RB/BI: Koliko je trenutno nezaposlenih lica na evidenciji barskog Biroa rada?

Rolović: Na našoj evidenciji je 999 nezaposlenih, od toga 339 muškaraca i 660 žena.

RB/BI: Kakva je struktura nezaposlenih?

Rolović: Sa prvim stepenom stručne spreme imamo 208, sa drugim 15, sa trećim 95, sa četvrtim 195, sa petim troje, sa šestim 24, sa sedmim 184 lica (od toga je 19 magistara). Na evidenciji nemamo doktora nauka.

RB/BI: Koje programe i aktivnosti Zavoda za zapošljavanje biste izdvojili kao najučinkovitije, a odnose se na smanjenje broja lica bez posla?

Rolović: S obzirom da sam u Birou zaposlen dugi niz godina, podsjetiću da na kraju svake kalendarske godine pravimo analize na osnovu kojih dobijamo relevantne podatke i utvrđujemo koji su programi dali najbolje rezultate. Po mom mišljenju, jedan od najboljih programa u posljednjih pet-šest godina su grantovi za samozapošljavanje. Oni podrazumijevanju dodjelu bespovratnih sredstava, što predstavlja značajan podsticaj privredi i veoma su bitni za nezaposlene sa evidencije. Zavod raspisuje konkurs za bespovratna sredstva, a naša nezaposlena lica prolaze obuku na osnovu koje stiču jasnu sliku šta im taj projekat donosi. Nakon toga, prave svoje biznis planove sa kojima konkurišu. Ukoliko zahtjev bude pozitivno riješen, u roku od mjesec na račun im bude uplaćeno 80 odsto sredstava, koja su u obavezi da troše u skladu sa projektom. Dakle, ne dobijaju novac na ruke, već sa žiro-računa namjenski vrše uplate za stavke navedene u biznis planu. Mi sprovodimo periodične kontrole, a poslije treće kontrole dobijaju preostalih 20 odsto sredstava. Po isteku godine, radi se analiza biznis plana i procjena da li je projekat u očekivanoj mjeri zaživo. Ukoliko su rezultati zadovoljavajući, oni nastavljaju sami svoj put biznisa, a u slučaju da učinak nije dovoljno dobar, mogu, bez ikakvih posljedica, da se vrate na našu evidenciju. Drugi, takođe, veoma uspješan projekat, koji se radi od 2011. godine je Stručno osposobljavanje visokoškolaca, za koji prvo apliciraju poslodavci, a onda i nezaposleni visokoškolci. Sljedeći korak je uparivanje. Poslodavci, osim mentorstva i podrške prilikom prilagođavanja učesnika projekta uslovima rada, nemaju finansijskih obaveza. Nezaposleno lice prolazi stručnu praksu, a nakon devet mjeseci računa se da je završio pripravnički staž. Vrlo bitan projekat (koji je u toku) je grant za bespovratna sredstva namijenjen invalidnim licima, vrijednosti do 50.000 eura, a tiče se izrade biznis planova po kojima poslodavci sredstva mogu da utroše na zapošljavanje invalidnih lica, na opremanje njihovog radnog prostora, kupovinu opreme… U svakom slučaju, to je odlična prilika da podignu kvalitet preduzeća i usluga koje pružaju.

RB/BI: Osim programa koje ste naveli, pretpostavljam da ste već organizovali i mjere i podsticaje za nezaposlene u susret turističkoj sezoni. Kako ste ove godine planirali da smanjite broj lica bez posla tokom ljetnjih mjeseci?

Rolović: Ovo je pravi momenat kada Zavod za zapošljavanje u susret turističkoj sezoni oglašava značajan dio programa. I ove godine ćemo sprovoditi programe koji su se pokazali korisnima – dokvalifikacije, prekvalifikacije, osposobljavanja, a podržaćemo i sticanje stručnih vještina (poznavanje rada na računaru, stranih jezika, organizovaćemo obuke za zaštitare, obuke za računovođe…). Svi oni su, u stopostotnom iznosu, finansirani od strane Zavoda za zapošljavanje. Dio programa koji se tiču osposobljavanja za samostalan rad, osposobljavanja za rad kod poslodavca, podsticaj za zapošljavanje u trajanju od 12 mjeseci će, u skladu sa predlozima Evropske Unije, Zavod moći da finansira samo do 50 odsto iznosa troškova, dok će drugu polovinu snositi poslodavac. Na taj način će poslodavci biti naši partneri, pa ćemo se u narednom periodu truditi da oni dobiju zaista kvalitetan kadar. Taj plan je naročito važan ako se radi o kadru sa područja naše opštine. Plan Ministarstva rada i socijalnog staranja je da uvodi stalnog sezonskog radnika, gdje bi se sezonac vodio kao zaposlen i u periodu kada nije radno angažovan.

RB/BI: Na koji način Biro rada Bar motiviše nezaposlena lica da se uključe u proces sezonskog zapošljavanja, posebno ako se ima u vidu da su mladi prilično inertni?

Rolović: Popunjavanjem prijavnog listića nezaposleno lice daje saglasnost da će biti dostupno Zavodu i aktivno učestvovati u mjerama, od kojih je jedna i sezonsko zapošljavanje. U dogovoru sa poslodavcima i prateći oglase za slobodna radna mjesta, zavisno od individualnog plana zapošljavanja, nezaposlenom licu je ponuđeno posredovanje za rad tokom turističke sezone.

