da građani prijavljuju nešto što mjerenja ne potvrđuju, ili postoji problem u načinu i vremenu kontrole?

Rajković: Što se tiče Sutomora, i mi smo svjesni da buka postoji. Ali, problem je što ona ne dolazi isključivo od akustičnih i elektro-akustičnih uređaja. Nivo buke mjerimo kada se organizuju noćne žurke. Komunalni policajci nivo buke mjere fonometrom baždarenim od strane Instituta za metrologiju Crne Gore, koji je jedina licencirana ustanova. Dešava nam se da u lokalu bude veća komunalna buka koju stvaraju gosti, nego muzika koja se reprodukuje sa uređaja. Znamo da kada 500-600 ljudi zapjeva, buka bude veća nego ona koju stvaraju instrumenti. Ako utvrdimo da je buka iz uređaja veća od dozvoljene, sankcionišemo vlasnika prekršajnim nalogom. To se desilo u tropskom baru na Velikom Pijesku. Što se tiče kontrole u Sutomoru, svako mjerenje je propraćeno službenom zabilješkom, ali prekoračenja dozvoljenog nivoa buke nismo zabilježili. Postoji mogućnost da nas opaze kada prilazimo, pa koriguju nivo buke.

RB/BI: Koliko ste puta ove sezone mjerili nivo buke u Sutomoru i na kojim lokacijama?

Rajković: Svake večeri mjerimo buku u četiri, pet lokala na Obali Iva Novakovića, u kojima se organizuju žive svirke i u diskotekama na otvorenom gdje je zastupljena mehanička muzika.

RB/BI: Da li se kontrole obavljaju i u vrijeme kada je buka najveća – kasno noću?

Rajković: Da. Poslije 22 časa patrola odlazi u Sutomore.

RB/BI: Znaju li ugostitelji unaprijed kada će biti kontrolisani?

Rajković: Nosimo uniforme, dolazimo službenim vozilima, a očekivano je da oni jedni drugima prenose.  

RB/BI: Šta konkretno građanin treba da uradi kada mu je, recimo, u dva ili tri sata ujutro muzika iz lokala ispod prozora nepodnošljiva?

Rajković: To se ne može destiti, jer se na teritoriji opštine Bar izuzetno poštuje odluka o radnom vremenu, kojom je propisano da lokali mogu raditi do jedan sat poslije ponoći. Kazne za nepoštovanje te odredbe su jako velike – 2.800 eura je za DOO, a 1.000 za preduzetnika. 

RB/BI: Može li Komunalna policija reagovati samo na osnovu prijave ili mora postojati mjerenje kojim se potvrđuje prekoračenje?

Rajković: Mora postojati mjerenje, jer poštujemo zakonsku proceduru. Sabiranjem minimalne i maksimalne glasnoće buke i dijeljenjem te vrijednosti dolazimo do srednje vrijednosti. Radimo tri mjerenja u različitim vremenskim intervalima i, ukoliko utvrdimo prekoračenje, reagujemo.

RB/BI: Stari Bar je ovog ljeta ponovo u fokusu zbog problema sa parkiranjem. Ima li Komunalna policija ima dovoljno kapaciteta da kontroliše situaciju i tokom turističke sezone?

Rajković: U tom rejonu nemamo stalnu patrolu, ali ga dva do tri puta dnevno obilazimo u različtim periodima tokom dana. Veliku pomoć imamo i od građana koji nam prijavljuju nepravilnosti. Problem je mali kapacitet parkinga u Starom gradu, a svjedočimo da je taj lokalitet iz godine u godinu sve posjećenija destinacija. Sa identičnim poteškoćama se suočavamo i u Virpazaru. Problem sa turističkim autobusima smo takođe, riješili i to na način da kada gradski autobus nije parkiran na stajalištu, na njegovom mjestu turistički autobus iskrca putnike koje, potom, sprovodimo dalje.

RB/BI: Imali smo slučaj autobusa koji su bili nepropisno parkirani, a Komunalna policija je reagovala tek nakon medijske objave. Kako to objašnjavate?

Rajković: Saobraćaj je “živa stvar”. Obilazimo kritične tačke na kojima može doći do nepopisnog parkiranja, zakrčenja saobraćaja i nemogućnosti da turisti priđu Starom gradu. Konkretno, tog dana su se dva autobusa parkirala nakon odlaska naše patrole. Po prijavi smo istog momenta ponovo otišli u Stari Bar, naložili uklanjanje autobusa i sankcionisali vlasnika vozila.

RB/BI: Ovog ljeta javnost je uznemirio i slučaj osobe koja je navodno neovlašćeno naplaćivala parking u Starom Baru. Šta je Komunalna policija konkretno preduzela u tom slučaju i kako je uopšte moguće da neko samovoljno naplaćuje parking na javnoj površini? Ko je trebalo da spriječi takvu pojavu?

Rajković: Nakon prijave građana da se u Starom Baru obavlja neovlašćena naplata parkinga, kao i uvijek do sada, izašli smo na lice mjesta. Znamo o kome se radi, ali smo, poštujući proceduru, obavijestli Odjeljenje bezbjednosti Bar koje je i u ovom slučaju pravovremeno reagovalo i to lice je privedeno. 

RB/BI: Očekujete li da će novo uređenje parkinga zaista riješiti problem ili samo premjestiti gužvu nekoliko desetina metara dalje?

Rajković: Iskreno se nadam da će svijest građana dostići nivo da se nepropisno ne zaustavljamo čak ni na nekoliko minuta da “nešto svoje završimo”. Mislim da se navike mijenjaju i da smo i mi tome doprinijeli, ne samo sankcijama, nego i razgovorom sa mještanima i turistima. Vjerujem i da će uvođenje usluge parking servisa i nas rasteretiti, ali i dati mogućnost građanima da se parkiraju na za to označenim mjestima. 

RB/BI: Koliko je kazni ove sezone izdato upravo u Starom Baru zbog nepropisnog parkiranja?

Rajković: Na dnevnom nivou izdamo nekoliko desetina prekršajnih naloga. Najveći problem nam stvaraju stranci koji iznajmljuju rent-a-car vozila. Kazne za nepropisno parkiranje su jako visoke – 750 eura za firmu u čijem je automobil vlasništvu. Ipak, dobronamjerni smo, pa pronađemo broj telefona vlasnika agencije i ukažemo da se njihov klijent nepropisno parkirao.

RB/BI: Da li je problem sa turističkim autobusima koji dovode goste sa kruzera u Stari Bar alarmantan – gdje se oni zaustavljaju, koliko ostaju i da li ometaju normalno funkcionisanje saobraćaja?

Rajković: Kruzing turizam u Baru cvjeta, što je dobro. Inspektori za saobraćaj su stalno u Starom Baru. Autobusi se zaustavljaju na parkingu Kulturnog centra, dok ima mjesta, kao i na autobuskom stajalištu, ukoliko nije zauzet od strane gradskog prevoznika. Nakon iskrcaja putnika, spuštaju se na prostor kod Gradske kapelle ili na parking Luke Bar. U trenutku kada turisti završe obilazak, autobusi ih ponovo prihvate na istim mjestima. 

RB/BI: Bar je obuhvaćen zabranom izvođenja građevinskih radova tokom turističke sezone. Ima li prijava zbog radova i koliko je kontrola po tom osnovu sprovedeno?

Jovićević: Tako je. Na teritoriji opštine Bar je do 15. septembra na snazi Odluka o zabrani izvođenja građevinskih radova u toku turističke sezone. Što se tiče naše službe, u avgustu prošle godine je došlo do kadrovske izmjene, koja podrazumijeva da je u program i rad uvrstila i građevinsku inspekciju. Međutim, zbog kadrovskih problema (a nismo jedina opština koja je u toj situaciji) nemamo inspektora sa ovlašćenjima za vršenje nadzora nad izvođenjem građevinskih radova. To je i razlog zbog kojeg je došlo do izmjena i dopuna Zakona o izgradnji objekata, gdje je članom 16. tog ukaza o izmjenama i dopunama, nadležnost, do uspostavljanja nadzora na lokalnom nivou, data Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Naravno, građani nisu u potpunosti informisani o svim tim detaljima, tako da prijave o izvođenju građevinskih radova pristižu i na našu adresu. Obaveza nam je da po takvim prijavama izađemo na lice mjesta, izvršimo nadzor u smislu da li postoji istaknuta gradilišna tabla, da li je gradilište ograđeno na propisan način i, bez obzira na to što konstatujemo, izvještaj prosljeđujemo nadležnom organu. Zabrane su definisane Članom 3. ove naše Odluke. Bilo je prijava koje su obuhvatale izvođenje radova u zonama zabrane. U toku sezone je bilo 12 prijava, pri čemu se konstatovalo da deset ne spada u zonu zabrane, a dvije su bile. Jedna prijava se odnosila na izvođenje radova na stambeno-poslovnom objektu u Ulici Šćepana Malog, i ona je proslijeđena nadležnom Ministarstvu, sa urgencijom. Druga prijava se odnosila na izvođenje radova na turističkom kompleksu sa četiri i pet zvjezdica u Zelenom pojasu. Odluka o zabrani izvođenja građevinskih radova u Članu 4. podrazumijeva i mogućnost podnošenja zahtjeva predsjedniku Opštine, koji izdaje saglasnost za izvođenje radova u toku turističke sezone, kada se to smatra potrebnim. U ovom slučaju, investitor je imao tu saglasnost, pa se smatra da su radovi izvođeni u skladu sa zakonom.    

