Hamdija iz Tuzle kaže da je Utjehu izabrao upravo zbog čiste vode, mirnije atmosfere i, kako ističe, ljubaznosti mještana.

„Mjesto je tiho, što meni odgovara, more čisto, sve je uredno, hrana dobra… Sve je super. Ležaljke su skuplje, cijene u marketima prihvatljive, kao i cijene smještaja. Jedino što mi nije baš u redu jeste što lokali puno zauzimaju plaže. Plaža treba da bude otvorena za svakoga“, kaže on.

Milica iz Beograda na Utjehu dolazi cijelog života.

„Prošla sam cijelu Crnu Goru, ali uvijek se ovdje vratim, jer je ovdje najljepše. Prije svega, voda je prelijepa, a i tu mi je svo društvo, odrasli smo zajedno, svi se družimo, baš je dobra atmosfera. Kada me neko pita šta je tebi ovdje posebno, ja ne mogu da objasnim, jer je ovo potrebno doživjeti. Mogu da pričam drugarici, ali ona dok ne dođe ovdje, ne može to da osjeti“, ističe Milica.

Ipak, smatra da mlađim gostima nedostaje sadržaja.

„Jedino što nam fali je provod noću, ali je ovako inače savršeno i svima bih preporučila, pogotovo za porodice. Dobro bi bilo da ovdje postoji još neka prodavnica, jer imamo samo jednu, a za nas mlađe, možda neka diskoteka. Mi se družimo uveče uz razgovor, ali bi mnogo zanimljivije bilo da imamo neku atrakciju“, iskrena je.

Cijene su, kaže, slične onima u Beogradu, ali osjetno veće nego prošle godine. Posebno izdvaja cijene ležaljki.

„Ležaljke su skupe, realno, ne vrijede toliko para.“

Slično razmišlja i Marija iz Beograda, koja Utjehu bira već godinama.

„Utjehu biram jer je najčistija uvala u Crnoj Gori. More je čisto, sve je super. Utjeha je pravo mjesto za odmor – ako želite da ne radite ništa i da se odmorite, dođite na Utjehu. Jedino što bih ovdje promijenila su cijene. Jako je sve postalo skupo, ležaljke su 30 eura, a ništa uz to ne dobijete i zaista bi moglo biti jeftinije“, kaže ona.

I Iva iz Beograda, koja je drugi put na Utjehi, kao najveće prednosti izdvaja čisto i bistro more, parking i činjenicu da nema gužve kao u drugim mjestima.

„Možda bih promijenila to da plažni mobilijar ne budu toliko skup. Sigurno bi značilo ljudima koji dolaze ovdje već godinama da ne bude tolika cijena ležaljki. U odnosu na Beograd, cijene su slične, možda čak i malo jeftinije, tako da su pristupačne“, kaže Iva i dodaje da Utjehu vidi kao idealno mjesto za odmor i porodice, upravo zato što nema noćnog provoda i velikih gužvi.

Da je mir ono što gosti najviše cijene potvrđuje i Zinejda iz Njemačke, koja je na Utjehi ljetovala i prošle godine.

„Prezadovoljni smo, super je ljetovanje. Najviše nam se sviđa čista voda. Mala plaža, nema gužve. Cijene u restoranima i prodavnicama su korektne“, kaže ona, ističući da joj najviše smetaju saobraćajne gužve.

Za Mariju iz Zemuna, koja je ove godine prvi put na Utjehi, presudan motiv dolaska bila je upravo specifičnost ovog područja i priča o miješanju morske i slatke vode.

„Na Utjehi mi se najviše sviđa mala plaža koja se nalazi na nepuni minut od hotela. U toj maloj uvali upravo se osjeti miješanje morske i slatke vode, što prija organizmu. Puna sam divnih utisaka. Ovdje je i najljepši zalazak sunca, toplo more i ono što je najvažnije – sve je čisto. Ono što nam je najvažnije – sunce, plaža i čista voda, ovdje nas oporavi za narednih 360 dana. Utjeha je pravo mjesto za to, jer kako joj i samo ime kaže, došli smo da utješimo organizam“, zadovoljno je kazala.

Ipak, Marija smatra da turistička infrastruktura ne prati potrebe naselja koje se širi.

„Trebalo bi da bude još nekih objekata koji su neophodni s obzirom na ljude koji dolaze sa djecom, ali i za starije. Neophodna je ambulanta sa bar jednim ljekarom opšte prakse za neku osnovnu medicinsku pomoć, takođe barem još jedan market.“

Upravo nedostatak osnovne infrastrukture jedan je od problema koji izdvajaju i ugostitelji.

Stefan Đurović, vlasnik plažnog kompleksa, sezonu ocjenjuje kao stabilnu.

„Ova sezona je kao i prethodne tri, četiri. Nema ni više ni manje posla, sasvim je normalna. Meni se čini da je identičan broj gostiju, kao i ranijih godina. Najbrojniji gosti su gastarbajteri, naši ljudi iz Njemačke, Švajcarske, SAD…“, kazao je Đurović.