RB/BI: Da li je čest slučaj da nezaposlena lica odbiju posao koji im je ponuđen?

Rolović: I to se dosta često dešava. Ipak, nama je veoma neobično da osoba koja se javila na Zavod ne želi da radi, ne pokazuje interesvanje da učestvuje u našim programima. Prinuđeni smo da poslije nekoliko ponuda koje nezaposleno lice odbije, donosimo odluku o prestanku evidencije.

RB/BI: Jeste li zadovoljni interesovanjem nezaposlenih koji tokom zimskog, “mirnijeg“ perioda, žele da pohađaju zaista brojne obuke, u organizaciji Biroa rada Bar?

Rolović: I jesmo i nismo zadovoljni, sve je to individualno. Iako dominiraju osobe koje zaista žele da rade i doprinose, ima i onih koji se prijavljuju isključivo zbog socijalnih davanja.

RB/BI: Za kojim zanimanjima tokom sezone vlada najveće interesovanje poslodavaca?

Rolović: Proteklih godina nismo bili u mogućnosti da odgovorimo na sve zahtjeve naši poslodavaca. Radi se, uglavnom, o zanimanjima turističko-ugostiteljske struke i za rad u trgovini. To su najdeficitarnija zanimanja. Ranije smo potrebu za tim kadrom nadoknađivali radnom snagom koja je dolazila iz susjednih zemalja (Bosne i hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije) i bilo je mnogo lakše. U posljednje vrijeme se javljaju brojne agencije zainteresovane da posreduju u angažovanju radne snage iz azijskih zemalja. Iako je izvjestan broj radnika sa tog podneblja već stigao u Crnu Goru, već vidim da će biti problema prilikom uklapanja u ovdašnje tokove jer, ipak je to drugačiji mentalitet, imaju posve drugačije životne navike. Procjenjujem da dolazi vrijeme kada će naš poslodavac cijeniti domaćeg radnika, čijim angažmanom će lakše ostvariti dobit.

RB/BI: To je dobra vijest za naše nezaposlene. A, je li komplikovana procedura prijavljivanja nerezidenata zainteresovanih za rad na crnogorskom primorju tokom ljeta i da li Zavod za zapošljavanje Crne Gore, odnosno Biro rada Bar ima veze sa tom procedurom?

Rolović: Mi smo do 2015. godine izdavali radne dozvole za nerezidente. Otkada je to prešlo u nadležnost Ministarstva unutrašnjih poslova, konkretno Odsjek koji se bavi strancima, poslodavci za radnika kojeg žele da angažuju, podnose prijavnu dokumentaciju, a ta procedura je prilično pojednostavljena u odnosu na ranije.

RB/BI: Zamoliću Vas za smjernice – kako da se nezaposlena lica sa evidencije prijave za rad tokom ljeta?

Rolović: Pocedura je ista i za sezonce. Potrebno je da prilože diplomu o završenom obrazovanju, radnu knjižicu, ličnu kartu izdatu kod MUP-a Bar. Na šalteru popune prijavni listić i zakažu razgovor kod savjetnika za evidenciju i posredovanje. Slijede motivaciono-informativni seminari na kojima uče kako da pravilno napišu biografiju, kako da se poslodavcu predstave na što bolji način i prezentuju svoje vještine na tržištu rada.

RB/BI: Koja je donja starosna granica da se osoba prijavi za rad tokom sezone?

Rolović: Ima i mladih koji žele da rade tokom sezone. Među njima su i redovni učenici naših srednjih škola. Donja granica je navršenih 15 godina. Ipak, oni posao traže samostalno, jer mi ne možemo da posredujemo za redovne učenike i studente.

RB/BI: Na kraju, podsjetimo Barane na radno vrijeme Biroa rada.

Rolović: Rad sa strankama je od 8 do 14 časova. Pauza je od 11 do 11 i 30 časova. I, naglašavam, svi su dobrodošli.

The post Rolović: Dolazi vrijeme kada će poslodavac cijeniti domaćeg radnika first appeared on BARinfo.

RB/BI: Željko, na početku, čestitke na imenovanju, s obzirom da ste od skoro, nakon dugogodišnjeg angažmana u barskom Birou rada, stupili na funkciju načelnika područne jedinice za tri grada. Iako ste, da tako kažem, “domaći na tom terenu”, sigurna sam da je nova funkcija svojevrstan izazov. Jesam li u pravu?

Rolović: Zahvaljujem se na iskrenim čestitkama, ja se zaista uvijek prijatno osjećam u vašem studiju. Normalno, novi su izazovi, ali eto, sa svim kolegama, trudimo se da izađemo u susret našim korisnicima, prije svega nezaposlenim licima, poslodavcima, jer smo svi na nekom zajedničkom zadatku i stremimo istom cilju.

RB/BI: Kakva je trenutna situacija kada je broj nezaposlenih lica na evidenciji u pitanju? Koliko Barana traži posao posredstvom Biroa rada?

Rolović: Na današnji dan, na Birou rada Bar imamo 1.603 nezaposlena lica, od toga je 586 muškaraca i 1.018 žena.

RB/BI: Kakva je struktura nezaposlenih, koja zanimanja su deficitarna, a u kojim branšama vlada veća ponuda od potražnje?