RB/BI: Je li bilo slučajeva da investitor ipak nastavi radove nakon upozorenja i dešava li se da se građevinski radovi izvode noću ili rano ujutro kako bi se izbjegla kontrola?

Jovićević: Visoke tempreture tokom ljeta i nameću da se radovi izvode u ranim jutarnjim satima. Najčešće nam prijavljuju buka sa gradilišta, jer turistima to najviše smeta. Nismo imali situacije da upozorimo na nepravilnosti, a da investitori odgovore nepoštovanjem naših naredbi. Uvijek insistiramo da nas, kada prosljeđujemo inicijative nadležnim organima, povratno obavijeste o preduzetim mjerama. Nažalost, do današnjeg dana nemamo povratne informacije u vezi sa prijavama koje smo podnijeli.

RB/BI: Nepropisno parkiranje u gradskom jezgru je i dalje jedan od najvećih problema u Baru tokom sezone. Osim toga, problem prave autobusi, dostavna vozila i vozila koja zauzimaju javne površine. Na koji način mu pokušavate stati na put i kakvi su rezultati?

Rajković: To je bolna tačka, iako postoji dovoljan broj parking mjesta. Previše je automobila u odnosu na broj stanovnika. Veliki problem stvaraju dostavna vozila, pogotovo u jutarnjim časovima. Bar je prepoznat kao grad koji za to ima toleranciju, jer se prodavnice moraju snabdijevati robom. U Ulici Jovana Stojanovića smo pokušali da situaciju riješimo postavljanjem stubića. 

RB/BI: Početkom ljeta je najavljeno uklanjanje postavljenih aparata za igru, hranu i piće. Koliko ih je uklonjeno i da li se ponovo pojavljuju?

Jovićević: Ove godine smo ranije nego prethodnih, krenuli sa ovim aktivnostima. Na teritoriji opštine Bar su važeća dva programa – Program privremenih objekata koji je donijela Opština Bar i Program privremenih objekata u zoni Morskog dobra. Na početku turističke sezone uklonjeno je osam ili devet aparata za igru. To je način da zaštitimo javne površine i ojačamo svijest stanovništva da ih koriste u svrhu za koju su predviđene. Međutim, postoje povratnici u ovom prekršaju, pa smo bili primorani da ovu aktivnost sprovodimo još tri puta tokom ovog ljeta. “Žarište” je ljetos bilo u Čanju, dok smo barsko Šetalište doveli do boljeg komunalnog nivoa i time što smo postavili nove, tipske objekte (podajne pultove, štandove) koji su funkcionalniji i korisniji zakupcima. Kazne u visini od 500 eura, uglavnom fizičkim licima, izričemo svakodnevno.

RB/BI: Je li bilo slučajeva da ugostitelji ili drugi korisnici javnih površina odbiju da postupe po nalogu Komunalne policije?

Rajković: Nije, jer nepostupanje po naređenju komunalnog policajca ili inspektora podliježe kazni u visini od 250 eura.

RB/BI: Da li je tokom sezone povećan broj prijava zbog nepropisnog odlaganja otpada? Imate li problem sa turistima koji ostavljaju otpad na javnim površinama ili je veći problem neodgovorno ponašanje lokalnog stanovništva i ugostitelja?

Rajković: Ne bih selektovala prekršioce. Dobili smo saglasnost od Agencije za zaštitu ličnih podataka i postavljeno je 36 kamera na ključnim lokacijama gdje je najzastupljenije nelegalno odlaganje otpada. Do sada smo izuzeli 40 snimaka sa nadzornih kamera i 40 lica je sankcionisano. Uz to, komunalni policajci svakodnevno, neposrednim opažanjem “hvataju” lica koja ne poštuju pravila. Uglavnom je u pitanju priprema objekata za turističku sezonu, kada vlasnici odlažu kabasti otpad, namještaj, dušeke koje više ne žele da koriste. Osim toga, odlažu i komunalni građevinski otpad jer im je teško da odu do Sanitarne deponije Možura koja, iako po vrlo povoljnim uslovima, prihvata sve vrste otpada. Kazne za nepropisno odlaganje otpada su za fizičko lice jako visoke – 500 eura, uz naređenje da otpad pokupi i odveze ga na deponiju. Ne pravimo ustupke ni prema kome, jer ne želimo da nam grad bude deponija.

RB/BI: Da li bi veći broj kamera na kritičnim lokacijama značajno pomogao?

Rajković: Naravno. To je u proceduri. Čakamo saglasnost da taj plan sprovedemo do kraja.

RB/BI: Gdje su trenutno „crne tačke“ koje bi prve trebalo pokriti kamerama i postoji li dovoljno tehničkih i kadrovskih kapaciteta da se snimci zaista pregledaju i da se reaguje?

Rajković: Te aktivnosti obavljamo sa Komunalnim preduzećem sa kojim imamo izvanrednu saradnju. Naša služba je nadležna za snimanje, a u saradnji sa njima pregledamo snimke. Ključne tačke su na magistralnim putevima, najviše na dijelu Bar – Ulcinj, gdje je krutična apsolutno svaka kontejnerska lokacija. Nesavjesni građani odlažu otpad van kontejnerskog mjesta, a u neposrednoj blizini su podzemni kontejneri koji su prazni. Reagujemo brzo, izuzmemo snimke, nađemo vlasnika vozila kroz registar prekršajne evidencije, pozovemo ga, sankcionišemo i oni, na kraju, zajedno sa radnicima Komunalnog preduzeća, pokupe otpad. Nećemo otkrivati lokacije koje su pokrivene kamerama, iako je vidno istaknuto da su pod video nadzorom.

RB/BI: Na kraju ću vas zamoliti za poruku Baranima i gostima.

Rajković: Apelujem na sve građane da poštuju zakone i da komunalni red zajedničkim snagama dovedemo na visoki nivo, jer Bar je turistička destinacija kojoj se gosti vrlo rado vraćaju. Na drugoj strani, komunalnom neuređenošću taj status možemo izgubiti. Za svaku uočenu nepravilnost nam se mogu obratiti prijavom.

Jovićević: Slažem se sa koleginicom. Trebamo jačati svijest građana i turista da je javna površina zajedničko dobro i naša je obaveza da je čuvamo. Svim građanima i turistima smo dostupni, dajemo upute i instrukcije kako i na koji način i u skladu sa zakonom da djeluju i ispune zahtjeve i očekivanja.

The post Zadatak Barana, turista i Komunalne policije mora biti isti: Očuvanje ambijentalne uređenosti i statusa ekološki održive destinacije first appeared on BARinfo.

Hamdija iz Tuzle kaže da je Utjehu izabrao upravo zbog čiste vode, mirnije atmosfere i, kako ističe, ljubaznosti mještana.

„Mjesto je tiho, što meni odgovara, more čisto, sve je uredno, hrana dobra… Sve je super. Ležaljke su skuplje, cijene u marketima prihvatljive, kao i cijene smještaja. Jedino što mi nije baš u redu jeste što lokali puno zauzimaju plaže. Plaža treba da bude otvorena za svakoga“, kaže on.

Milica iz Beograda na Utjehu dolazi cijelog života.

„Prošla sam cijelu Crnu Goru, ali uvijek se ovdje vratim, jer je ovdje najljepše. Prije svega, voda je prelijepa, a i tu mi je svo društvo, odrasli smo zajedno, svi se družimo, baš je dobra atmosfera. Kada me neko pita šta je tebi ovdje posebno, ja ne mogu da objasnim, jer je ovo potrebno doživjeti. Mogu da pričam drugarici, ali ona dok ne dođe ovdje, ne može to da osjeti“, ističe Milica.

Ipak, smatra da mlađim gostima nedostaje sadržaja.