Kada je riječ o cijenama, navodi da se gosti povremeno požale, ali da većina razumije situaciju.

„Ko je prvi put došao možda se iznenadio, ali ne žali se skoro niko. Kod nas komplet ležaljki košta 30 eura, ali cijena uključuje dva bazena i dvije plaže, dok gostima na raspolaganju stoji i veliki parking“, objašnjava.

Najveći problem, međutim, vidi u saobraćaju.

„Gužve su problem. Turisti se isto žale, imamo svaki drugi dan su udesi, stvaraju se kolone… Zimi nam treba 15 minuta do ovdje, dok ljeti putujemo i po sat vremna.“

Đurović ističe i da je teško pronaći radnu snagu. „Doveli smo ljude iz Južne Amerike jer nismo mogli naći domaću radnu snagu.“

Kada je riječ o postsezoni, Đurović navodi da planiraju da rade do 20. septembra, te da nakon tog datuma „nema smisla raditi“.

Slika postsezone kod pojedinih izdavaoca smještaja znatno optimističnija. Vlasnica apartmana, Marija kaže da je posjećenost odlična i da je zadovoljna sezonom.

„Ovo je mirno mjesto, more i plaža su čisti, što je gostima najvažnije. Broj gostiju je isti kao i prethodnih godina, ali je razlika u tome da ove turisti dolaze na dva, tri dana. Kraće jeste, ali živim od stalnih, starih gostiju koji godinama dolaze, tako da sam prezadovoljna do sada.“

Kako ističe, njeni apartmani su, popunjeni oko 95 odsto, iako preko Bookinga ima otkazivanja. Gosti su uglavnom iz Italije, Hrvatske, Slovenije, Mađarske, Bugarske, Češke, Slovačke, Poljske…

„Gosti samo traže da je mirno i da je čisto. Zadovoljni su, zato se i vraćaju godinama. Moji gosti nisu zahtjevni.“

Kao najveće izazove sa kojima se ovo mjesto susreće tokom sezone, Maca navodi saobraćajne gužve i nedostatak osnovnih usluga.

„Gosti se većinom žale na gužve u saobraćaju jer im do Bara treba i do sat i po vremena, što van sezone iznosi 15 minuta. Ovo je turističko mjesto, kada dođem u maju, nemam gdje da popijem kafu od Bara do Utjehe. Takođe, ni ambulantu nemamo, prva je u Dobroj Vodi, kao ni apoteku. Imamo samo jednu prodavnicu koja je najskuplja u cijeloj Crnoj Gori“, podvukla je.

Posebno ističe problem rada turističkog biroa.

„Treba Turistički biro TO Bar da radi od prvog juna, a ne od 15. jula. Dođe mi gost, ja nemam gdje da ga prijavim, moram da idem do Bara, a tako samo gubim vrijeme. I to radi od 8 do 15 časova, a hoće sezonu. Pa to nema nigdje“, ogorčena je.

Ipak, uprkos problemima, već ima najave za nastavak sezone i planira da svoje apartmane drži otvorenim do kraja oktobra.

The post Gosti hvale čisto more na Utjehi, žale se na cijene, saobraćaj i nedostatak ambulante first appeared on BARinfo.

Turističko naselje je ostalo bez struje nakon što je lokalnu trafostanicu zahvatio požar.

To nam je potvrdio Mihael Bader, dugogodišnji turistički promoter.

Trafostanica u Barskom naselju Utjeha zapalila se danas oko podneva pa je to turističko naselje u potpunosti ostalo bez električne energije.

The post Utjeha dobila struju first appeared on BARinfo.

Turistički promoter Michael Bader, koji već gotovo dvije decenije živi na barskoj rivijeri i aktivno radi na promociji Crne Gore kao privlačne destinacije, objavio je da je ovo danas već treći put da Utjeha i južni dio ovog područja ostaju bez struje.

“Trafostanica je, uz desetak glasnih eksplozija, pred očima turista eksplodirala i izgorjela. Naravno, niko ne može da kaže kada će ponovo biti struje. I zaista ne znam da li će turisti imati razumijevanja da im se ovo sada dešava već treći put i da ponovo satima budu bez električne energije. Veliko hvala vatrogascima koji su veoma brzo stigli na lice mjesta i spriječili da dođe do još veće štete”, napisao je Bader na svom Facebook nalogu.

Kako je saopšteno iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema “dio barskog naselja Utjeha ostao je bez struje zbog požara koji je izbio u trafostanici 10/0,4 kV „Paljuškovo“.

Iz CEDIS-a su kazali da su njihove ekipe na terenu.

The post Trafostanica na Utjehi se zapalila, naselje bez struje first appeared on BARinfo.