Rolović: Počeću od prvog stepena stručne spreme – tu imamo 479 nezaposlenih lica, u drugom stepenu 60, u trećem 286, u četvrtom 443, u petom pet, u šestom 37 i u sedmom stepenu 293 lica. Što se tiče zanimanja gdje imamo veću ponudu od potražnje, to su zanimanja sa sedmim stepnom stručne spreme – menadžeri u raznim djelatnostima, potom u četvrtom stepenu imamo dosta nezaposlenih lica koja su po zanimanju maturanti gimnazije, slijede poljoprivredni tehničari, ekonomski tehničari… Što se tiče deficitarnih zanimanja, to  su, uglavnom turizam i ugostiteljstvo.

RB/BI: Jeste li zadovoljni učinkovitošću programa i aktivnostima koje Zavod za zapošljavanje realizuje sa ciljem smanjenjem broja lica bez zaposlenja? Šta pokazuje praksa?

Rolović: Trenutno na nivou Crne Gore imamo 42.594 nezaposlenih lica, pa je stopaa nezaposlenosti 18,36. To je stanje koje je vjerovatno nerealno, jer suština je svih naših programa aktivne politike zapošljavanja, da radimo sa licima koja aktivno traže posao. Svi oni su, kroz individualne planove zapošljavanja, upućeni u sve što Zavod radi. Konkretno, ovih dana će biti realizovana dva programa. Osposobljavanje za samostalan rad, i osposobljavanje za rad kod poslodavca gdje je namjenjeno preko dva miliona eura sredstava za refundiranje troškova zarada za 600 nezaposlenih lica. Od toga su  300 lica sa trećim i četvrtim stepenom stručne spreme koja nemaju zaposlenje u svojoj struci, odnosno osnovnom zanimanju. Imamo i dosta lica koja, nevezano za stručnu spremu, tokom posljednjih četiri mjeseca nisu bila u radnom odnosu. Njima će za period od šest mjeseci biti refundirane zarade. Neki programi koji se tiču podsticaja mladih sa ciljem zapošljavanja, javnih radovi, sticanja stručnih kvalifikacija, zatim raznih prekvalifikacija, dokvalifikacija… su već započeti, a brojni su u planu. Sve novosti uredno ažuriramo na sajtu Zavoda, vrlo smo aktivni i u medijskom predstavljanju i promociji aktivnosti, da bi animirali i u naše programe aktivne politike zapošljavanja, koje radimo iz godine u godinu, uključili što veći broj ljudi.

RB/BI: Koja je najveća barijera tokom pokušaja da se dođe do posla? Kakva su Vaša iskustva, ipak godinama radite u barskom Birou rada?

Rolović: U vezi sa tim radimo neke interne analize i dio toga plasiramo u javnost. Jedna od osnovnih prepreka je neusklađenost ponude i tražnje. Prije svega, iz obrazovnog sistema ne dobijamo kadrove koji bi bili odmah aktivni na tržištu rada. Osim toga, ne dobijamo kadrove sa određenim praktičnim znanjima, koji bi bili spremni da prihvate ponuđeno zanimanje, što se, prije svega odnosi na poslove u turizmu i ugostiteljstvu. Takođe, u posljednjih desetak godina je prisutna hiperprodukcija visoko obrazovanih kadrova,što naša privreda i poslovni ambijent teško može da podrži. Program stručnog osposobljavanja visokoškolaca je koristan i značajan, ali nismo u mogućnosti da sve visokoškolce, posle obavljenog pripravničkog staža, zaposlimo. Njima se, tako do pronalaska posla u struci, nude angažmani u nižem ili različitom stepenu obrazovanja.

RB/BI: U nekim neformalnim razgovorima imala sam priliku da čujem da se ne tako mali broj zaposlenih, prijavljuje na Biro isključivo zbog benefita koje uživaju kao lica sa vaše evidencije. S tim u vezi, nije neobično da i kada im ponudite zaposlenje, obiju. Kako to objašnjavate, šta je razlog?

Rolović: Poslužiću se statističkim podatkom koji se tiče posredovanja u zapošljavanju. Trenutno na evidenciji imamo 1.603 nezaposlena lica, a od početka godine smo posredovali za njih 943. Znači, već smo 60% lica sa naše evidencije angažovali da konkurišu, uputili u određenu firmu, što je odrađeno u skladu sa oglašenim radnim mjestima. Radimo predselekcije, poslije toga selekcije sa poslodavcem gdje on, u neposrednom razgovoru može da odabere lice koje će primiti u radni odnos. U pravu ste kada kažete da je evidencija  opterećena onima koji aktivno ne traže posao. Podsjetiću da su ranije postojala socijalna davanja, za šta je uslov bilo da se lice nalazi na našoj evidenciji. Sada smo u situaciji da supružnici korisnici materijalnog obezbjeđenja porodice traže da im izdamo potvrdu da su na evidenciji Biroa, iako iz raznih razloga (zdravstvenih, čuvanja male djece, udaljenosti mjesta stanovanja od mjesta eventualnog zaposlenja) nisu u mogućnosti da prihvate posao, ali ne odustaju od mogućnosti da primaju socijalna davanja. Imamo i veliki broj invalida rada, koji su u stanju da budu radno angažovani na malom broju poslova. Brojna su i lica stara preko 60 godina koja čekaju da formalno ostvare neki od uslova za penziju… Neophodno je uvođenje kvalitetnih administrativnih mjera, što bi nam omogućilo da radimo isključivo sa licima koja su odmah spremna za zaposlenje. Oni bi svakako lakše našli posao, a naši službenici bi imali više prostora za rad sa njima i pružanje podrške.