„Jedino što nam fali je provod noću, ali je ovako inače savršeno i svima bih preporučila, pogotovo za porodice. Dobro bi bilo da ovdje postoji još neka prodavnica, jer imamo samo jednu, a za nas mlađe, možda neka diskoteka. Mi se družimo uveče uz razgovor, ali bi mnogo zanimljivije bilo da imamo neku atrakciju“, iskrena je.

Cijene su, kaže, slične onima u Beogradu, ali osjetno veće nego prošle godine. Posebno izdvaja cijene ležaljki.

„Ležaljke su skupe, realno, ne vrijede toliko para.“

Slično razmišlja i Marija iz Beograda, koja Utjehu bira već godinama.

„Utjehu biram jer je najčistija uvala u Crnoj Gori. More je čisto, sve je super. Utjeha je pravo mjesto za odmor – ako želite da ne radite ništa i da se odmorite, dođite na Utjehu. Jedino što bih ovdje promijenila su cijene. Jako je sve postalo skupo, ležaljke su 30 eura, a ništa uz to ne dobijete i zaista bi moglo biti jeftinije“, kaže ona.

I Iva iz Beograda, koja je drugi put na Utjehi, kao najveće prednosti izdvaja čisto i bistro more, parking i činjenicu da nema gužve kao u drugim mjestima.

„Možda bih promijenila to da plažni mobilijar ne budu toliko skup. Sigurno bi značilo ljudima koji dolaze ovdje već godinama da ne bude tolika cijena ležaljki. U odnosu na Beograd, cijene su slične, možda čak i malo jeftinije, tako da su pristupačne“, kaže Iva i dodaje da Utjehu vidi kao idealno mjesto za odmor i porodice, upravo zato što nema noćnog provoda i velikih gužvi.

Da je mir ono što gosti najviše cijene potvrđuje i Zinejda iz Njemačke, koja je na Utjehi ljetovala i prošle godine.

„Prezadovoljni smo, super je ljetovanje. Najviše nam se sviđa čista voda. Mala plaža, nema gužve. Cijene u restoranima i prodavnicama su korektne“, kaže ona, ističući da joj najviše smetaju saobraćajne gužve.

Za Mariju iz Zemuna, koja je ove godine prvi put na Utjehi, presudan motiv dolaska bila je upravo specifičnost ovog područja i priča o miješanju morske i slatke vode.

„Na Utjehi mi se najviše sviđa mala plaža koja se nalazi na nepuni minut od hotela. U toj maloj uvali upravo se osjeti miješanje morske i slatke vode, što prija organizmu. Puna sam divnih utisaka. Ovdje je i najljepši zalazak sunca, toplo more i ono što je najvažnije – sve je čisto. Ono što nam je najvažnije – sunce, plaža i čista voda, ovdje nas oporavi za narednih 360 dana. Utjeha je pravo mjesto za to, jer kako joj i samo ime kaže, došli smo da utješimo organizam“, zadovoljno je kazala.

Ipak, Marija smatra da turistička infrastruktura ne prati potrebe naselja koje se širi.

„Trebalo bi da bude još nekih objekata koji su neophodni s obzirom na ljude koji dolaze sa djecom, ali i za starije. Neophodna je ambulanta sa bar jednim ljekarom opšte prakse za neku osnovnu medicinsku pomoć, takođe barem još jedan market.“

Upravo nedostatak osnovne infrastrukture jedan je od problema koji izdvajaju i ugostitelji.

Stefan Đurović, vlasnik plažnog kompleksa, sezonu ocjenjuje kao stabilnu.

„Ova sezona je kao i prethodne tri, četiri. Nema ni više ni manje posla, sasvim je normalna. Meni se čini da je identičan broj gostiju, kao i ranijih godina. Najbrojniji gosti su gastarbajteri, naši ljudi iz Njemačke, Švajcarske, SAD…“, kazao je Đurović.

Kada je riječ o cijenama, navodi da se gosti povremeno požale, ali da većina razumije situaciju.

„Ko je prvi put došao možda se iznenadio, ali ne žali se skoro niko. Kod nas komplet ležaljki košta 30 eura, ali cijena uključuje dva bazena i dvije plaže, dok gostima na raspolaganju stoji i veliki parking“, objašnjava.

Najveći problem, međutim, vidi u saobraćaju.

„Gužve su problem. Turisti se isto žale, imamo svaki drugi dan su udesi, stvaraju se kolone… Zimi nam treba 15 minuta do ovdje, dok ljeti putujemo i po sat vremna.“

Đurović ističe i da je teško pronaći radnu snagu. „Doveli smo ljude iz Južne Amerike jer nismo mogli naći domaću radnu snagu.“

Kada je riječ o postsezoni, Đurović navodi da planiraju da rade do 20. septembra, te da nakon tog datuma „nema smisla raditi“.

Slika postsezone kod pojedinih izdavaoca smještaja znatno optimističnija. Vlasnica apartmana, Marija kaže da je posjećenost odlična i da je zadovoljna sezonom.

„Ovo je mirno mjesto, more i plaža su čisti, što je gostima najvažnije. Broj gostiju je isti kao i prethodnih godina, ali je razlika u tome da ove turisti dolaze na dva, tri dana. Kraće jeste, ali živim od stalnih, starih gostiju koji godinama dolaze, tako da sam prezadovoljna do sada.“

Kako ističe, njeni apartmani su, popunjeni oko 95 odsto, iako preko Bookinga ima otkazivanja. Gosti su uglavnom iz Italije, Hrvatske, Slovenije, Mađarske, Bugarske, Češke, Slovačke, Poljske…

„Gosti samo traže da je mirno i da je čisto. Zadovoljni su, zato se i vraćaju godinama. Moji gosti nisu zahtjevni.“

Kao najveće izazove sa kojima se ovo mjesto susreće tokom sezone, Maca navodi saobraćajne gužve i nedostatak osnovnih usluga.

„Gosti se većinom žale na gužve u saobraćaju jer im do Bara treba i do sat i po vremena, što van sezone iznosi 15 minuta. Ovo je turističko mjesto, kada dođem u maju, nemam gdje da popijem kafu od Bara do Utjehe. Takođe, ni ambulantu nemamo, prva je u Dobroj Vodi, kao ni apoteku. Imamo samo jednu prodavnicu koja je najskuplja u cijeloj Crnoj Gori“, podvukla je.

Posebno ističe problem rada turističkog biroa.

„Treba Turistički biro TO Bar da radi od prvog juna, a ne od 15. jula. Dođe mi gost, ja nemam gdje da ga prijavim, moram da idem do Bara, a tako samo gubim vrijeme. I to radi od 8 do 15 časova, a hoće sezonu. Pa to nema nigdje“, ogorčena je.

Ipak, uprkos problemima, već ima najave za nastavak sezone i planira da svoje apartmane drži otvorenim do kraja oktobra.

The post Gosti hvale čisto more na Utjehi, žale se na cijene, saobraćaj i nedostatak ambulante first appeared on BARinfo.

Među onima koji već godinama biraju Čanj je Marko Korać iz Beograda. Kaže da je na preporuku prijatelja i komšija sa porodicom stigao upravo u ovo mjesto, a presudni su bili smještaj na samoj obali i mir koji pruža.

„Ono što nas je privuklo jeste smještaj u kojem smo odsjeli, ali i sam Čanj. To je mjesto koje nas vuče da se ponovo vratimo. Domaćini su divni, a kao porodici sa malim djetetom najviše nam odgovara što je ovdje mirnije nego u većim turističkim centrima i što ima mnogo djece pa naš sin uvijek pronađe društvo“, kaže Korać.

Ipak, smatra da prostora za unapređenje ima.

„Prije svega, mislim na komunalni red i čistoću. Takođe, glavnu ulicu bi trebalo bolje organizovati i odvojiti pješačku zonu od saobraćaja. Velika izgradnja na brdu iznad mjesta je nešto što gotovo svi komentarišu kada prvi put dođu. Bez obzira na to, vratićemo se ponovo. Otkako smo osnovali porodicu biramo mirnije destinacije, a Čanj je upravo ono što tražimo.“

Sličnog mišljenja je i Danijela Karaman, koja iz Holandije već dvije decenije dolazi upravo u Čanj.

„Ovdje se osjećamo kao kod kuće. Smještaj je na samoj obali, restoran je u sklopu objekta, plaža je na nekoliko koraka i zaista možemo potpuno da se opustimo. Obišli smo gotovo cijelo crnogorsko primorje, ali Čanj nekako ima dušu“, iskrena je Danijela.

Primjećuje, međutim, da su gužve danas znatno veće nego ranije.