Punih 15 sati u špicu sezone mnogobrojni turisti koji odmaraju na ovom dijelu barske rivijere bili su tako ne samo bez struje, zbog čega su, ne svojom krivicom, kritike trpjeli vlasnici privatnog smještaja u Paljuškovu i njegovom širem zaleđu:

“Nema interneta, ne pune se telefoni, ne rade pumpe za hidrofore pa ne mogu da se istuširaju, na ovu vrućinu ne rade klima-uređaji, kvari se hrana u  frižiderima, i sve se to nama od sinoć pripisuje”, kazao je za Bar info jedan od revoltiranih izdavaoca privatnog smještaja sa Paljuškova.

Prema njegovim riječima, ova situacija je samo ogolila dugogodišnji problem sa slabim naponom u naselju, jer broj objekata raste iz sezone u sezonu. 

The post Utjeha bez struje od sinoć do podne first appeared on BARinfo.

Na terenu su ekipe saobraćajne policije, Službe zaštite i spašavanja i Hitne medicinske pomoći.
Povrijeđeni su transportovani na medicinsko zbrinjavanje u Opštoj bolnici Bar.

Saobraćaj je na toj dionici za vrijeme trajanja uviđaja u prekidu.

The post Čeoni sudar na Utjehi first appeared on BARinfo.

Radno vrijeme biroa u Čanju i Utjehi biće od ponedjeljka do petka od 8 do 15 časova, a subotom od 9 do 14 časova, dok je nedjelja neradni dan. Prema Zakonu o boravišnoj taksi, izdavaoci smještaja dužni su da izvrše prijavu gostiju u roku od 24 časa od ulaska u Crnu Goru. Iz ove organizacije su pozvali sve izdavaoce smještaja da registruju svoje objekte i na taj način ispune zakonsku obavezu.

“Registrovani izdavaoci smještaja stiču značajnu konkurentsku prednost jer se nalaze u bazi podataka TO BAR, koja ih promoviše na digitalnim kanalima, u reklamnim materijalima i brošurama”, zaključuje se u saopštenju.

The post TO Bar: Od danas rade biroi u Čanju i Utjehi, rok za prijavu gostiju 24 časa first appeared on BARinfo.

Do nesreće je došlo usljed kontakta automobile marke “Mercedes” kojim je upravljao A.B. i teretnog motornog vozila, za čijim volanom je bio E.K. (36), državljanin Bosne i Hercegovine.

“Mladi Ulcinjanin je zadobio teške tjelesne povrede i upućen je na medicinsko zbrinjavanje u Opštoj bolnici Bar, nakon čega je podlegao povredama. Na lice mjesta su, osim policijskih službenika, upućeni su i dežurni u Hitnoj medicinskoj pomoći i Službi zaštite i spašavanja. Uviđaj će izvršiti dežurni tužilac, zajedno sa kriminalističkim tehničarom Odjeljenja bezbjednosti Bar. Na licu mjesta, po nalogu državnog tužioca, bio je i vještak saobraćajne struke”, saopšteno je Radio Baru i Bar Infu iz policije.

Saobraćaj je na ovom putnom pravcu tokom trajanja uviđaja obustavljen za sve kategorije vozila, dok se za putnička motorna vozila u oba smjera odvija preko plaže Utjeha.

The post Mladi Ulcinjanin preminuo od posljedica saobraćajne nesreće na Utjehi first appeared on BARinfo.

Emisiju je vodio i pripremio urednik sajta Bar Info Željko Milović, u saradnji sa urednicom Radio Bara Ivankom Leković. Predsjednik Opštine je insistirao da pitanja budu čitana integralno, po prispijeću, bez cenzura ili preskakanja riječi ili rečenica.

PROBLEMI SA GRADNJOM, SAOBRAĆAJNICAMA I NEDOSTATKOM DUP-OVA

RB/BI: Zašto je dozvoljena gradnja zgrada uz samu ulicu ili bulevar, kao recimo ka nadvožnjaku; zašto te zgrade nemaju zelenu površinu i parking?

Raičević: To je pitanje za one koji su učestvovali u izradi Detaljnog urbanističkog plana Topolica 4. Svi smo mi očekivali da će upravo zahvat ovog plana ponuditi jednu novu dimenziju i novu definiciju samog dijela grada, koji nosi naziv Novi Bar. Međutim, ono čemu svjedočimo svakako nije nešto čemu smo se nadali, niti je nastavak lijepe prakse u dijelu urbanizma grada.

Nisam zadovoljan s aktivnostima koje se realizuju na ovom potezu, još manje sam zadovoljan zbog činjenice da su upravo pomenuti građevinski objekti dobili direktan saobraćajni priključak na bulevarske saobraćajnice, što je vrlo čudno, ali opet govorim, to su sve posljedice centralizacije prostornog planiranja, procesa odlučivanja, s obzirom da Opština, bar u ovom konkretnom slučaju, u dijelu privođenja prostora namjeni od strane privatnih investitora, apsolutno ne učestvuje, nijedna saglasnost se ne izdaje sa nivoa lokalne uprave, već to rade Uprava za saobraćaj i Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine za objekte preko 3000 metara kvadratnih.

RB/BI: Kada će se usvojiti DUP Rena – Bjeliši kako bi građani mogli normalno, u skladu sa zakonom, da grade na svojoj zemlji?