RB/BI: Željko, kako se ove godine pripremate i na koji način motivišete nezaposlena lica sa evidencije da se aktivnije uključe u proces sezonskog zapošljavanja?

Rolović: Kao i prethodnih godina, realizujemo aktivnu mjeru zapošljavanja kroz sezonsko zapošljavanje. Već od početka godine smo počeli sa intervjuima. Neposredni individualni planovi za zapošljavanje nezaposlenih lica, gdje jednostavno u ličnom razgovoru vidimo koja je njihova sfera interesovanja i da li ta lica prihvataju sezonsko zapošljavanje. Sva lica, primarno iz opštine Bar, koja prihvataju sezonsko zapošljavanje prolaze kroz intervjue, a poslije 15-ak dana svaki oglas za sezonsko zapošljavanje postane vidljiv na nivou Crne Gore. Pokušavamo da sami pronađemo dio radne snage, a ako ne uspijemo, oglas ide na čitavu Crnu Goru. Takođe, bilo je sedam-osam, sajmova zapošljavanja, tako da smo lica sa naše evidencije upućivali u Podgoricu, u hotel „Splendid“, u Kotor, bio je i Sajam zapošljavanja u Ulcinju.

RB/BI: Znači to su uobičajene pripreme i obuke koje ogranizujete maltene u susret svakoj sezoni?

Rolović: Tako je. Godinama pokušavamo da ih animiramo, naročito lica turističko- ugostiteljske struke. U situacijama kada nezaposleni, recimo kuvar po struci, trenutno ne može da odgovori toj poziciji, usmjerimo ga da jedan period stiče praktična znanja kao pomoćni kuvar, da proba i sagleda da li sebe u perspektivi vidi u tom glavnom zanimanju. Smatram da u svakom zanimanju treba napredovati od jednostavnijih poslova ka složenijim.

RB/BI: U kojim oblastima očekujete da će se najviše oglašavati potreba za radnim mjestima ovoga ljeta?

Rolović: Ove godine su i turistička preduzeća, nevezano da li su mala, srednja ili velika, već od februara počela da oglašavaju slobodna radna mjesta, tako da smo mi našu bazu skoro iscrpili. Kontaktirali smo poslodavce i dali im smjernice na koji način da obnove oglase i da nas obavijeste koga su primili. Sada je krajnji rok kada naši ugostitelji i turistički poslanici moraju imati, ako ne već zaposlene, ono svakako radnike u pripremi za predsojeći period.

RB/BI: Ugostitelji se, na drugoj strani, žale da neće imati dovoljno radne snage, jer se mladi ljudi uglavnom odlučuju da zbog višestruko veće zarade posao tokom ljeta traže u zemljama regiona. Da li je situacija alarmantna, i da li baš kod naših susjeda cvjetaju ruže? Kakvu imate povratnu informaciju?

Rolović: Prema informacijama od naših nezaposlenih lica vidimo da dio njih stvarno želi da u Hrvatskoj, Sloveniji ili Zapadnoj Evropi obavlja sezonske poslove, tako da očekujemo odliv radne snage. Njima je primarni cilj zarada, jer su definitivno veće plate. Ilustrovaću sa kakvim se još problemom srijećemo: za radni angažman u turističkom objektu koji radi tokom devet mjeseci, sobarica u Crnoj Gori ima platu 550 eura, ali ju je teško ubijediti da tokom ljeta ostane ovdje, kada u regionu tokom ljeta za taj posao prihoduje 800, 900 eura na mjesečnom nivou. Radije se odlučuju za veću platu, nego za dugoročan posao sa manjom zaradom.

RB/BI: Kakva je, sa druge strane, procedura prijavljivanja nerezidenata koji žele da rade u Crnoj Gori tokom ljeta? Imaju li oni mogućnosti da se prijave da rade u našoj zemlji?

Rolović: Mi smo do 2015. godine izdavali radne dozvole nerezidentnim licima, a sada je to sve posao MUP-a. Tamo su i van sezone dosta velike gužve, pa vjerovatno treba organizovati posao na neki bolji način. Nadam se da će doći do rješenja koje će skratiti dužinu čekanja i izdavanja dozvola , kako zbog poslodavaca, tako i zbog budućih radnika i inspekcijskog nadzora.

RB/BI: Čini mi se da još uvijek kod nezaposlenih, posebno mladih ljudi, nije izgradjena svijest da posao nije isključivo zarada, već i socijalizacija, sticanje radnih navika, odgovornosti…

Rolović: Edukacija koju sam prošao na brojnim međunarodnim seminarima jasna ukazuje da zapošljavanje nije isključivo zarada. Znači, sve ovo što ste vi naveli, to je socijalizacija, uklapanje u timski rad, sticanje odgovornosti, komunikativnosti, samopotvrđivanja su izuzetno važni. Zapadne zemlje favorizuju školovanje uz rad, naročito kada govorimo o srednjoškolskoj i fakultetskoj omladini. Svi oni se rado odazivaju na poziv za sezonske poslove. Sa 293 lica sa visokom stručnom spremom (naročito licima do 30 godina) uradili smo intervjue, motivacione seminare, dajemo smjernice kako da dođu do za njih idealnog posla, trudimo se da im na tom putu nudimo sezonske poslove.

