Kako se navodi u odluci, zaštita zdravlja djece i stanovništva predstavlja legitiman cilj zbog kojeg zakonodavac ima pravo da propiše obaveznu vakcinaciju. Ta mjera istovremeno štiti dijete koje prima vakcinu, ali i druge osobe izložene zaraznim bolestima, naročito djecu koja iz medicinskih razloga ne mogu biti vakcinisana.

Ocjenjujući postojanje stvarne društvene potrebe za ovim ograničenjem, sud je uzeo u obzir nizak obuhvat imunizacijom u Crnoj Gori i visok rizik od širenja zaraznih bolesti. Sudije su imale u vidu i podatke o dosadašnjim mjerama, ukazujući da prekršajne sankcije nijesu dale očekivane rezultate u praksi.

“Zakonodavac je imao relevantne razloge da, radi zaštite javnog zdravlja, propiše i vakcinaciju kao uslov za boravak u predškolskoj ustanovi”, zaključuje se u odluci Ustavnog suda. Sud je pritom razmotrio i prigovor da posljedicu odluke roditelja snosi dijete kome se onemogućava boravak u kolektivu.

Ustavni sud je naglasio značaj predškolskog obrazovanja za razvoj ličnosti, učenje i socijalizaciju, uvažavajući činjenicu da neispunjavanje zakonskih uslova ograničava pristup tom okruženju. Ipak, ocijenjeno je da to ograničenje ne zadire u samu suštinu prava na obrazovanje u mjeri koja bi bila nesrazmjerna cilju zaštite javnog zdravlja.

Prema ocjeni suda, prilikom utvrđivanja najboljeg interesa djeteta mora se voditi računa o njegovom pravu na zdravstvenu zaštitu, ali i o interesima ostale djece koja borave u istoj ustanovi. Posebna težina data je zaštiti djece koja ne mogu biti vakcinisana zbog trajne medicinske kontraindikacije, jer njihova bezbjednost direktno zavisi od visokog obuhvata imunizacijom ostalih mališana.

“Zakonodavac je mogao zahtijevati ispunjavanje opšte zakonske obaveze vakcinacije kao izraz zaštite zdravlja drugih i društvene solidarnosti”, ističe se u obrazloženju. Ustavni sud je napravio i jasnu razliku između zakonske obaveze i prinudnog sprovođenja medicinskog zahvata, precizirajući da osporene odredbe ne predviđaju fizičku prinudu.

Sud je odbacio prigovore o ugrožavanju pravne sigurnosti, diskriminaciji ili povredi jednakosti pred zakonom, naglasivši da su obaveze i posljedice jasno definisane, pa roditelji znaju šta se od njih traži. Zaključeno je da je postignuta pravična ravnoteža između prava djece na obrazovanje i obaveze države da štiti zdravlje stanovništva, u skladu sa praksom Evropskog suda za ljudska prava.

Odluka se odnosi isključivo na ustavnost zakonskih odredaba, dok eventualne pojedinačne povrede prava mogu biti predmet kontrole po ustavnoj žalbi tek nakon iscrpljivanja djelotvornih pravnih ljekova. Sud je ujedno odbacio zahtjev za privremenu obustavu izvršenja pojedinačnih akata i radnji, jer za takvo odlučivanje nijesu postojale procesne pretpostavke.

Odluka je donijeta sa pet glasova za i dva protiv, nakon što prvobitni predlog sudije izvjestioca da se pokrene postupak ocjene ustavnosti nije dobio potrebnu većinu. Različito izdvojeno mišljenje dali su predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko i sudija Faruk Resulbegović, ocijenivši da je osporenom normom grubo narušeno jedinstvo pravnog poretka.

Oni podsjećaju da Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje da se obrazovanje ostvaruje u predškolskoj ustanovi po tom aktu i posebnim prosvjetnim zakonima. Takođe, Zakonom o predškolskom vaspitanju i obrazovanju precizirano je da je ono jednako dostupno svakom djetetu i da se ne može neposredno ili posredno ograničavati po osnovu ličnog svojstva ili drugih okolnosti.

Zakonodavac, kako ukazuju Armenko i Resulbegović, nije predvidio shodnu primjenu drugih propisa, već je izričito isključio mogućnost da se drugim zakonima ograničava dostupnost predškolskog obrazovanja. Oni ističu da član 26 Zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju propisuje da samo oboljelo dijete privremeno ne može boraviti u vrtiću, te da se vraća uz potvrdu izabranog pedijatra da je zdravo.