„Mnogo se gradilo posljednjih godina, parking je postao veliki problem, a kapacitet plaže teško prati broj gostiju. Nama cijene nisu problem jer živimo u Holandiji, ali bih voljela da se riješi pitanje vode za piće i parkinga. Bez obzira na sve, dolazićemo i narednih godina.“

Silvana iz Leskovca ističe da joj upravo mir predstavlja najveću vrijednost ovog mjesta.

„Lijepo je, mirno i čisto. Plaža je uređena, sviđa mi se što ima i ležaljki i prostora za one koji žele da postave svoj suncobran. Možda bi trebalo postaviti više kanti za otpatke, ali generalno nemam zamjerki. Važno je da poneseš dobro raspoloženje od kuće i onda je to pravi odmor, baš uživamo. Cijene su sasvim prihvatljive i u Srbiji su nepravedno predstavljene kao previsoke. Ovo je mjesto za svačiji džep – ovdje može sasvim lijepo da ljetuje jedna prosječna porodica.“

Stojanka Jarić iz okoline Zrenjanina već godinama bira upravo Čanj.

„Dolazimo zbog mira, tišine i blizine Kraljičine i Vezirove plaže. To je pravi odmor. Jedina zamjerka je što je slobodnog dijela plaže sve manje, dok je ležaljki mnogo, a cijene plažnog mobilijara su visoke. Pritom, nema nekih ustupaka, da, na primjer, uz komplet ležaljki dođe i gratis piće ili kafa, da bude neka privlačnija ponuda. Parking je takođe problem, ali u principu, kako je svuda, tako i ovdje… Mi i u Zrenjaninu godinama kupujemo vodu, tako da nama to ne predstavlja problem, navikli smo kupovati“, navela je Stojanka ističući da Čanj uvijek preporučuje svima koji žele miran porodični odmor.

Mlada Katarina Šolaja iz Novog Sada, prvi put ljetuje u Čanju.

„Plaža je lijepa, voda je čista, prilaz moru odličan i cijene ležaljki su pristupačne. Mislim da je ovo idealno mjesto za porodice sa djecom. Mladima možda nedostaje više sadržaja za večernji izlazak, ali bih svakako ponovo došla.“

Dok turisti uglavnom ističu mir i porodičnu atmosferu kao najveće adute Čanja, turistički privrednici sezonu ocjenjuju solidnom, uz očekivanje da će avgust i postsezona popraviti ukupne rezultate.

Ugostitelj Zoran Zec kaže da je popunjenost uglavnom na nivou prošle godine, ali da je špic sezone stigao kasnije nego što se očekivalo.

„Vrijeme je dosta uticalo, ali, u principu, moramo biti zadovoljni. Popunjenost smještaja je dobra i nadamo se da će biti tako i do polovine septembra, opet, sve zavisi od vremena, ali i od toga da li ćemo imati vode, jer je izuzetno sušna godina, a vode za piće odavno nemamo. A, problem je već da predstavlja i pritisak vode, tako da, ako je to već problematičnoto kod nas na nivou mora, onda pretpostavljam da je na višim destiancijama to i te kakav problem. Ipak, zadovoljan sam, može uvijek bolje da bude. Nadamo se da će septembar, kao i prošle godine, popraviti ukupni bilans. Imamo dosta stalnih gostiju iz Srbije, ali i goste iz Bosne i Hercegovine, Poljske, Njemačke, Finske i Norveške“, ističe Zec.

Veliki problemi, prema njegovim riječima, vezani su i za nedostatak putne infrastrukture, većeg broja kontejnera i državne ambulante.

„Potrebno je riješiti pitanje drugog puta prema Čanju – da li će to biti Kufin-Čanj ili neki novi putevi… zatim treba uraditi i šetalište Lungo Mare, što bi dalo veliku prednost Čanju i podiglo ga na jedan mnogo veći nivo. Obećano nam je još prije 10 godina da će Čanj dobiti ambulantu. Osim toga, ljeti je ovo ogromno naselje i broj kontejnera koji su tu tokom cijele godine nije dovoljan da pokrije toliki broj gostiju. Ipak je Čanj postao ogromno naselje, izgradnja je u proteklih 20 godina otišla u nebesa. Očekujem da u postsezoni popunjenost i dalje bude na zadovoljavajućem nivou, samo me je strah šta raditi ako ostanemo bez vode“, podvukao je Zec.

Na značaj zdravstvene zaštite ukazuje i njegova ćerka Jelena, koja smatra da jedna privatna ambulanta nije dovoljna za mjesto koje tokom ljeta prima veliki broj gostiju.

„Ove godine nismo imali slučajeva da je našim gostima potrebna pomoć, mada im uvijek preporučujemo da idu u Sutomore. Hvala bogu, ove godine je bilo mnogo manje intervencija na plaži i utopljenja od ranijih. Da je ambulanta tu, možda bi mogao neki život da se spasi. To je jedna od najbitnijih stvari“, ukazala je Jelena.

Sličnu ocjenu daje i zakupac plaže Petar Marković.

„Jun je bio dobar, ali je jul podbacio zbog lošeg vremena. Gužve su krenule tek prije nekoliko dana i očekujemo da avgust i septembar nadoknade propušteno. Cijene ležaljki ostale su na prošlogodišnjem nivou. U špicu sezone, komplet ležaljki je 15 eura, s izuzetkom prva dva reda koji iznosi 20 eura. Standardno, najveći izazovi su pronalaženje radne snage, ali, izlazimo nekako na kraj. Sezona, nažalost traje kratko, pa izdržimo i izborimo se sa tim nekim izazovima koji su svake godine isti“, ističe Marković

Dodaje da bi izgradnja šetališta i uređenje privremenih objekata značajno unaprijedili izgled destinacije.

Marković očekuje dobru postsezonu.

„Nadamo se najboljem, lijepom vremenu i dobroj popunjenosti u ostatku sezone. Ne vjerujem da ćemo u oktobru raditi, ali do kraja septembra bi trebali, samo da nas vrijeme posluži.“

Za razliku od njih, u hotelu koji se nalazi na prvoj liniji do mora ovog ljeta bilježe odlične rezultate. Menadžerka Milica Vukašinović kaže da je ova sezona čak uspješnija od prošlogodišnje, za koju se govorilo da je bila rekordna.

„Imamo veliki broj gostiju iz regiona, ali i sve više turista iz Švedske, Švajcarske, Francuske, pa čak i Kanade. Naši kapaciteti su popunjeni i za drugu polovinu septembra. Najvažnije nam je da gosti iz Čanja ponesu lijepe uspomene i da nam se ponovo vrate.“

Kao najveći problem i ona izdvaja saobraćajne gužve i višesatna čekanja u kolonama, dok, kako kaže, hotel zahvaljujući sopstvenom sistemu nije imao poteškoća sa vodosnabdijevanjem.

Dok turisti iz Čanja nose lijepe uspomene i najavljuju novi dolazak, turistički privrednici priželjkuju bolje uslove za rad i kvalitetniju infrastrukturu. Jedno je, međutim, zajedničko i jednima i drugima – uvjerenje da Čanj ima potencijal da bude još bolje i uređenije turističko mjesto.

The post Mir i čisto more privlače goste, saobraćaj i vodosnabdijevanje ostaju gorući problemi Čanja first appeared on BARinfo.

Veselin Ulićević kaže da se ne bavi turizmom, ali je njegov utisak da je sezona na prošlogodišnjem nivou, možda i bolja.

“Po gužvama koje su prisutne svuda, mislim da je ova sezona opravdala očekivanja. Najviše što mi smeta je saobraćaj. Tu mislim na put prema Ulcinju i Sutomoru. Nesnosne su gužve. Rješenja su veoma komplikovana. Obilaznica je nemoguća jer put prema Sutomoru nema mogućnosti da se proširi. To će uvijek biti usko grlo. Isti problem imaju i drugi turistički centri kao što su Kotor ili Budva. Mislim da gostiju ima i više nego prošle godine”, zaključuje Ulićević.

Suzana Ražnatović, rođena Baranka, upravo je stigla iz Italije. Kaže da gužve ima, ali da je problem parking.

“Prije deset dana sam stigla iz Italije, u kojoj živim, ali je Bar u srcu. Provešću odmor ovdje kao svoja na svome. Mislim da ima naroda, pogotovo uveče kada se prošeta korzom to je evidentno. Idem na ‘Kraljevsku plažu’, tamo mi je najbolje. Jedina zamjerka je nedostatak parkinga, da ima više parking mjesta da se to reguliše na najbolji mogući način. Bar je predivno mjesto za odmor”, kaže Suzana.

Naš sugrađanin Netko Sinanović ne ocjenjuje sezonu dobrom.