RB/BI: Značajnu podršku imate i od lokalne uprave. Opština Bar je krajem aprila u saradnji sa Udruženjem privrednika Bara i Zavodom za zapošljavanje i Biroom rada Bar organizovala Sajam sezonskog zapošljavanja mladih, pod nazivom „Pokreni se, radi, zaradi“ koji je održan na platou ispred Sportske dvorane Topolica. Kakav je bio odziv, o čemu su govorili poslodavci, i na koji način su uopšte pokušali da animiraju mlade uzrasta od 15 do 30 godina?

Rolović: To je bila stvarno sjajna inicijativa, koja je na svu sreću i zaživjela, Zavod je bio jedan od organizatora, imali smo i svoj štand sa našim propagandnim materijalom na kome su službenici davali uputstva. Vidio sam da je došlo dosta mladih. Mi smo animirali sva lica od 17 do 30 godina sa naše evidencije, a bili su prisutni i naši eminentni poslodavci. U svakom slučaju, to treba da nam bude praksa i u narednom periodu, jer bi bio veliki uspjeh da uspijemo da 20-30% lica koja su bila prisutna zaposlimo.

RB/BI: Kako su se predstavili potencijalni sezonski radnici, kojim zanimanjima, vještinama, kompetencijama su pokušali da skrenu pažnju poslodavaca, i eventualno obezbijede sebi neko od ponuđenih radnih mjesta?

Rolović: Vrlo je bitna ta usklađenost ponude i tražnje i da iz obrazovnih institucija dobijamo kadrove koji su, uz malo dodatnog znanja, spremni da pokrivaju zanimanje za koje su se edukovali. Zatim, sa druge strane ovo je stvarno višegodišnji problem, znači godinama je taj deficit sezonske radne snage nadoknađivan iz zemalja okruženja, prvenstveno iz Srbije, Kosova, Bosne i Hercegovine. Ali, sada imamo odliv, tako da ćemo morati angažovati dio radne snage iz zemalja regiona, kako bi sezona bila uspješna i da bi kao turistička destinacija bili prepoznati i odgovorili na pravi način kvalitetom usluge i svim drugim sadržajem.

RB/BI: I za kraj razgovora, zamoliću vas za smjernice, kako da se budući sezonski radnici prijave, koje je radno vrijeme Biroa, pri tome mislim na radno vrijeme koje se odnosi na rad sa strankama?

Rolović: Rad sa strankama je od 8:00 do 14:00, a lica koja se prvi put pprijavljuju, treba da prilože radnu knjižicu, ličnu kartu i originalnu diplomu. Nakon toga će naš servis već u toku istog dana uraditi prijavu. To isto važi i za usluge koje pružamo poslodavcima.

The post Rolović: Očekujem da ćemo uspješno odgovoriti izazovima ove ljetnje sezone first appeared on BARinfo.

„U Birou rada Bar radimo na realizaciji planova i projekata u susret sezoni u koju svi moramo vjerovati i dočekati je spremno i optimistično. U cilju informisanja i motivisanja, intenzivnije kontaktiramo lica sa evidencije koja su na sezonskim poslovima bila angažovana prethodnih godina“, kaže šef Biroa rada Bar, Željko Rolović.

U skladu sa promjenama na državnom nivou, prema kojima Zavod za zapošljavanje više ne funkcioniše pod okriljem Ministarstva rada i socijalnog staranja, već pripada Ministarstvu finansija, u Barskom birou još uvijek nijesu sigurni koliko sredstava će im biti raspoređeno za potrebe priprema i obuka nezaposlenih.

„Ipak, to nam ni u kom slučaju ne predstavlja barijeru da sa nezaposlenim licima uradimo pripreme koje su karakterisale i prethodne sezone. S druge strane, cio proces se dešava u dosta otežanim uslovima- navikli smo da već od aprila ‘baratamo’ sa oko 1.500 lica sa evidencije. U ovom trenutku imamo 2.700 lica. Napominjem pritom, da je projektovani broj sistematizovanih radnih mjesta za 1.400 sezonaca, što je dodatni pritisak na naše službenike. Kvalitet i obim posla, zbog toga vjerovatno neće biti na nivou iz 2018. i 2019. godine, kada je zapošljavanje bilo na vrhuncu  u posljednjih deset godina“, prognozira Rolović. 

I ove godine očekuju da će se najviše oglašavati potreba za radnim mjestima iz oblasti ugostiteljstva, turizma, trgovine, dok su van sezone uvijek najviše angažovani radnici u građevinarstvu. Posljednjih godina oživjelo je i zapošljavanje u poljoprivredi. Naš sagovornik poručuje da, s obzirom da u ZZZ CG nijesu u mogućnosti da odgovore potrebama svih poslodavaca, zajednički zadatak školstva, udruženja privrednika treba da bude da se profili kadrova razvijaju u skladu sa potrebama tržišta.

Do sada im se javilo 15- tak poslodavaca koji imaju potrebu za upošljavanjem sezonaca, pa su već započeli selekciju. Negativni finansijski efekti izazvani pandemijom će, procjenjuje Rolović, imati dalekosežne posljedice.