Nasuprot tome, uslovljavanje boravka prethodnom vakcinacijom propisano je Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, čime se odstupa od sistemskog zakona u oblasti obrazovanja. “Zaštita javnog interesa ne može biti obezbijeđena na štetu načela zakonitosti”, ocijenili su Armenko i Resulbegović u izdvojenom mišljenju.

Predsjednica suda Snežana Armenko posebno je ukazala na to da je osporenom odredbom došlo do zadiranja u prava djeteta i povrede jednake dostupnosti obrazovanja. Ona smatra da zakonodavac, i pored nespornog cilja zaštite zdravlja, nije uspostavio pravičnu ravnotežu jer nije obezbijedio uslove za obrazovanje djece koja ne mogu u vrtiće.

“Zakonodavac nije omogućio dostupnost vaspitanja i obrazovanja svoj djeci, iako je i ono od javnog interesa”, navodi Armenko. Ona dodaje da je zakonom predviđena mogućnost obrazovanja kod kuće, ali da Ministarstvo nikada nije donijelo propis kojim bi se uredio način sprovođenja takvog vida rada u predškolskom uzrastu.

Odluka Ustavnog suda biće objavljena u Službenom listu Crne Gore i na internet stranici suda nakon što prođe Redakcionu komisiju.

The post Ustavni sud prelomio: Vakcina ostaje uslov za vrtić first appeared on BARinfo.

“Razlog odlaganja je naknadno dostavljena dokumentacija od značaja za odlučivanje u ovom predmetu, koju je potrebno razmotriti prije donošenja odluke”, saopštili su iz Ustavnog suda.

Kako su istakli, naknadno dostavljena dokumentacija zahtijeva dodatnu analizu i sagledavanje u vezi sa već prikupljenim podacima, navodima podnosilaca inicijativa i stručnim mišljenjima iznijetim tokom javne rasprave.

“Ustavni sud je svjestan značaja koji će njegova odluka, bez obzira na njen ishod, imati za javno zdravlje, djecu i njihove roditelje, kao i za funkcionisanje predškolskog sistema. Zato je neophodno da prije odlučivanja pažljivo razmotri svu relevantnu dokumentaciju i njen značaj za ocjenu ustavnosti osporenih odredaba”, saopštili su oni.

Ustavni sud, prema njihovim riječima, razumije da brojni roditelji očekuju odluku i da neizvjesnost u pogledu boravka njihove djece u vrtićima neposredno utiče na svakodnevni život porodica.

“Zbog toga poziva na razumijevanje povodom odlaganja odlučivanja. Blagovremenost postupanja jeste važna, ali odluka mora biti zasnovana na potpunom sagledavanju svih podataka i dokumenata od značaja za ovaj predmet”, navode u saopštenju iz suda.

Kako su podsjetili, predmet ocjene su odredbe čl. 41 i 42 Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, kojima je propisano da je za boravak djece u javnim i privatnim predškolskim ustanovama neophodno da je sprovedena obavezna vakcinacija, osim u slučaju postojanja trajne medicinske kontraindikacije za određenu imunizaciju.

“Ustavni sud je o ovom pitanju 15. septembra održao javnu raspravu, na kojoj su razmotreni pravni, medicinski i epidemiološki argumenti, kao i stručna mišljenja o pravima, obrazovanju i razvoju djeteta”, zaključeno je u saopštenju.

The post Ustavni sud: Odloženo odlučivanje o vakcinaciji kao uslovu za boravak djece u vrtićima first appeared on BARinfo.

Odluke Ustavnog suda stupaju na snagu danom objavljivanja u Službenom listu, što znači da će već sljedeća nedjelja – 15. februar biti radna.

Ustavni sud je 28. januara ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama.

The post Službeni list objavio odluku Ustavnog suda: Prva radna nedjelja 15. februara first appeared on BARinfo.

Kako je objašnjeno “Vijestima” iz Ustavnog suda i Zajednice opština, razlog je taj što ova odluka Ustavnog suda od 15. oktobra prošle godine nije objavljena u Službenom listu jer je Ustavni sud odlučio da objavu o ukidanju cijelog člana odloži za dva mjeseca kako bi dao šansu za izmjenu zakona i ispravljanje nezakonitosti.

Skupština je nakon toga izmijenila zakon, pa Ustavni sud odluku nije ni poslao Službenom listu na objavu.

Ovaj porez naplaćuju lokalne samouprave i dio je njihovih prihoda. Čitalac koji se obratio “Vijestima” kazao je da je tražio od svoje opštine da mu vrati novac koju su od njega uzeli na osnovu nezakonite izmjene zakona ili da taj iznos odbije od ovogodišnjeg poreza, ali da je odbijen.