“Mislim da nije dobra turistička sezona. Radim u gradskom prevozu. I smatram da su gužve veliki problem, a u komunikaciji sa onima koji izdaju smještaj kažu mi da nije baš sjajno. Morale bi i cijene malo da se koriguju, da privučemo turiste”, dodaje Netko.

Sreli smo i Veljka iz Sremske Mitrovice, koji sa porodicom boravi u Baru.

“Dobra je sezona, nije loša. Trideset godina dolazimo ovdje, tako da se smatramo domaćima. Cijene su OK, prate ponudu, a što se gužvi tiče nas to ne zabrinjava, idemo na neku od plaža ovdje u Baru”, dodaje Veljko.

Marko Bakić je bio jasan u vezi sa sezonom.

“Nije na nivou očekivanja, to mi kažu oni koji se bave turizmom”, bio je kratak naš sugrađanin.

Velimir Spalević iz Podgorice kaže da je sezona odlična.

“Ja sam iz Podgorice, ali sam često u Baru. Kako ja vidim, sezona je odlična. Nisam još imao priliku da posjetim neku od plaža, ali trajaće ljeto i u avgustu i septembru. Pratim I društvene mreže i po njima se može zaključiti da je sezona dobra. Planiram da  ostanem duže”, kaže Podgoričanin.

Gost u Baru Čedomir Nikolić, kaže da bi sezona možda mogla i biti bolja.

“Nije loša sezona. More je hladno, ali na plažama ima kupača. Ja sam iz Novog Sada, i pa to što nema pretjerane gužve, nama i odgovara. Cijene su pristupačne, dosta toga je jeftinije nego u gradu iz koga dolazim. Najveći problem su saobraćajnice, poprečne ulice su uske. Po mom mišljenju trebale bi biti jednosmjerne”, kaže Nikolić.

Dušan iz Bara je zadovoljan.

“Ne izdajem apartmane, ali mi drugovi kažu da ima gostiju. Ono što mi smeta su gužve. Možda bi više pješačkih prelaza bilo pravo rješenje. Vidi se po gradu da gostiju ima, ali se vjerovatno očekuje pravi bum tek u avgustu”, zaključuje naš sugrađanin.

The post Anketa: Saobraćajne gužve – najveća zamjerka turista first appeared on BARinfo.

Ovo je drugo od najavljenih 13 uplovljavanja ovog kruzera u Bar tokom ove turističke sezone.

Na obali je za njih pripremljen FA “Rumija”, a NVU Klaster turizma i kreativne industrije Bar predstavio je lokalnu ponudu ručno rađenih suvenira i rukotvorina.

Norwegian viva, kojim zapovijeda kapetan Marco Qartesan, u Baru će biti do 19 sati, kada isplovljava za Zadar.

The post Kruzer Norwegian viva dovezao tri hiljade turista u Bar first appeared on BARinfo.

„Glavna sezona je bila bolja nego što smo očekivali, veoma smo zadovoljni, iako često čujemo da je kratko trajala, i da je jul, koji uobičajeno dovodi najveći broj gostiju, ovoga ljeta podbacio. Mi smo imali 95 posto popunjene kapacitete, već od početka jula do kraja avgusta, u kontinuitetu, što je za nas veoma uspješno. Zadovoljni smo i kada je riječ o septembru i potsezoni, koja se sada uglavnom bazira na gostima iz naše zemlje, Srbije, Bosne i Hercegovine, a u špicu je bilo mnogo više stranaca, iz Poljske, Rumunije, Azerbejdžana, Kazahstana i sa jednog zanimljivog tržišta za nas, a to je Kina”, kazala je Kolić, koja je objasnila da su se prošle godine u potsezoni fokusirali na Kinu, odradili marketing, što je ove godine dalo rezultate. Očekuju više turističkih grupa iz Kine u narednim mjesecima.

„Hotel će raditi tokom cijele godine, upravo zbog dobrih najava, što će nam omogućiti da zadržimo osnovnu postavku radne snage, koja će nam trebati za narednu sezonu, jer sve je teže doći do kvalitetnog kadra. Većina se odlučuje da ode samo par sati vožnje dalje, do Dubrovnika, Hrvatske, gdje su plate više, a kada već moraju da odu iz kuće, onda im je svejedno da li je to Sutomore ili Dubrovnik. Mi smo uspjeli da zadržimo osnovnu radnu snagu upravo zbog toga što je hotel u poslednje dvije godine stalno otvoren. U ljetnjoj turističkoj sezoni uposlimo dodatan broj radnika, kako bismo sve odradili kako treba”, istakla je Kolić, koja je na pitanje kako se taj visokokategorisani, ekskluzivni objekat uklapa u ambijent i atmosferu Sutomora, naglasila:

„Hvala Vam na tom pitanju, jer do sada mi ga niko nije postavio, a veoma je važno, jer to nam je najveći izazov . Često imamo osjećaj da ne pripadamo Sutomoru, jer klijentela koja dolazi ovdje, uglavnom, ne može sebi da priušti hotel sa 4 zvjezdice, a onim gostima koji mogu i koji bukiraju smještaj kod nas, ne prija buka i muzika određene vrste. Takođe, u jedan sat poslije ponoći bi trebalo da muzika prestane, što nije slučaj, već se čuje do pet ujutro. Oni koji dolaze kod nas žele mirniji odmor i drugačiju vrstu muzike. Nekada je Sutomore bilo prepoznatljivo kao turističko mjesto mladih, koji su dolazili ovdje zbog provoda, a mladi mogu i da ne spavaju, međutim, u poslednje vrijeme klijentela se mijenja. Jedna od najvećih primjedbi, što se može vidjeti na našim stranicama u recenzijama, jeste buka, a zatim čistoća. Sutomore je u špicu sezone prebukirano, ogroman je broj ljudi, pretpostavljam da nadležne službe ne mogu adekvatno da odreaguju. Žale se i na nedostatak parking mjesta, ne kod nas, jer naš hotel ima sopstveni parking, već ima puno drugih automobila koji cirkulišu i parkiraju se na mjestima gdje to nije predviđeno, što sve dovodi do toga da se pješaci osjećaju ugroženima. To nam je ograničavajući faktor kada govorimo o osvajanju zapadno – evropskog tržišta. Mi smo pokušavali, trudili se, čak smo u određenim momentima uspjeli da animiramo goste sa tog prostora, posebno u predsezoni, kada ovakva problematika nije izražena. U špicu već ne možemo računati na goste iz tog dijela Evrope, ne samo zbog buke, glasne muzike, već i samog ambijenta, sa brojnim štandovima, pečenjarama iz kojih se širi dim. Naši gosti dobiju delux sobu sa pogledom na more, ali i na taj neadekvatan ambijent. U komunikaciji smo sa lokalnom upravom, Turističkom i Nacionalnom turističkom organizacijom, ali stvari se ne rješavaju, mogu to reći, s obzirom da sam ovdje veoma dugo, i iz godine u godinu susrećemo se sa istim problemima. Nadamo se da će se to jednog dana riješiti, a do tada, dovodimo klijentelu kojoj to neće smetati”, kazala je Kolić, koja se osvrnula na i postojeću infrastrukturu .

„ Već u maju, junu, suočili smo se sa složenom problematikom u tom smislu, jer je saobraćajnica koja vodi prema našem hotelu bila u kolapsu. Taj put je rekonstruisan i to je potrajalo više od mjesec i po. Naše grupe turista koje su u tom periodu organizovano autobusima dolazile, nisu mogle da koriste naš, hotelski parking, već su se snalazili po raznoraznim lokacijama u Sutomoru. Nažalost, te grupe više ne sarađuju sa nama. I kada je završena saobraćajnica, problem je ostao, jer ima automobila koji se parkiraju nasred ulice u Sutomoru. Pozivali smo Komunalnu policiju, oni uvijek pošalju nekog, ali zbog gužvi ne stignu odmah, a čekanje autobusa pola sata i više, ne samo da izaziva nervozu gostiju, već to remeti njihove planove o kretanju ka sljedećoj destinaciji . Podsjetiću, godinama smo insistirali na sprječavanju izlivanja fekalija u more i regulisanje kanalizacione mreže. To se, nakon dugog čekanja, riješilo. Nadam se da će i sve ostalo. Što se tiče vode i struje, snabdijevanje je bilo dobro, posebno kada uzmemo u obzir da pojedini hoteli na drugim destinacijama, nisu po više sati, periodično, imali vodu ili struju “, Istakla je Kolić, koja je podvukla da bi rješavanje ostale problematike podiglo nivo usluge, dovelo visokoplatežnu klijentelu, a hotelu omogućilo da podigne cijene u rangu sa objektima sa četiri zvjezdice.