„Vrlo je važno da se zaposli što više domaće radne snage. Apsolutno sam siguran da bi se, i da nas nije zadesila pandemija, veliki dio novca prihodovanog od turizma prelivao u susjedne zemlje (Kosovo, BiH, Srbija), čiji državljani tokom sezone popunjavaju radna mjesta na crnogorskom primorju. Ono što mi možemo da uradimo, po ugledu na razvijenije države, je da se aktiviramo na obuci specijalizovanih kadrova. U ovome nijesmo izuzetak, problem sa stručnom radnom snagom, visokokvalifikovanim kuvarima, konobarima, menadžerima, animatorima, imaju i Slovenija, Hrvatska Italija…“, ukazuje Rolović.

Prijavljivanje nerezidenata zainteresovanih za radni angažman tokom sezone se od 2015. godine, kada je Zavod prestao sa izdavanjem radnih dozvola, obavlja preko MUP- a. Šef Biroa rada Bar smatra da su brojke od preko 20.000 izdatih radnih dozvola za nerezidente- zabrinjavajuće. Sugeriše da bi u narednom periodu trebalo obratiti pažnju i provjeriti ko je od tih lica stvarno zaposlen, a ko radnu dozvolu, koja omogućava boravak u Crnoj Gori, uzima iz nekog drugog razloga.

“Taj disbalans između naših sezonskih radnika, kojih je 2018. i 2019. godine bilo oko 12.000 i 20.000 izdatih dozvola za nerezidente, u perspektivi treba smanjivati. Uz sistemsko angažovanje i ozbiljnu medijsku kampanju, možemo uticati da situacija postane povoljnija za državljane Crne Gore. Ne treba, ipak, zanemariti ni činjenicu da  prethodnih godina naši srednjoškolci i studenti nijesu bili spremni da rade tokom sezone. Preferirali su odmaranje i uživanje tokom ljeta, a nerijetko su se žalili i na niske zarade. Sa edukuacija koje sam prošao u  Čehoslovačkoj i Danskoj, imam saznanja da su te zemlje napravile veliki iskorak u tom segmentu. Treba izgraditi svijest da posao nije isključivo zarada, posao je i socijalizacija i sticanje radnih navika i odgovornosti. Rukovođen isključivo tim principima mlad čovjek će naučiti kako da u budućnosti savladava prepreke. Ja vjerujem u mladost, vjerujem da postoji ljudski, kadrovski i intelektualni potencijal naše omladine, samo je treba usmjeravati i pomoći im. Za budućnost tada ne treba brinuti”, sa optimizmom zaključuje Rolović.

Radno vrijeme Biroa rada Bar je od sedam do 15 časova, a rad sa strankama je organizovan od osam do 14 sati.

The post Otpočele pripreme za sezonsko zapošljavanje first appeared on BARinfo.

“U Baru je vezano za turizam i ugostiteljstvo radno angažovano 775 lica, u Ulcinju 521, a u Budvi 412. U trgovini ovog ljeta u Baru rade 532 sezonca, u Ulcinju 341, dok je u Budvi u toj djelatnosti zapošljeno 283 lica sa evidencije. U ostalim djelatnostima u Baru radi 215, u Ulcinju 134, a u Budvi 129 sezonaca. U tri najjužnije crnogorske opštine do danas je zapošljeno ukupno 3.342 sezonska radnika”, navodi šef Biroa rada Bar Željko Rolović.

Da sezona još uvijek traje, potvrda je i što je tokom posljednje sedmice na području Bara zapošljeno 18 sezonskih radnika, u Ulcinju 11, dok je u Budvi u tom periodu angažovano četvoro lica. Posao tokom sezone još uvijek traži 53 lica sa evidencije u Baru i 14-toro u Ulcinju.

Za ovo ljeto za područje Bara bilo je projektovano zapošljavanje 1.426 lica na sezonskim poslovima. Do druge polovine avgusta ta brojka je premašena za 96 sezonaca, dok je na nivou tri opštine plan premašen za 516 lica.

Podaci kojima raspolaže Biro rada su, kako tvrdi Rolović veoma precizni i nijesu podložni nikakvim statističkim promjenama. Stoga ohrabruje podatak da je ove godine u Baru 182 sezonca više u odnosu na prošlu, dok ih je u područnoj jedinici koja obuhvata tri opštine 322 više. Zadovoljni su i interesovanjem poslodavaca.

“Kampanje, medijske prezentacije i kvalitetno urađene pripremne aktivnosti, započete još početkom godine, kojima smo animirali kako nezaposlene, tako i poslodavce, dale su željene rezultate. Proces selekcije i odabira kandidata završen je na vrijeme”, kaže Rolović.

Već nekoliko godina izdavanje radnih dozvola nerezidentima nije nadležnost Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, već se time bavi Ministarstvo unutrašnjih poslova. Od januara do avgusta izdato je 19.502 radnih dozvola strancima koji su u Crnu Goru stigli uglavnom iz okruženja-Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Albanije, sa područja Kosova…

Na evidenciji barskog Biroa rada trenutno je 1.473 nezaposlenih lica, što ukazuje da je stopa nezaposlenosti pala ispod deset procenata. U uporednom periodu prošle godine ta stopa je bila 13,24%.

The post Biro rada: Rast broja zaposlenih sezonaca first appeared on BARinfo.

Po riječima šefa barskog Biroa Željka Rolovića, najviše zaposlenih je sa područja barske opštine – 1.132, slijedi Ulcinj sa 651 sezoncem, dok je u Budvi posao tokom ljeta našlo 638 lica sa evidencije.