Iz Zajednice opština, na pitanje “Vijesti” da li će opštine vraćati poreskim obveznicima ovaj novac, kazali su da odluka Ustavnog suda nije objavljena već obustavljena i da nema pravnog osnova za povraćaj novca.

“Ustavni sud Crne Gore nije proglasio protivustavnim pomenute odredbe, već je obustavio postupak ocjene njihove ustavnosti, jer su u međuvremenu, u oktobru 2025. godine, usvojene izmjene i dopune tog Zakona, kojim su otklonjene osporene odredbe”, navedeno je iz Zajednice opština na pitanje “Vijesti”.

Iz Ustavnog suda su “Vijestima” kazali da su rješenjem od 25. decembra 2024. godine pokrenuli postupak za ocjenu ustavnosti odredbe člana 3 stav 2 alineja 2 u dijelu koji glasi: “objekti u izgradnji” i u dijelu koji glasi: “i drugi objekti” Zakona o porezu na nepokretnosti.

“Na sjednici održanoj 15. oktobra 2025. godine Ustavni sud je ukinuo navedene odredbe kao neustavne, ali je odredio da će se ova Odluka objaviti u Službenom listu Crne Gore 24. decembra 2025. godine kako ne bi nastupila pravna praznina, pa bi bila onemogućena naplata poreza na nepokretnostima. Kako je plaćanje poreza ustavna obaveza, Ustavni sud je odlučio da ova odluka stupi na snagu za nešto više od dva mjeseca, kako bi se do tog datuma mogao usaglasiti Zakon o porezu na nepokretnosti sa Ustavom i međunarodnim ugovorima. Na sjednici održanoj 11. decembra 2025. godine Ustavni sud donio je rješenje kojim se obustavlja postupak za ocjenu ustavnosti odredaba člana 3 stav 2 alineja 2, u dijelu koji glasi: “objekti u izgradnji” i u dijelu koji glasi: “i drugi objekti”, Zakona o porezu na nepokretnosti, i naveo da se Odluka Ustavnog suda od 15. oktobra neće objaviti u Službenom listu Crne Gore”, naveli su iz Ustavnog suda.

Oni su pojasnili da su odluku o obustavi postupka i neobjavljivanju odluke donijeli jer su utvrdili da je Skupština u međuvremenu usvojila izmjene zakona kojim su sporne odredbe izbrisane.

“Nakon donošenja odluke o ukidanju od 15. oktobra, a prije 24. decembra 2025, Skupština Crne Gore donijela je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu nepokretnosti, koji je stupio na snagu 24. oktobra 2025. godine, saglasno odrebi člana 8 tog zakona i čijom odredbom člana 2 je izmijenjen osporeni dio odredaba člana 3 stav 2 alineja 2 Zakona o porezu na nepokretnosti, na način što je propisano: ‘U članu 3 stav 2 alineja 2 riječi: ‘objekti u izgradnji’ brišu se, a riječ ‘drugi’ zamjenjuje se riječju ‘inženjerski’, naveli su iz Ustavnog suda.

Ustavni sud je, kako pojašnjavaju, utvrdio da je izmjenama Zakona, Skupština Crne Gore izvršila usaglašavanje osporenih odredbi sa Ustavom i stavovima Evropskog suda za ljudska prava, odnosno da navedeno usaglašavanje zadovoljava zahtjeve pravne sigurnosti, vladavine prava i podjele vlasti iz Ustava, iz odredaba člana 1 stav 2 i čl. 11 i 145 Ustava i standard zakonitosti, u smislu stavova Evropskog suda za ljudska prava.

“Ustavni sud je, stoga, ocijenio da su se stekli uslovi, iz odredbe člana 65 st. 2 i 3 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, da se Odluka U-I br. 19/21 i 46/21, od 15. oktobra 2025. godine, ne objavi u Službenom listu Crne Gore i da se postupak u ovom predmetu obustavi”, navedeno je u odgovoru “Vijestima”.

The post Opštinama ostaje novac koji su nezakonito uzele first appeared on BARinfo.

Sud je ocijenio da se navedenom odredbom krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, jer je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno.

Ustavom su precizno propisani razlozi zbog kojih se može ograničiti sloboda preduzetništva (radi zaštite zdravlja ljudi, životne sredine, prirodnih bogatstava, kulturne baštine ili bezbjednosti i odbrane Crne Gore) i zakonodavac ne može samostalno da propisuje nova ograničenja van tih ustavnih osnova, niti bez jasno utvrđenog legitimnog cilja u javnom interesu.