Popunjenost hotela u septembru i oktobru je, uprkos svemu zadovoljavajuća, i rekordna u poslednjih osam godina. Rezervacije za zimske mjesece stižu po pravilu u poslednjem trenutku, jer gosti i agencije znaju da tada ima dosta slobodnih mjesta, pa očekuju značajan broj gostiju i zimi. Hotel već ima veoma mnogo rezervacija za 2026. godinu, što je zanimljivo, i ukazuje, smatra Kolić, da se vraća praksa kakva je bila prije kovida, jer tada je bukiranje počinjalo čak godinu unaprijed.

Ljilja je iz Crne Gore, i kako je kazala za Radio Bar i Bar info, već treći put ove godine sa porodicom dolazi u „Sato”.

„Da, i uvijek ću dolaziti. To je vrhunski hotel sa ljubaznim osobljem, čistom plažom, koja je ‘ biser Jadrana’, hrana je dobra, higijena na visokom nivou, i mogu reći da smo prezadovoljni. Što se tiče Sutomora uopšte, ne smetaju mi muzika i buka, zatvorim blind vrata, ne čujem ništa, ako mi se sluša muzika, otvorim ili izađem na terasu koja je izvanredna, sa pogledom na more, apartman je divan. Mnogo je važno osoblje, menadžment, njihov stav i odnos, koji je takav da nemam niti jednu zamjerku, počev od recepcionera, konobara, spremačica, do Jasmine i vlasnika hotela, svi su ljubazni, predusretljivi, dobri ljudi, prije svega. Puno je i stranaca u hotelu. Sinoć sam srela turiste iz Malezije, Grčke, Poljske, što znači da smo prepoznati i u svijetu – Crna Gora, Sutomore, ovaj hotel, i to me veoma raduje. Okolina hotela, izgled Sutomora, popravlja se iz godine u godinu, nadamo se da će se na tome raditi i u budućnosti, a mi dugo još nećemo mijenjati lokaciju za odmor”, kazala je zadovoljna gošća.

The post Hotel Sato u Sutomoru ovoga ljeta popunjen 95 posto – cijene prilagodili destinaciji first appeared on BARinfo.

„Izgrađeno je novo šetalište, postavljene kante za otpad, međutim iz dana u dan ih je sve manje, što je prouzrokovalo ponovno nakupljanje smeća na određenim lokacijama, i stvara ružnu sliku o nama, posebno kada duva vjetar. Buka je u Sutomoru konstanta i ništa se u tom dijelu nije popravilo. Muzike mora biti, ali ja lično smatram na nekom višem i kulturnijem nivou. Problem već duže predstavlja i nedostatak radne snage u turizmu, koju smo često uvozili, ali ni sa strane ne dolaze više u potrebnom broju, a i administrativne procedure su komplikovane. Oslanjamo se na sopstvene snage, tu mislim na nas same, porodicu, izgaramo tih nekoliko mjeseci, kako bi što bolje odradili sezonu”, istakao je Lukšić, koji je naveo da se trude da je produže što duže, a u tom smislu prva dekada septembra je obećavajuća.

Za Darka Babovića, zakupca dijela sutomorske plaže, sezona je bila uspješna.

„Mislim da je protekla dobro, i još traje. Mi, zakupci plaža, smo imali problema zbog vremenskih prilika koje nam uvijek nisu išle na ruku, jer je bilo dosta vjetrovitih dana i talasa, što nije idealno za kupače, posebno na našoj plaži koja je kraća, i mali talasi naprave dosta problema. Ja ne mogu reći da smo imali pad u julu ili bilo kom drugom periodu, kada je riječ o mom dijelu plaže, jer imamo goste koji dolaze godinama i decenijama, i oni su u istom broju i ovoga ljeta ovdje. Čuo sam, naravno, da se pojedini ugostitelji žale, međutim, to nije slučaj , naglašavam, kada je ova plaža u pitanju”, kazao je Babović, koji je naveo da nisu kasnili, kao što je to bio slučaj na drugim lokacijama, sa zakupom, potpisivanjem ugovora, već da je sve odrađeno na vrijeme.

„Sve smo završili što je bilo potrebno i plaža je otvorena već prvog maja, angažovani spasioci, istaknute zastavice, bove, plažni mobilijar. Nemam primjedbe ni na visinu zakupnine, sve je bilo u redu, nismo podizali cijene na plaži. Što se tiče, generalno, ponude i usluge u Sutomoru, mislim da je iz godine u godinu bolja, da se stvari popravljaju, iako bi i dalje trebalo da radimo na unapređenju. Moramo biti ljubazni, kulturni, vaspitani, i imaćemo goste”, poručio je Darko Babović, koji je zakupac duže od deset godina.

Da je to tako, potvrdili su i gosti, koji decenijama dolaze u Sutomore i na tu plažu.

Branka, iz Srbije, ove godine je na kolektivnom smještaju, sa firmom u Budvi, ali svakodnevno dolazi u Sutomore.

„Iako smo organizovano u Budvi, nisam htjela da propustim da dođem , uprkos svakodnevnim gužvama na putu, cijeli dan, pa i veče, provodimo ovdje i radujemo se svakom dolasku. Prvenstveno, zbog ljubaznog osoblja, a zatim i kompletne usluge. Cijene su povoljnije nego u Budvi, ne smeta nam ni buka, smještaj je odličan, higijena, čistoća, takođe, i mogu da primjetim, s obzirom da od šeste godine, dakle, kao djevojčica, do danas, kada imam 41 godinu, stalno dolazim, u kontinuitetu, da je Sutomore mnogo napredovalo, i za mene je ‘broj 1’. Kako bi mi smetala muzika i buka, kada smo ovdje upravo da bi se proveli i relaksirali. Sutomore je pravo mjesto za izlazak i provod”, istakla je Branka.

Slično razmišlja i Danka iz Poljske, koja ima 73 godine, a već sedam godina u kontinuitetu, dva ili tri puta godišnje, nakon dužeg prekida, takođe, bira Sutomore za odmor. Dolazila je i u vrijeme bivše Jugoslavije kod privatnog ugostitelja, sa kojim je izgubila kontakt, ali su se prije sedam godina pronašli putem Facebook -a.

„Iako sam čula neku priču – ‘ko ima para ide na more, ko nema, u Sutomore’. To nije tako. Možda zato, što su ljudi na ovoj plaži, domaćini, tako ljubazni, njihovi spasioci su pravi čuvari, spremni uvijek da pomognu,i kada nije rizično na plaži. To govori da taj ljudski pristup, topao i ljubazan mnogo znači, ali i voda je kristalno čista. Obišla sam, u međuvremenu, mnoge atraktivne destinacije po svijetu, vjerujte mi, ovdje mi je najbolje”, kazala je Danka, koja je naglasila da toliko voli Sutomore da joj ne smetaju ni buka, ni nedostatak kanti za smeće na šetalištu.

„Ovo je divno mjestašce, sa prelijepom plažom i ljudima. Zanemarim neke stvari na kojima bi trebalo poraditi”, zaključila je Danka, koja odlično govori naš jezik, zahvaljujući, otkrila nam je, komunikaciji i druženju ovdje.

Lijepo je vidjeti pune sutomorske plaže i u septembru, čuti ovako lijepe utiske (impresije su ekipe naše medijske kuće koja je radila na terenu) a zakupci očekuju da tako bude do kraja mjeseca, pa i početkom oktobra, ako vremenske prilike budu povoljne.

The post U Sutomoru još uvijek puno gostiju, ugostitelji – sezona generalno dobra first appeared on BARinfo.

“Crmnica je zapuštena i napuštena već decenijama, toliko je nagomilanih problema koje bi trebalo rješavati, pa se često našalim da kada bi tim povodom konsultovali ChatGPT i on bi ‘izgorio’. Kada kažem da je napuštena, mislim da su je zanemarili oni koji su zaduženi da brinu o svakom kraju naše države, a ostavljena je i od samih Crmničana, što i jeste najveći problem, u stvari, jer sve dobre inicijative i progres pokreću ljudi koji najbolje osjećaju i doživljavaju svoj kraj. Trebalo bi da imamo malo više kulture, svijesti o opštem napretku, empatije i solidarnosti, da bi krenuli naprijed. To, naravno, ne treba da nas obeshrabri, već moramo da se borimo i radimo na poboljšanju infrastrukture i svega onoga što što će doprinjeti razvoju . Zato i jeste osnovano naše udruženje i uskoro ćemo pokrenuti brojne inicijative (počeli smo sa zalaganjem da domicilno stanovništvo dobije besplatan prolazak kroz tunel, i u tom dijelu postigli smo značajan uspjeh, ali i ne u potpunosti zadovoljavajući)”, kazao je Plamenac, koji je naveo da će jedna od prvih biti obraćanje kompanijama i institucijama koje funkcionišu i ubiraju prihode na području Crmnice.