Raičević: Kad bude usvojen krovni plan, odnosno plan koji će dati određene smjenice za izradu i planova nižeg reda. S obzirom da Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine nije obustavilo postupak izrade, izmjene i dopuna PUP-a, sve dok oni ne urade to ili dok ne dođe do izrade novog prostorno-urbanističkog plana Opštine, neće biti dovoljno elemenata za izradu planova nižeg reda, odnosno planova detaljne razrade.

Jako veliki broj naselja, Rena i Bjeliši i Gornji Šušanj i Zaljevo, čeka izradu prostorno-planske dokumentacije, samim tim i privođenje prostora namjeni. Treba imati na umu da govorimo o lokalitetu gdje su manje-više starosjedioci ti koji čekaju usvajanje detaljnih planova, jer se mnogi od njih nisu odlučili na izgradnju mimo zakonskih propisa i na tome im odajem priznanje i zahvalnost. Zbog svih njih, svakako je neophodno da što prije dođe do izrade tih planova detaljne razrade, ali ponavljam, prvi korak mora da učini Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.

RB/BI: Kada se planira izgradnje puta Sv. Ivan – Zaljevo – Tomba / Mirovica / Veliki Most – Belveder? Ova dIonica je nekada pripada dionici R 29 do 1972. godine, stari put Bar – Ulcinj. U komunikaciji sa Ministarstvom saobraćaja rečeno je da je dionica na osnovu prijedloga lokalne samouprave skraćena. Smatramo da je time napravljena nepravda i ostali smo “slijepo crijevo”. Moram napomenuti da na istoj dionici živi gro autohtonog stanovništva, što sve čini nepravednijim.

Raičević: Radimo intenzivno, s obzirom da smo prošle sedmice formirali radni tim koji će se baviti isključivo realizacijom infrastrukturnih projekata. Jedan od prioritetnih jeste svakako i rekonstrukcija ovog alternativnog putnog pravca, koji živo znači za mnoge sugrađane iz dijela Gornjeg Zaljeva, Mirovice, pa zašto ne i naselja Sveti Ivan. Iskoristićemo priliku da razmotrimo mogućnost da kroz rekonstrukciju tog putnog pravca dodatno unaprijedimo infrastrukturu. Tu konkretno mislim na zainteresovanost našeg preduzeća Vodovod i kanalizacija koje bi da iskoristi mogućnost da rekonstruiše vodovodnu mrežu, pa zašto da ne razmotrimo mogućnost instalacije kanalizacione mreže.

Što se tiče tog da je lokalna uprava predložila skrećenje, to zapravo nije istina, s obzirom da smo u novembru 2019. godine, nakon više decenija upućenih inicijativa prema Vladi Crne Gore, tadašnjoj Upravi za saobraćaj, konačno uspjeli da izvršimo zvaničnu prekategorizaciju dva putna pravca, od Virpazara preko Sutormana do Bara i već spomenuti R29 koji povezuje Jadransku magistralu preko Mrkojevića sa susjednom opštinom Ulcinj. Naš prijedlog, i u dijelu grafičkog prikaza, upravo je tretirao potez od Virpazara preko Sutormana do Biskupade, preko Rene i dalje kroz Zaljevo, sve do početka zvaničnog puta R29. Međutim, Uprava za saobraćaj našu inicijativu nije prihvatila.

RB/BI: Postoji li u planu rekonstrukcija ulice od marketa “Bomako” do marketa “8”? Izgrađena su četiri solitera, a ulica nema trotoara.

Raičević: Govorimo o Zubačkom putu. Naša nastojanja u prethodnom periodu da prioritetno riješimo problematiku raskrsnice kod marketa “Bomako” nisu urodila plodom zato što nismo naišli na razumijevanje sugrađana koji su trebali da nam ustupe dio zemljišta uz adekvatnu financijsku nadoknadu. Jedan dio mještana je prihvatio prijedlog, drugi nije. Bez saglasnosti svih, ne možemo realizovati ono što je projektno rješenje definisalo – da se konkretno prvo riješi problematika raskrsnice kod marketa “Bomako”, a time stvore jasne pretpostavke i za izgradnju kvalitetne saobraćajnice sa svim što joj pripada u dijelu Zubačkog puta.

GRADNJA UZ MAGISTRALU, DOM ZA STARE, DOM ZA DJECU SA POSEBNIM POTREBAMA

RB/BI: Zna li predsjednik Opštine tačan broj dozvola za podizanje zgrada od “Volija”, duž magistrale do tunela Ćafe? Hoće li nestati sva ona mala prigradska gazdinstva po kojima smo pamtili periferiju Bara sa narandžama, mandarinama i maslinama?

Raičević: Konkretno, potez od kružnog toka od Biskupade do tunela Ćafe jeste namijenjen i za stanovanje i za poslovanje. Govorimo i o dijelu industrijske zone, tako da će na tom potezu uz Jadransku magistralu sigurno biti građevinskih objekata i za jednu i za drugu namjenu. Ja sam upoznat da su na potezu od Biskupade do Tombe izdate tri ili četiri građevinske dozvole, odnosno prijave za gradnje stambenih objekata, tako da nas to očekuje nekom narednom periodu. To je privođenje prostora namjeni od strane privatnih vlasnika, koji koriste sve što su trenutni benefiti ekonomske situacije u našem gradu i ostvare ekonomsku dobit.