Time što je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika (apoteke, poslastičarnice, pekare, kiosci za štampu, suvenirnice, cvjećare, prodavnice za pogrebnu opremu, za zaštitu bilja, benzinske stanice, pijace, itd) dozvolio da radi, a drugoj ne, jednu grupu privrednika je doveo u neravnopravan položaj u odnosu na drugu. Ovakva zabrana nema objektivno i razumno opravdanje, s aspekta ustavne obaveze države da svim preduzetnicima obezbijedi jednak položaj na tržištu.

Dodatno, zabranom rada nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika samo pojedinim trgovcima došlo je do ograničenja ljudskih prava i sloboda i povrede ustavnog principa saglasnosti pravnih propisa.

Ograničenje ljudskih prava i sloboda mora se kretati u granicama Ustava i mora da služi legitimnom cilju u javnom interesu, kao i da postoji odnos proporcionalnosti između upotrijebljenih sredstava i cilja koji se želi utvrditi.

Ustavni sud je u ustavnosudskom postupku utvrdio da u postupku donošenja ukinute odredbe nije naveden cilj za njeno donošenje, odnosno zbog čega se smatra potrebnim i opravdanim da se zabranjuje rad trgovinama na veliko i malo nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, kao i izuzetke od te zabrane.

Ustavni sud ne utiče na pravo zakonodavca da na drugačiji način uredi obavljanje trgovine na veliko i malo nedjeljom, ali uz uvažavanje odgovarajućih osnovnih ustavnih vrijednosti, odnosno zaštićenih ustavnih dobara, na koje je Ustavni sud ukazao u ovoj odluci.

Zabrana rada trgovinama nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika ostaje na snazi do objavljivanja odluke Ustavnog suda u Službenom listu Crne Gore, o čemu će Sud blagovremeno obavijestiti javnost.

The post Ustavni sud ukinuo kao neustavnu neradnu nedjelju u trgovinama first appeared on BARinfo.

Za Jovanovića je glasalo 50 od 54 prisutnih poslanika. Kandidati Mirjana Vučinić i Mirjana Radović nisu dobile potrebnu većinu.

Za izbor Vučinić glasalo je 45 poslanika, dok je 11 bilo uzdržanih. Izbor Jovanovića podržalo je 50 poslanika, dok je jedan bio protiv, a tri uzdržana. Za Radović je glasalo 47 poslanika, dva su bila protiv, a tri uzdržana. Na taj način Ustavni sud nije kompletiran, uprkos pozivima evropskih partnera da nedostajuće sudije tog suda budu što prije imenovane.

Podsjećamo, predsjednik države Jakov Milatović predložio je Mirjanu Vučinić, dok je Ustavni odbor Skupštine kandidovao Jovana Jovanovića i Mirjanu Radović.

Za izbor sudije Ustavnog suda na današnjoj sjednici bila je potrebna tropetinska većina (49 glasova). Niko od troje kandidata nije dobio neophodnu tročetvrtinsku većinu (54 glasa) u prvom krugu 14. oktobra

The post Baranin Jovan Jovanović izabran za sudiju Ustavnog suda, Vučinić i Radović bez podrške poslanika first appeared on BARinfo.

To, kako je kazala predsjednica Administartivnog odbora Jelena Nedović, nije do sada bila praksa, pa su predsjednici opština podnosili ostavke na poslaničke pozicije.

 “ASK u odluci obrazlažu da predsjednik opštine ne pripada grani izvršne vlasti, već lokalne samouprave. Ovo jeste presedan i to je činjenica”, kazala je predsjednica Odbora i pitala članove odbora za saglasnost da se opet piše ASK-u kako bi se sve činjenice o ovom slučaju ispitale. 

Odbor je izglasao da se o ovoj situaciji još jednom zatraži izjašnjenje ASK-a i sačeka odluka Ustavnog suda. Dva poslanika bila su protiv, jedan uzdržan.

Potpredsjednica Skupštine Zdenka Popović rekla je da se u ovom slučaju miješa zakonodavna i izvršna funkcija, te da je zapanjena tumačenjem direktorice ASK Jelene Perović.

“Ne znam na osnovu čega je gospođa Perović dala takvo mišljenje”, rekla je Popović.

Vasilije Čarapić (PES) ocijenio je da je Raičević morao podnijeti ostavku na i mjesto odbornika u lokalnom parlamentu da bi stupio na mjesto predsjednika Opštine.

“Ako ne može da bude odbornik, ne može da bude ni poslanik. Pravila su ista.”

Poslanica NSD Jelena Božović poručila je da su odluke ASK bile i ostale diskutabilne i neprofesionalne.