“To su Nacionalni park Skadarsko Jezero, Vodovod Bar, Budva, Cetinje, koji koristi vodu sa crmničkog izvorišta, pa smatramo da bi svaka kompanija koja ubira prihode sa ovog područja, trebalo da pokaže društvenu odgovornost i, kao što je to pravilo svuda u svijetu, u civilizovanim zemljama, nešto od svog profita vrate lokalnoj zajednici. Mi od toga nemamo ništa, decenijama se Crmnici ne vraća sve ono što ona daje, da ne pominjem istorijski kontekst i što za Crnu Goru ona  znači u tom smislu. Nemamo nijedan veliki projekat, izuzev nekoliko privatnih. Nadamo se da će to konačno da se promijeni, jer smo čuli neke najave iz Opštine Bar, a podršku očekujemo i sa državnog nivoa. Znamo već da su najveći problemi ovdje parking i putna infrastruktura, što je naročito problematizovano sa turističkim bumom koji je doživjela Crmnica. Imamo nekoliko sela do kojih se bukvalno ne može doći, svakodnevno se dešavaju saobraćajni kolapsi u Virpazaru. Nije dovoljno samo zakrpiti rupe, već ćemo zahtijevati da se konačno rješavaju problemi koje su svi prepoznali i o kojima pričamo tako dugo, a ništa ne radimo na njihovom prevazilaženju”, upozorio je Plamenac, koji je naglasio da će njihovi prioriteti biti i zaštita kulturno -istorijskih znamenitosti i priropdnih resursa Crmnice, kao i promocija svih vrijednosti i autentičnih proizvoda tog kraja.

“Svi pričamo o potencijalima Crmnice, njoj pripada najveći dio obale Skadarskog jezera, ona je Bogom dana, što bi rekao naš pjesnik Rajko Joličić. Svi su oduševljeni kada pogledaju ove pejzaže i prirodu, ali vrlo brzo to splasne i mnogi ne žele nikada da se vrate kada dožive saobraćajne gužve, neprimjereni ulazak u Virpazar, odnosno alarmantno stanje u tom dijelu, jer je direktno ugožena bezbjednost ljudi. Apelujem na nadležne da to urgentno riješe. Nevjerovatno je da se niko time nije ozbiljno pozabavio, prije svega Željeznička infrastruktura, resorno ministarstvo i druge institucije. Ono što je karakteristično i što sigurno usporava rješavanje te, ali i sve ostale problematike, jeste prebacivanje odgovornosti i nadležnosti između Opštine Bar, Nacionalnog parka, ministarstava, koji bi trebalo time da se bave, ali i drugih državnih preduzeća. I to, kao i svi drugi problemi, traje decenijama. U komunikaciji smo sa prijateljima iz Riječke nahije, koji će upravo zbog ovakvog odnosa, pokrenuti  inicijativu da se izdvoje iz zone Nacionalnog parka, jer imaju paradoksalnu situaciju da ne mogu da samoinicijativno izgrade put do sela, koji neće niko drugi da radi, jer su u zoni koju pokriva to preduzeće. Znači, mi smo u Nacionalnom parku, a nemamo put do kuće. Mi, kao udruženje imamo za cilj zaštitu prirode i razvoj crmničkog kraja, kako govori i ime koje nosi, radićemo na tom fonu i podržavamo svaku aktivnost Nacionalnog parka kojih ima puno, ali ne i neke nelogičnosti, poput te da to državno preduzeće decenijama ubira milionske prihode, a da se to ne vraća adekvatno lokalnoj zajednici”, podvlači Aleksandar Plamenac, predsjednik Nevladinog udruženja za zaštitu i razvoj Crmnice.

The post Plamenac: Višedecenijske probleme Crmnice rješavati, a ne samo pričati o njima first appeared on BARinfo.

„Prva polovina avgusta i za nas je predstavljala vrhunac ovogodišnje sezone. U odnosu na prošlu godinu, bilježimo blagi porast broja gostiju, ali i kada je riječ o finansijskim efektima, s obzirom da smo morali da korigujemo cijene iz više razloga (porast PDV -a na smještajne kapacitete, između ostalog) i tu bilježimo povećanje. Prvi gosti su u naš hotel stigli već u aprilu i do prve polovine juna bili smo veoma zadovoljni, a druga polovina, i posebno jul, bili su ispod očekivanja. Najave su dobre za postsezonu – septembar i oktobar, a naši gosti su pretežno iz Zapadne Evrope. Mnogo je turista i ove i prošle godine iz Izraela, a manji broj imamo i sa istočnog tržišta – Rusije i Ukrajine. Domaćih turista je veoma malo, ispod pet procenta, a gosti se zadržavaju kratko – dva do tri dana, jer naša geografska pozicija i ponuda to određuju. Sve im je blizu odavde, dostupno im je more, planina, aerodrom, stignu da za to vrijeme obiđu dosta toga, a mi smo, na neki način ‘raskrsnica’ njihovih želja. Ako ostanu duže, vrlo često posjete Durmitor, a vrlo im je atraktivna i ne propuštaju da obiđu i Boku Kotorsku. Što se tiče Virpazara, Crmnice i krstarenja Skadarskim jezerom, to je prepoznato kod gostiju iz ovog dijela Evrope kao nešto najatraktivnije, čak i za one koji nisu smješteni u našem hotelu, nego su kao destinaciju odabrali Budvu, Kotor, čak i Dubrovnik”, kazao je Belada, koji je skrenuo pažnju na to što bi mogli biti ograničavajući faktori i barijera daljem razvoju turizma na ovom području.

„Parking prostor je najveći problem. Mi, na sreću imamo svoj parking, ali je prilaz, takođe neadekvatan, kada sa glavne magistrale, preko pruge, treba autom ili autobusom ući u Virpazar. Trebalo bi više pažnje posvetiti uređenosti, odnosno higijeni, ali mogu reći da je i to zadovoljavajuće. Međutim, kada govorimo o ponudi cijele Crne Gore i manjkavostima, onda imamo puno toga što bi moralo da se popravi – prije svega, avio povezanost, da se cijene avio karata koriguju, uredi putna infrastruktura, a blokade kružnih tokova i puteva, koje su gotovo svakodnevne su, blago rečeno, neprimjerene. Gosti o tome nisu informisani, niti znaju da će ih tako nešto dočekati, na kraju i ne treba da ih to zanima, jer oni dolaze da se odmore. Blokiramo puteve, čujem da se i po Boki nešto slično najavljuje, postoji problem i sa željezničkim prevozom – znači, gostima ostaje da u špicu sezone ‘dolaze dronovima ili padobranima’. To su, sim našeg utiska, glavne primjedbe i gostiju. Navešću jedan primjer – naš gost je (kao što sam vam već kazao, turisti žele da obiđu odavde i druge destinacije), htio da ode na Durmitor i pitao nas kako najbrže da stigne. Vjerujte mi da je, kada smo sve razmotrili, najbolja solucija bila preko Pljevalja, što je neshvatljivo, jer je put do te naše planine, od Mojkovca i Đurđevića Tare zatvoren već godinu (zbog odrona), a građani Šavnika su u tom periodu na nekoliko dana, od 12 do 15 sati, blokirali put. To znači, da bi naši gosti koji hoće da odu na Durmitor, trebalo da izađu iz Crne Gore, najbolje odu u Srbiju, pa da se vrate preko Jabuke i Pljevalja i odu na Durmitor, što je apsurdno”, istakao je Belada, koji smatra da Virpazaru ne nedostaju zabavno – muzički sadržaji jer, kako navodi, gosti koji posjećuju taj kraj preferiraju mir.