RB/BI: Kada smo već kod tih lokaliteta, sve su oči uprte uz objekat koji se gradi pored škole “Meksiko”?

Raičević: Da, sve su oči uprte upravo tu, i iščekivanja su svih nas da se konačno završi izgradnja Dnevnog centra za djecu sa smetnjama u razvoju. Koliko uspijevam da vidim, privode se kraju svi građevinski radovi, ali to ne znači da će Centar početi da radi odmah nakon završetka jer nas očekuje i opremanje objekta. Opština Bar je u Budžetu i u Planu javnih nabavki opredijelila sredstva za to. Sa druge strane, obaveza će biti i formiranje same javne ustanove “Dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju”, kojoj smo dodijelili ime “Barsko sunce”.

RB/BI: Znate da odmah, nakon tog pitanja, ide ono o Domu za stare.

Raičević: Upravo jutros sam dobio potvrdu od strane Ministarstva odbrane da se razmatra prijedlog koji smo uputili u decembru i da ćemo u narednim danima imati novi sastanak sa željom da završimo određenu razmjenu nepokretnosti. Ministarstvo odbrane je bivši Dom vojske proglasilo za neperspektivnu lokaciju, a mi vidimo ogromnu perspektivu i u samom objektu Doma vojske i u mnogim drugim lokalitetima.

RB/BI: Idealno mjesto za tako nešto.

Raičević: Idealno, zaista. Ja se neću smiriti dok ne dođemo do toga da na ovom lokalitetu istražimo mogućnost formiranja Doma za stare, ili barem Dnevnog centra za starije osobe. U svakom slučaju, ja smatram da taj lokalitet može i mora da bude na kvalitetni način valorizovan jer je dio naše istorije, vrlo je blizu centra grada i budi određene emocije, pa trebamo da mu se posvetimo na kvalitetan način.

JADRANSKO-JONSKA TRASA, OSTAVKA MAJE VUKIĆEVIĆ, STAROBARSKA POŠTA

RB/BI: Znate li kuda tačno i detaljno ide trasa novog najavljenog Jadransko-jonskog puta? Može li se ona dati na uvid građanima?

Raičević: Po informacijama sa kojima raspolažem, trenutno se radi na izradi idejnog rješenja dijela trase autoputa Bar – Boljare, koji bi trebao da poveže Virpazar sa Zaljevom, a od petlje Zaljevo bi trebala dalje da se nastavi trasa Jadransko-jonskog puta do Sukobina. Nisam upoznat sa tačnom trasom Jadransko-jonske saobraćajnice, za razliku od saobraćajnice koja bi od Virpazara do Zaljeva trebala da prođe približnom trasom koja je definisana još prije 20, 30 ili 40 godina kao potencijalna zaobilaznica oko Bara. Mi smo na nivou lokalne uprave iskazali rezervu u jednom dijelu koji je ranije bio definisan, ukazali smo da ta trasa prolazi jako blizu Starog Bara i da se mora razmotriti mogućnost da se izmijesti u nekom dijelu i da se vodi računa o pejzažu opštine, i maslinjacima u dijelu Kurila, Džidžarina, Bartule… Naša smjernica ide u tom pravcu da se upravo te vrijednosti zaštite koliko bude bilo moguće. Znam takođe da se razmatra mogućnost da upravo tih 22 ili 23 kilometra autoputa bude u što više građevinskih objekata, tunela i mostova koji bi pejzaž sačuvali.

RB/BI: Rekao bih da smo, kao Bar, izgubili jednog saveznika na državnom nivou, nakon što je Maja Vukićević dala ostavku na mjesto ministrice saobraćaja. Ona je bila na toj funkciji pravi lokalpatriota…

Raičević: Apsolutno! I pored nekih razlika u percepciji političke situacije u Crnoj Gori, ja sam sa ministarkom Majom Vukićević imao i profesionalno, ali i lično, komunikaciju na izuzetno visokom nivou. Jako mi je žao zbog činjenice da više nije ministarka saobraćaja, svoj posao je jako kvalitetno radila, i to ovom prilikom želim javno da istaknem.

RB/BI: Hoće li se barem ljeti otvoriti pošta u Starom Baru?

Raičević: Želim da vjerujem da hoće, kao što bi trebala da bude otvorena u manje-više svim turističkim mjestima, posebno tokom ljetnje turističke sezone – i na Velikom Pijesku i u Čanju i u Sutomoru, tako da očekujem da će biti otvorena i u Starom Baru.

VODA ZA UTJEHU I DONJE ČAČKE, OGRADA U ILINU, STAZA KRAJ KATEDRALE

RB/BI: Hoće li, i kada, Utjeha, odnosno Bušat, dobiti vodu? Zašto je voda došla samo do Velikog Pijeska?