Poslanik Vladislav Bojović kazao je da je u pitanju politička zloupotreba direktorice ASK Jelene Perović.

Branislav Nenezić (SD) podržao je predlog da se traži dodatno pojašnjenje. Takođe, ukazao je da su Vladimir Martinović i Nik Đeljošaj bili na fukcijama predsjednika opština u trenutku izbora na ministarske funkcije.

Nakon zahtjeva Administrativnog odbora da se ASK ponovo izjasni o mogućnosti da predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević bude istovremeno i poslanik i predsjednik opštine, direktorica Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) Jelena Perović kazala je za Radio Crne Gore da ne postoje nikakve zakonske smetnje ili ograničenja da predsjednik opštine obavlja i funkciju poslanika.

“Pravno tumačenje ove situacije mi smo dali kroz odluke koja je javno dostupna na sajtu. Međutim, mislim da treba zbog naših građana zapravo da to pojednostavimo i da na najjednostavniji način objasnimo zbog čega je to dozvoljeno. Dakle, Zakon o sprječavanju korupcije u članu 12 propisuje određena ograničenja i nespojivost funkcija za stavne funkcionere. I u tom članu je navedeno zapravo šta poslanik može, odnosno šta ne može da radi”, saopštila je Perović.

Ona je pojasnila da u Crnoj Gori postoje tri vrste uprava.

“To su državna uprava, lokalna uprava i lokalna samouprava. Član 12. pravi zapravo određenu razliku i pravi zabranu vezanu za državnu upravu i za organe lokalne uprave. Ali ne pominje se apsolutno lokalna samouprava, a predsjednik opštine je zapravo predsjednik u lokalnoj samoupravi. To je negdje ono ključno što treba da se zna da li je tu bila greška kod zakonodavca prilikom pisanja, da li je to slučajno izostavljeno ili namjerno”, saopštila je Jelena Perović.

Dodaje da nije na njima da tumače, već da primjenjuju zakon onako kako piše.

“Dakle, apsolutno zakonskih smetnji i ograničenja nema da predsjednik opštine obavlja i funkciju poslanika”, kazala je Jelena Perović.

The post Tražiće dodatno izjašnjenje ASK-a i Ustavnog suda o Dušanu Raičeviću first appeared on BARinfo.

Po ugledu na pojedine zemlje Regiona ali i zemlje Evropske unije tražićemo da Ustavni sud ocijeni da li su nam tim mjerama bila  ugrožena osnovna ljudska prava. Smatramo da su mjere, koje su povremeno od marta prošle godine na snazi, suprotne Ustavu zbog čega smo na rubu egzistencije bez adekvatne podrške države kao što to radi većina zemalja Evropske unije i to upravo onih čija privreda ne zavisi od turizma i ugostiteljstva kao što je slučaj sa Crnom Gorom.

Iskustva tih zemalja daju nam za pravo da kažemo da su naši zahtjevi koje smo dostavili Vladi opravdani i zasnovani na realnim osnovama. Zato vjerujemo da ćemo najkasnije u srijedu   dobiti poziv Vlade kako bismo započeli rješavanje dostavljenih zahtjeva, a čije usvajanje rješava krucijalna pitanja koja tište turističku privredu.

Na osnovu podataka sa kojima raspolažemo zabilježen je pad prometa u sektoru ugostiteljstva i hotelijerstva od 70-90 odsto. Takođe, bez posla u ovim sektorima od marta prošle godine ostalo je više od osam hiljada ljudi.

Da je crnogorska privreda ugrožena pokazuje jučerašnji potez domaíh proizvođača koji su prosipali mlijeko zbog nemogućnosti da prodaju svoj proizvod, koji je dominantno zastupljen u ugostiteljskim i hotelijerskim objektima. 

Zato pozivamo sve proizvođače da nam se pridruže i da kroz zajedničko djelovanje potvrdimo da je pokretačka snaga domaće  privrede upravo ugostiteljstvo i turizam.

NVO “Ugostitelji Crne Gore” su na jučerašnjem radnom sastanku sa predstavanicima hotelijera iz Kotora dobili punu podršku. Spremni smo da se zajedno borimo kako bi, koliko toliko, spremno dočekali predstojeću turističku sezonu koja je, po ocjeni mnogih, već pod znakom pitanja. 

Još jednom pozivamo sve da nam se pridruže putem viber grupe ili mail-a, stoji u saopštenju ove NVO.

The post NVO Ugostitelji Crne Gore: Mjere zabrane rada ugostiteljskih objekata pred Ustavnim sudom first appeared on BARinfo.