„Brojni gosti koji dolaze iz Budve ili Kotora kod nas, kažu da su pobjegli od gužvi i buke da bi se naspavali i odmorili. Ovo mjesto je poslije 20 časova mirno, izolovano, zatvoreno, nema noćnih klubova, diskoteka. Možda bi trebalo napraviti neku pučku manifestaciju, poput one koje imamo zimi ‘Festival vina i ukljeve’, ali gosti koji odaberu Virpazar i Skadarsko Jezero, definitivno su došli da se u potpunosti relaksiraju i dožive nešto drugačije. Interesuje ih da, osim krstarenja, posjete crmničke vinarije, mi im to uvijek predložimo, pokazuju zanimanje i za biciklističke i pješačke ture, ali nismo stvorili odgovarajuće uslove za to. Posjetiocima je nevjerovatno da oko jezera nemamo pješačku zonu (ne oko cijelog jezera, to je nemoguće, ali bar nekoliko kilometara). Imamo put do Ostrosa i lijepu prirodu, ali ja ga do neke eventualne rekonstrukcije, ne bih preporučio biciklistima, jer je prilično opasno voziti u ljetnjim mjesecima tom dionicom. Velika je frekvencija automobila, a nema prostora ni da se mimoiđu dva vozila”, ukazao je menadžer hotela „De’ Andros’ na Virpazaru, Dejan Belada, koji je zaključio da, uprkos svim problemima, očekuju povoljne vremenske prilike i sezonu do novembra.

The post Virpazar – ekskluzivna ponuda u neprimjerenom i nefunkcionalnom ambijentu first appeared on BARinfo.

“Do sada sezona nije bila baš kao što smo očekivali, ali s obzirom da su pred nama septembar i oktobar, nadam se da će biti mnogo bolje. Da li je razlog globalna situacija ili avio prevoz koji je kod nas komplikovan, pa nemamo dobru povezanost u tom smislu, nisam sigurna. Naši gosti su primarno iz inostranstva, zato i mislim da je to moglo uticati na nešto lošiju posjećenost, iako imamo odličnu saradnju sa turističkim agencijama. Ove i prethodnih godina imamo puno gostiju iz Izraela, Francuske, Holandije, Belgije, a sve više je i onih sa kruzera koji dođu da obiđu jezero”, kazala je za Radio Bar i Bar info Krstinja Ivanović, vlasnica agencije za krstarenje, koja je istakla da, uprkos ratu i tome što su jedno vrijeme bili obustavljeni letovi za Crnu Goru, veoma veliki broj Izraelaca posjećuje našu zemlju, a posebno Virpazar i Crmnicu.

“Za njih smo veoma interesantna destinacija, nismo daleko, imaju značajan broj avio-kompanija koje organizuju letove za Podgoricu i Tivat, a primjećujemo da žele da se odmore, pobjegnu od loše političke situacije i rata koji već dugo traje. Međutim, moram naglasiti da se neadekvatna infrastruktura, radovi na putu između Budve i Tivta, česte blokade naših ulica, generalno loše odražavaju na sezonu i posjećenost svih destinacija, ne samo Skadarskog jezera”, smatra Ivanović, koja se osvrnula i na spor između vlasnika taksi brodova i JP “Nacionalni parkovi”.

“Mislim da odnosi između domaćeg stanovništva i Javnog preduzeća, kao i uopšte preduzetnika i države, resornog ministarstva, moraju biti mnogo bolji. Predstavnici institucija bi trebalo da imaju više sluha za one koji se bave turističkom privredom, jer mi na Virpazaru godinama imamo brojne probleme na koje se svi oglušuju, a najveći je nedostatak potrebne infrastrukture, prije svega, parkinga. U samom centru Virpazara postavljeni su brojni štandovi, tako da se i taj prostor ne može koristiti za parkiranje, ali u okolini sigurno ima adekvatnih lokacija za tu svrhu. Suočila sam se sa turistima koji su negodovali što ne postoji parking, pa su upravo zbog toga otišli, bez namjere da se zadržavaju u Virpazaru. To ne utiče samo na nas, već i na one koji imaju restorane, prodaju suvenire, dakle na sve u Crmnici i Virpazaru koji se bavimo turizmom. Nemamo rampu za invalide ili starije u kolicima, a kao što sam kazala, nama upravo stranci najviše dolaze, a među njima ima puno takvih lica, jer je kod njih kultura putovanja na znatno višem nivou, i za razliku od nas, kojima se život ‘završava’ sa penzijom, kod njih tek počinje. Zbog nedostatka adekvatnog prilaza, naši gosti ne mogu da priđu brodovima. Puno je problema, godinama pričamo isto, a ništa se ne mijenja, što je apsurd, jer smatram da to nije nešto što ne može da se riješi”, ukazala je Ivanović, a kada je riječ o ulaznicama u Nacionalni park i optužbama da vlasnici brodova turistima prodaju iste nekoliko puta, kazala je da je to problem koji bi trebalo da riješe nadležne institucije.

“Svi mi, koji se bavimo ovom uslugom, smo ogledalo i Virpazara i naše države, pa bi zajedno sa Nacionalnim parkom, trebalo da radimo na poboljšanju ponude, a ne da se stvara ružna slika i provlače razne afere, koje nikome nisu u interesu. Posebno je to neprijatno za goste, vrlo često imamo nekoliko kontrola za vrijeme jednog putovanja, što je za njih iznenađenje, jer dolaze iz civilizovanih zemalja. Ako su kupili ulaznicu za Nacionalni park, a doživljavaju da svaki čas neko trči za njima da ih provjerava, onda je to najblaže rečeno, neprijatno. Trebalo bi ustanoviti drugačije sisteme kontrole, jer oni su došli ovdje da se relaksiraju, odmore, pobjegli su od stresa, svakodnevnih briga i obaveza”, podvlači Ivanović, koja očekuje od JP “Nacionalni parkovi” da odredi lokaciju i završi izgradnju parkinga, ali i reguliše mjesto za brojne štandove na Virpazaru.

“Ne bi trebalo jedni druge da doživljavamo kao konkurenciju, ovdje ima puno porodica koje žive od turizma, i tu činjenicu moraju imati u vidu nadležne institucije. Važno je sarađivati sa lokalnim stanovništvom, i u stvari, raditi na taj način jedni za druge, u opštem interesu. Uprkos tome, mi radimo, vidite i sami da turisti dolaze u velikom broju, svi brodovi su upošljeni, znači, ima prostora da svi radimo i zaradimo. Skadarsko Jezero je najveće na Balkanu, sa staništem od preko 280 vrsta ptica, netaknuta priroda, sa brojnim kulturno – istorijskim znamenitostima, manastirima na ostrvima. I u najkraćoj turi obiđemo Grmožur (zatvor u doba kralja Nikole), Lesendro – dakle spojimo prirodu i kulturu, istoriju, što je za profil gostiju koji dolaze ovdje veoma važno i mogu reći da su oduševljeni”, ponosna je naša sagovornica.

Ivanović očekuje da sezona, koja je počela za vlasnike brodova još u martu, traje do prvih dana novembra, ali je pozvala i sugrađane da posjete ovaj atraktivni dio barske opštine.

“Ja sam Starobaranka, željela bih i svojim sugrađanima da ukažem na ljepotu koju imamo (a nažalost, znam da ima puno onih koji nikada nisu došli da obiđu jezero), pozovem ih da ga upoznaju i uživaju u krstarenju. Poruka za institucije sistema jeste da oslušnu lokalno stanovništvo, uvaže predloge, sugestije, da zajedno radimo na daljem promovisanju i unaprjeđenju ponude. Jer, oni ne mogu bez nas, niti mi bez njih. Veoma se razočaram kada novinari, poznate medijske kuće, blogeri, dođu iz svijeta nasumično, nemaju nikakvu konekciju sa institucijama, i odu odavde sa, možda, pogrešnom slikom. Apelujem na Nacionalne parkove da to imaju u vidu, da ima puno nas koji ozbiljno radimo, ispravno, sa dobrom namjerom, da sjednemo i o svemu razgovaramo”, podcrtava Ivanović.

Lana, gošća iz Izraela, kazala je da je za Crnu Goru i Skadarsko Jezero saznala na Facebooku, ali i od brata koji je već bio ovdje.

“Dobila sam odlične preporuke, i zaista je prelijepo. Uživali smo u pogledu, tišini, pticama, jedinu zamjerku koju imam jesu putevi”, kazala je za Radio Bar i Bar info, Lana, koja je istakla da će, ipak, Crnu Goru i Virpazar preporučiti dalje prijateljima kao destinaciju koju vrijedi posjetiti.

Iz Izraela je na krstarenju bila i porodica sa troje male djece koji su, uprkos tome, odabrali aktivan i dinamičan odmor.

Smješteni su u Budvi, a nakon Skadarskog jezera, planiraju da obiđu Kotor i Žabljak.

“Generalno, ljudi su u Crnoj Gori veoma ljubazni, dopada nam se priroda, kontrasti između priobalnog i planinskog dijela. Uživali smo na krstarenju i, za sada, nemamo primjedbe na ponudu i funkcionisanje nadležnih službi”, kazali su za naše medije.

The post Krstarenje Skadarskim jezerom najinteresantnije inostranim turistima first appeared on BARinfo.