Raičević: Evropska banka za obnovu i razvoj je pokazala interesovanje još 2019. godine da, u saradnji sa Regionalnim vodovodom, kreditira izradu vodovodne i kanalizacione mreže u dijelu Velikog Pijeska, Dobre Vode, Utjehe i Bušata, zaključno sa naseljem Kruče u opštini Ulcinj. Te aktivnosti nisu realizovane u obimu u kojem smo očekivali, a dugi niz godina se u Budžetu države Crne Gore produžavala garancija za kredit od 12 miliona eura koji bi Regionalni vodovod trebao da uzme za te namjene. Dakle, definitivno je, Regionalni vodovod taj posao neće raditi.

S obzirom da se od toga odustalo, mi ćemo kao Opština nastojati da iskoristimo sve što je do sada urađeno u dijelu projektno-tehničke dokumentacije i da kandidujemo te projekte za podršku od strane Evropske unije, odnosno Fonda za razvoj Zapadnog Balkana ili kroz kreditni aranžman sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj. Opština Bar će nastaviti sa aktivnostima i nadam se da ćemo vrlo brzo makar staviti u funkciju odvojak Regionalnog vodovoda koji se nalazi upravo na mikrolokalitetu u blizini Vala Maslina, odnosno Bušata, tako da ćemo potencijalno i našim sredstvima, kao što smo to uradili na Velikom Pijesku, dovesti vodu u do sada bezvodno područje.

RB/BI: Da li će u bliskoj budućnosti doći do regulisanja snabdijevanja vodom naselja Gornje Čačke u Šušanju.

Raičević: Razmišljamo o projektno-tehničkim rješenjima koja bi trebala da daju određene smjernice kako da iskoristimo kapacitete rezervoara Šušanj, koji se snadbijeva iz Regionalnog vodovoda. Samim tim ćemo pokušati da obezbjedimo kvalitetnije vodosnadbijevanje i za Gornje Čačke i za Vitiće i sva naselja koja gravitiraju tim višim zonama.

RB/BI: Zašto se u Ulici 2 u Ilinu, od 1. marta prošle godine čeka na ogradu za koju ste se Vi sami lično obavezali na usmenoj raspravi od 13. septembra 2023. godine. Kada se može očekivati postavljanje ograde jer je nekoliko auta završilo u moje imanje?

Raičević: Vjerojatno znam o kome se radi i znam o kojem mikrolokalitetu je riječ. Vrlo brzo ćemo pokrenuti proceduru koja je neophodna u dijelu sprovođenja postupka shodno Zakonu o javnim nabavkama. Kroz aktivnosti koje ćemo realizovati u narednim danima ćemo doći i do tog konkretnog rješenja i ponuditi ono što smo obećali, a tiče se bezbjednosti stanovnika, njihovih objekata stanovanja, ali i svih učesnika u saobraćaju.

RB/BI: Prije tri mjeseca ste u ovoj emisiji obećali izgradnju staze pored katedrale. A još ništa. Koliko treba da se započne neki toliko mali projekat od 50 metara? Pustite nas iz zgrada koji smo blizu, organizovaćemo se i napraviti mobu.

Raičević: Volio bih i ja da se pridružim toj akciji, međutim nadam se da će sugrađani razumjeti sve što jesu administrativne procedure koje moraju da budu zadovoljene. One opterećuju i mene lično i i moje saradnike, i mnogo brže bismo neke projekte i inicijative realizovali, ali mora se poštovati slovo zakona. Želim da vjerujem da ćemo vrlo brzo doći u tu poziciju i da ćemo ponuditi rješenje koje sam obećao – izgradnju pješačke komunikacije upravo na ovom mikrolokalitetu.

REKONSTRUKCIJA ULICE JOVANA TOMAŠEVIĆA, UNIŠTENI PLOČNICI

RB/BI: Šta je sa rekonstrukcijom Ulice Jovana Tomaševića kod Spuških zgrada?

Raičević: Projektno rješenje je trenutno u fazi revizije. Očekujemo završetak relativno brzo i raspisivanje izvođačkog tendera i konačno početak radova na rekonstrukciji Ulice Jovana Tomaševića i dijela Ulice Jovana Stojanovića. To je projekt koji sam najavljivao više puta, toliko potreban užem centru grada.

Međutim, opet se vraćam na nešto što jesu administrativne procedure koje moramo da ispoštujemo, jer nemamo naš projektni Biro za izradu projektno-tehničke dokumentacije. Uvijek moramo da angažujemo privredne subjekte shodno Zakonu o javnim nabavkama, uz odgovarajuće tenderske procedure, ostaviti određeni rok za izradu tih projektno-tehničkih rješenja, pa onda takođe uz poštovanje propisa angažovati revidenta te projektno-tehničke dokumentacije, kako bismo konačno stvorili preduslove za tako nešto.