“Zadovoljni smo kako je počelo ovo ljeto. Poslodavci traže uglavnom domaću radnu snagu, a interesovanje za sezoncima je veće nego prethodnih godina. Od početka 2019. do jula oglašeno je 1.239 radnih mjesta”, navodi Rolović.

U tri najjužnije crnogorske opštine sezonski posao potražuje 306 lica sa evidencije. Najbrojniji su u Baru – 203 je, u Ulcinju je za rad tokom ljeta zainteresovano 85, dok ih se u Budvi prijavilo 18.

“Ove sezone projektovano je zapošljenje 2.826 radnika. Velika hotelska preduzeća su do početka jula popunila kapacitete, pa nemaju potrebe za radnom snagom. Uobičajno, ovih dana oglase raspisuju privatna preduzeća i to uglavnom za pomoćna radna mjesta u oblasti ugostiteljstva”, kaže Rolović.

Na evidenciji Biroa rada Bar na današnji dan je evidentirasno ukupno 1.624 nezaposlenih, od kojih su 999 žene.

The post Sezonski posao za oko 2500 lica sa Biroa rada first appeared on BARinfo.

Dosadašnje aktivnosti barskog Biroa rada, pod čijim okriljem djeluju i kancelarije u Ulcinju i Budvi, uglavnom su se odnosile na animiranje nezaposlenih lica, a novine po tom pitanju ticale su se opsežnije procjene koliko njih je zaista zainteresovano da radi tokom sezone.

“Do sada je posredstvom Biroa zapošljeno ukupno 1.096 sezonskih radnika (u Baru 464, u Ulcinju 246, a u Budvi 356). U Baru trenutno na raspolaganju imamo 466 lica sa evidencije zainteresovanih za posao tokom ljeta, u Ulcinju ih je 257, dok ih je u Budvi 200. Prošle godine smo u ove tri opštine imali oko 3.000 sezonskih radnika, što je najveća brojka tokom mnogo godina unazad”, zadovoljan je šef Biroa rada Bar Željko Rolović.

On objašnjava da je na državnom nivou urađena anketa posredstvom koje su dobijeni relevantni podaci koliko lica je zainteresovano i za koje poslove, stečen je i jasan uvid o polnoj, obrazovnoj strukturi, da li nezaposleni preferiraju privatni ili društveni sektor, jesu li spremni da rade van mjesta boravka, sa ili bez ishrane, sa ili bez prevoza, sa ili bez smještaja… Na taj način su, kako navodi, ušli mnogo spremniji u razgovor sa poslodavcima u smislu da im mogu pružiti kompletne podatke.

“Velika većina poslodavaca je već nekoliko puta do početka proljeća  dala oglase za sezonsku radnu snagu. Trenutno je aktuelan oglas ‘Rekreaturs’- a iz Čanja, koji je oglasio potrebu za 24 zanimanja (noćni portiri, mesari, baštovani, šankeri, sobarice, radnici u vešeraju, kuvari, recepcioneri, serveri) posredstvom kojeg traže 128 radnika. Vrlo je važno da to nijesu fiktivni oglasi (koje nerijetko poslodavci raspisuju za već angažovane radnike) već zaista postoji potreba za upošljavanjem novog kadra. Aktuelni su i oglasi koje su raspisali ‘Pelikan’ u Virpazaru, ‘Beni Komerc’, ‘Palma Tours’, hotel ‘Princess’, ‘Basket head’…”, navodi Rolović.

Sezonsko zapošljavanje nije, kako objašnjava, problem samo u Crnoj Gori, već i u zemljama regiona. Tako su recimo Hrvatska i Slovenija pokrenule brojne akcije sa ciljem poboljšanja uslova rada i povećanja cijene rada, jer se tamošnja radna snaga odliva u zemlje Zapadne Evrope. U Crnoj Gori je, osim materijalnog momenta, evidentan i problem kojeg nameće mnogo veća potrebe za sezoncima, nego što je ponuda.

“Ove godine smo planirali da zaposlimo 11.000 sezonaca sa evidencije, a procjenjujemo da će broj stranaca biti za nekoliko hiljada veći. To objašnjavam nedostatkom kvalifikovane radne snage i uslovima rada koje sezonci iz naše zemlje ne žele da prihvate. Podsjećam pri tom da je nekada sezona trajala i do šest mjeseci, a sada je ‘špic’ 40- 50 dana. U proteklom periodu bilo je i problema u vezi sa neprijavljivanjem radnika, isplatama zarada, teškim uslovima rada… To su ‘repovi iz prošlosti’ koje svi zajedno moramo isravljati i raditi na tome da zaposleni imaju povjerenje u poslodavce koji imaju obavezu da poštuju propise”, kaže šef barskog Biroa rada.

Na drugoj strani, poslodavci se žale na nedovoljno obrazovanje i nedostatak sposobnosti radne snage.

Jedan od razloga za to je, kako Rolović procjenuje “i što je naš obrazovni sistem na neki način zapostavio zanatska zanimanja, a to je naročito pogodilo turizam, ugostiteljstvo i građevinarstvo”.

“Jedna od aktuelnih mjera je dualni sistem obrazovanja (učenje uz praksu) koji će, ako taj koncept zaživi kako je predviđeno, sigurno privući mlade ljude. Na taj način će mladi već do punoljetstva biti osposobljeni da adekvatno ‘pokriju’ određeno radno mjesto odmah po sticanju diploma”, ističe Rolović.

Na evidenciji Biroa rada Bar je 1.883 nezaposlena lica, od kojih je 1.179 žena. U odnosu na prošlu godinu bilježe trend pada od 26,75%. Stopa nezaposlenosti za opštinu Bar je 12,20%, dok je prošle godine sredinom maja bila 16,65%. Zapošljeno je 650 lica sa evidencije, a oglašavanje slobodnih radnih mjesta je na približnom nivou.

Jedna od podsticajnih mjera koja je naišla na odobravanje javnosti je što novi zakon predviđa da lica sa određenim stepenom invaliditeta mogu da apliciraju kod Rehabilitacione komisije koja radi pri Zavodu za zapošljavanje i shodno stepenu invaliditeta stiču status lica sa invaliditetom. Ta lica u sklopu benefita dobijaju  po 77 eura mjesečno, a nakon stručne zdravstvene procjene određuje se koje poslove su u stanju da obavljaju. Angažovanje lica sa invaliditetom je privlačno poslodavcima između ostalog i jer su prvih godinu za njih oslobođeni plaćanja poreza i doprinosa (svakog mjeseca prilažu obrasce za refundaciju tih obaveza) a narednih godina, zavisno od stepena invaliditeta lica koja su primili u radni odnos, to smanjenje je 70, 60 ili 50%. Na evidenciji Biroa rada Bar ima 406 lica sa invaliditetom, od kojih su 243 žene.

Na nivou Zavoda za zapošljavanje aktuelan je i grant iz Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom. Riječ je o sumi od tri miliona eura, poziv traje do 3. juna, a cilj je unapređenje profesionalne rehabilitacije i uključivanje lica sa invaliitetom na tržište rada. Mogu aplicirati NVO i pravna lica. Nedavno smo sumirali efekte sličnih pojekata koji jasno pokazuju da je to pravi potez na osnaživanju te populacije, a ohrabruje i što je veliki broj njih po završetku projekta zasnovali stalni radni odnos. Fond će i ubuduće obezbjeđivati sredstva za ovakve projekte, jer je zakonska obaveza poslodavca koji zapošljava preko 20 lica da uposli jedno, a preko 50 zaposlenih dva lica sa invaliditetom. U suprotnom ima obavezu da uplaćuje sredstva u Fond za rehabilitaciju.

U toku je i program javnih radova koji se organizuje kroz njegu starih lica i angažman personalnih asistenata.

“Kroz taj program je zaposleno 529 lica na određeno vrijeme (tokom trajanja projekta). Prioritet su imala teže zapošljiva lica u koja spadaju oni koji na zapošljenje čekaju duže od 12 mjeseci, korisnici materijalnog obezbjeđenja porodice, osobe sa invaliditetom, RAE populacija i osobe koje imaju preko 50 godina. Prošle sedmice su zaključeni i dvojaki ugovori za programe obrazovanja i zapošljavanja odraslih- Program za unapređenje stručnih kvalifikacija (kursevi računara, stranih jezika i ostalih posebnih znanja) i Programi za sticanje zanimanja (prekvalifikacije, dokvalifikacije). Za ove programe je bitno da se uključe lica za čijim zanimanjima nema potrebe na tržištu rada (npr. organizator kulturnih aktivnosti, profesor marksizma…). U Crnoj Gori je prema istraživanjima evropskih stručnih službi 47 zanimanja koja se vode kao deficitarna. Novi zakon predviđa da prilikom pripreme za zapošljavanje Zavod plaća nadoknadu izvođaču obuke, a i polaznici dobijaju novčanu nadoknadu od 115 eura mjesečno”, ističe Rolović koji ističe i da su organizatori obrazovanja odraslih sertifikovani od Ministarstva prosvjete, te da prilikom polaganja ispita polaznici dobijaju sertifikat o čemu se podaci upisuju u radnu knjižicu.

Najpopularniji posljednjih godina među mladima sa evidencije je Projekat stručnog osposobljavanja i usavršavanja visokoškolaca. I u barskom Biou rada smatraju da je to dobro rješenje. Najveći efekat je, svakako, ako po okončanju programa lice ostane na tom radnom mjestu, što je u praksi, za veliku većinu, rijedak slučaj. Ipak, ne treba zanemariti činjenicu da mladi, obrazovani ljudi na taj način stiču radne vještine i sa većim samopouzdanjem odgovaraju kretanjima na tržištu rada. Glavna baza podataka vezano za ovaj projekat je u Upravi za kadrove koja vrši uparivanje poslodavaca i visokoškolaca, pa je time Zavod u ovom slučaju samo “servis”.

Savjet nezaposlenim licima je da prate objave na sajtu ZZZ CG jer se oglasi svakodnevno ažuriraju.

“Podvlačim da do posla dolaze mahom aktivni i uporni, oni savjetodavcima ‘ostanu u glavi’, pa im tako čim se javi neki poslodavac, na pamet prvo padne lice sa kojim su često razgovarali. Po novom zakonu lica sa evidencije imaju obavezu da prihvate zaposlenje i do 60 km udaljenosti od mjesta stanovanja. Oglasi izlaze ponedjeljkom, srijedom i petkom u dnevnoj štampi, kao i na sajtu ZZZ CG”, zaključuje šef Biroa rada Bar.

The post Nova strategija za sezonsko zapošljavanje već daje rezultate first appeared on BARinfo.