I ovom prilikom molim za razumijevanje, to će potrajati, ali ćemo sigurno biti svi zadovoljni nakon završenog posla, kao što smo bili nakon posla u Makedonskoj ulici ili radovima u Borskoj ulici i drugim lokacijama.

Ne trebamo govoriti o tome da svjedočimo u prethodnih par mjeseci rekordnom broju kišnih dana, što takođe usporava aktivnosti u dijelu građevinske sezone, ali sam siguran da možemo da pronađemo način da odgovorimo na sve izazove i da stignemo sa svim projektima.

RB/BI: Kad smo već kod kišnih dana, pločnici su u katastrofalnom stanju, u mnogim ulicama…

Raičević: Posebno je to izraženo u Ulici maršala Tita, konkretno ispred poslovnica komercijalnih banaka, s obzirom da oni pločnike koriste za pristup specijalnih vozila za transfer novca, koja svojim opterećenjem utiču na trotarske površine.

RB/BI: A da stavite zaštitne stubiće, pa onda nema penjanja kolima na trotoar?

Raičević: Možemo staviti, ali onda ćemo imati drugi problem – potencijalno bezbednosne prijetnje u dijelu transfera novca iz komercijalnih banaka do vozila.

RB/BI: Banke imaju para, pa neka angažuju još zaštitara.

Raičević: Zašto da ne?

PUNIONICA ZA ELEKTROAUTOMOBILE, POPIS MASLINJAKA, KOMUNALNA POLICIJA

RB/BI: Zašto ne radi punionica za električne automobile kod dvorane “Topolica” i hoće li u skorije vrijeme biti još takvih punionica?

Raičević: Koliko sam informisan, trenutno je punionica u kvaru, ali mi sa nivoa lokalne uprave razmatramo mogućnosti da na toj lokaciji, ali i na još par lokacija u našem gradu, instaliramo punionice za električna vozila i da time pokažemo da Bar još jednom može biti primjer dobre prakse. To ne zavisi samo od nas. Mi ćemo uložiti sredstva i investirati u nabavku tih punionica, međutim, da bi one bile stavljene u funkciju moramo da dobijemo saglasnost CEDIS-a, koji bi trebao da nam omogući da te punionice stavimo u funkciju. Mislim da će ova prva kod sportske dvorane vrlo brzo biti unaprijeđena, možda i sa nekim brzim punjačima.

RB/BI: Službenica Opštine je istakla u jednom intervju da po novom zakonu svi maslinari moraju da prijave svako stablo. To je besmislena odluka, jer se do mnogih maslina ne može doći zbog zapuštenosti, mnogi su vlasnici trajno u inostranstvu, a kod mnogih porodica ne postoji ni želja za tako nešto. Ko nas, maslinare, može natjerati na tako nešto?

Raičević: Zakon o maslinarstvu. Tu je eksplicitno navedena obaveza maslinarima da moraju da izvrše popis stabala. Za one koji se bave maslinarstvom, to ne predstavlja određenu problematiku. Oni znaju i sa kojim brojem stabala raspolažu i potencijalno koja je starost samih stabala. Najveći vlasnik posjeda na kojima su zasađene masline u barskoj Opštini je Islamska zajednica. U nekom ranijem periodu je pokrenuta inicijativa za dodatno čišćenje maslinjaka od njihove strane, i nastavljaju sa tim aktivnostima, koliko sam ja upoznat. Ali, znamo da je veliki broj maslinjaka još uvijek zapušten i da mnogi nasljednici, odnosno vlasnici lokaliteta, ne vode dovoljno brige. Zakon je eksplicitno naveo da mora da dođe do popisa. Mi ćemo na nivou lokalne uprave razmotriti potencijalne mogućnosti da upotrebom novih savremenih tehnologija dođemo do približnog broja, i popišemo masline koje je nemoguće popisati prezentovanim procedurama.

Više godina govorimo da imamo 100.000 stabala ili 150.000 stabala u opštini. Maslinarstvo se razvija i treba da bude obuhvaćeno na kvalitetan način, shodno zakonskom propisu, kako bi svi određene mjere mogli sprovoditi u narednom periodu.

RB/BI: Vjerovali ili ne, evo pitanja sa zahtjevom za malo više strogoće – kad će Komunalna policija početi sa naplatama kazne za nepropisna parkiranja, jer od sirene upozorenja nema nikakve vajde? Mi pješaci ne vidimo nikakvi napredak.

Raičević: Drago mi je da je to pitanje upućeno, svakako da ću razgovarati i sa rukovodiocima i načelnikom službe Komunalne policije. Očigledno da naše primarno nastojanje da djelujemo preventivno, a ne represivno, ne daje konkretnog rezultata, pa ćemo morati da mnogo intenzivnije krenemo sa kažnjavanjem nepropisnog parkiranja. Više puta smo to radili, tako da očigledno bez represije u ovoj oblasti nema uvođenja reda.

NESTANAK STRUJE ZA NOVU GODINU

RB/BI: Želimo iskren odgovor: Zašto nije bilo struje za Novu godinu u velikom djelu Bara?

Raičević: Volio bih da mogu iskreno da odgovorim na ovo pitanje, ali nisam upoznat, no pokušaću da ponudim jedan djelimičan odgovor. Tih dana u Baru je boravio jako veliki broj turista i očigledno je došlo do preopterećenja mreže, pa je došlo do ispada koji apsolutno nije opravdan jer govorimo o potencijalno najhladnijim danima u prethodnoj godini. Isključiva nadležnost i odgovornost je na CEDIS-u i konkretan iskren i prihvatljiv odgovor možemo dobiti samo od njih, jer je to isključiva njihova odgovornost. Svakako da suosjećam sa sugrađenima koji su u tim vrlo hladnim danima bili bez električne energije i nema opravdanja, ali ne mogu ponuditi konkretni odgovor.

The post Predsjednik Opštine odgovara građanima (1): Nedostatak DUP-ova, rekonstrukcije, voda za Bušat, katastar maslina… first appeared on BARinfo.

Javno preduzeće je u okviru realizacije IPA projekta ClimBeach u prethodnom periodu izvršilo postavljanje tri meteorološke stanice s ciljem unapređenja monitoringa stanja plaža i klimatskih uslova u priobalnom području.

Meteorološke stanice su postavljene na sljedećim lokacijama: Plavi horizonti, Utjeha i plaža Pizana.

Ove stanice će omogućiti prikupljanje ključnih podataka o vremenskim i klimatskim parametrima, što predstavlja važan korak ka jačanju kapaciteta za prilagođavanje klimatskim promjenama u obalnoj zoni. Prikupljeni podaci će se koristiti za analizu dugoročnih trendova, procjenu rizika i planiranje održivog razvoja obale.

Projekat ClimBeach se realizuje kroz program prekogranične saradnje Interreg IPA Hrvatska Bosna i Hercegovina-Crna Gora, 2021-2027, a njegov cilj je poboljšanje otpornosti obalnih područja na klimatske promjene, posebno u kontekstu erozije plaža, porasta nivoa mora i ekstremnih vremenskih uslova. Ukupna vrednost projekta iznosi 1,785,195.60 eura, za pet projektnih partnera, od čega je Javnom preduzeću odobren iznos od 512,076.60 eura. Predviđeno trajanje projekta je 36 mjeseci, čija implementacija je otpočla 01.09.2024. godine.

The post Utjeha dobila novu meteorološku stanicu za očuvanje obale first appeared on BARinfo.

Podsjetimo, prošlog mjeseca povrijeđen je Baranin, a prethodnu godinu, kada je riječ o tragičnom bilansu na ovom dijelu puta, obilježila je strašna saobraćajna nesreća u kojoj je život izgubilo petoro mladih ljudi. Prije i poslije te tragedije dogodilo se više udesa kod Utjehe, sa težim i lakšim posljedicama.

Mještani smatraju da je neophodno vertikalnom i horizontalnom  signalizacijom bolje obezbijediti sporni dio puta, koji je, očigledno, postao “crna tačka” u saobraćaju.

Zato su uputili zahtjev Mjesnoj zajednici, a zatim i resornom Sekretarijatu za stambeno-komunalne poslove i saobraćaj, kao i nadležnom državnom organu – Upravi za saobraćaj, sa predlogom da na na tom dijelu bude postavljen znak sa ograničenjem brzine, a na magistrali umjesto isprekidane, puna linija.

“Urgentno je riješiti problem na magistralnom putu M – 24, zbog čestih udesa i povećanog rizika u sezoni, kada na stotine turista prelaze ulicu iz bočnih naselja da bi stigli do plaže ili se kreću magistralom, na kojoj nema trotoara. Teškoću i rizik predstavlja i uključivanje automobila iz više naselja  na glavnu ulicu. U ovom dijelu nema ni javne rasvjete, što je dodatno otežavajuća okolnost. Mislimo da se to može riješiti i preduprijediti nesreće, ucrtavanjem pune linije i postavljanjem znaka sa ograničenjem brzine”, kazao je za Radio Bar i Bar info Mihael Bader, jedan od mještana koji su pokrenuli inicijativu i prepoznatljivi građanski aktivista.

On je istakao da još nisu dobili odgovor iz Uprave za saobraćaj i izrazio uvjerenje da će sinoćnja saobraćajna nezgoda podstaći nadležne da se na adekvatan način pozabave tom problematikom.

Predsjednik MZ Mrkojevići, Senad Arabelović, potvrdio je za naše medije da ta mjesna zajednica podržava predloge građana, a sekretar Sekretarijata za stambeno-komunalne poslove i saobraćaj u Opštini Bar, Dejan Škerović, da je dopis proslijeđen Upravi za saobraćaj Crne Gore, koja je nadležna , između ostalog, za upravljanje, održavanje i zaštitu regionalnih i državnih puteva.

Bader je naveo da je dopis upućen krajem januara.

The post Zbog čestih udesa sa tragičnim posljedicama kod Utjehe, inicijativa za obezbjeđenjem tog dijela magistralnog puta first appeared on BARinfo.