U čast značajnog jubileja i 230 godina od donošenja prvog crnogorskog zakonodavnog akta – “Stege” iz 1796. godine – Petra Prvog Petrovića Njegoša, na tribini su govorili prof. dr Zoran Rašović, akademik i potpredsjednik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, prof. dr Branislav Radulović, predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore i prof. dr Šerbo Rastoder, istoričar i akademik CANU.

Učesnike tribine i posjetioce pozdravila je direktorica Kulturnog centra Aleksandra Grabež, a otvorio je predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević, koji je kazao da “ovo okupljanje ima izuzetan značaj, jer se održava povodom posebno važnog jubileja, 20 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore, jednog od najsvetijih datuma u savremenoj istoriji naše države”.

“Upravo ovdje, na prostoru Bara, istorija nas snažno podsjeća koliko je sloboda bila i ostala temeljna vrijednost našeg naroda. Nedaleko odavde odigrala se slavna Tuđemilska bitka 1042. godine, kojom je potvrđena državna samostalonost Duklje i njeno mjesto u evropskoj istoriji. Taj događaj simbolizuje trajnu težnju našeg naroda ka slobodi, samostalnosti i očuvanju sopstvenog identiteta. Zato Bar s pravom baštini posebno mjesto u crnogorskoj državotvornoj tradiciji. U tom duhu večerašnja tribina, organizovana povodom 230 godina od donošenja ‘Stege’ Petra Prvog Petrovića Njegoša, nosi snažnu simboliku. ‘Stega’ nije bila samo prvi pisani pravni dokument i Zakon Stare Crne Gore, već i izraz potrebe za jedinstvom, slogom i odgovornošću prema zajednici i državi.

Okupljeni pod zidinama Starog Bara, mjesta koje svjedoči burnoj istoriji i trajnosti naše kulture, podsjećamo se da narod koji poštuje svoju prošlost i svoje temelje, ima snagu da sigurno gradi svoju budućnost, danas vrlo izvjesnu u evropskoj zajednici naroda kojoj stremi”, kazao je Raičević.

„Velika je čast stajati danas ovdje u gradu pod Rumijom, gdje se vjekovi susrijeću sa morem i gdje maslina, ta mitska hraniteljka, svjedoči o trajanjanju koje prevazilazi naše pojedinačne živote”, kazao je, obraćajući se okupljenima, akademik Rašović.

“Kada je na Cetinju, u sjenci Lovćena, predvođena Svetim Petrom Cetinjskim, iznjedrena ‘Stega’, tada nije samo donesen prvi pisani zakon. Crna Gora je u dramatičnom istorijskom času rađala prve zametke moderne državnosti. ‘Stega’ nije samo prvi pisani zakon moderne Crne Gore, nego je istovremeno bila moralni ustav, kolektivna zakletva i duhovni amalgam koji je razjedinjena plemena povezao u neraskidivo državno biće. Taj duh ‘Stege’, taj vapaj za pravdom i slobodom, odjekivao je kroz vjekove, preko Cetinja i njegovih lipa, koje su upijale miris tamjana i baruta, sve do veličanstvenog 21. maja 2006. godine. Ako je ‘Stegom’ začeta moderna državnost, onda je majskom zorom ta državnost konačno i nepovratno obnovljena”, poručio je, u nadahnutom obraćanju, akademik Rašović. 

On je istakao da postoji duboka metafizička veza Između Lovćena i Rumije, između Cetinja i Bara, između Tuđemila i Grahovca, kazavši da je to vertikala crnogorske postojanosti.

“Dok Lovćen gospodari nad našim istorijskim srcem, Rumija grli more i otvara nas prema svijetu. Danas se Cetinje i Bar rukuju kroz ovaj jubilej, spajajući krš i maslinu, istorijski ponos i mediteransku širinu. Ako je ‘Stega’ ujedinila plemena u državu, Stara maslina na Mirovici nas je vjekovima ujedinjavala u miru.

Njena stabla, starija od mnogih carstava, šalju nam najmudriju poruku: korijen je dubok i zajednički, a krošnja široka za sve nas”, istakao je Rašović.

Kao što maslina zahtijeva strpljenje, trud i ljubav da bi dala plod, podsjetio je, tako i naša država zahtijeva stalnu njegu, neupitnu vjernost, patriotizam i poštovanje.

“Cetinje nam je dalo pečat i pismo, dostojanstvo vladarske kuće i nepokornost kršu. Bar nam je podario širinu horizonta, mediteranski duh i civilizacijski iskorak. Veza između Lovćena, Rumije, Durmitora i Visitora, kičma je Crne Gore. Stara maslina, brijest, lipa i borova šuma mlada, mirišu nam i svjedoče o tome. Danas, kada gledamo prema dvorcu kralja Nikole na Topolici, potvrđujemo riječju i čašću da je Bar uvijek bio kapija kroz koju je Crna Gora disala punim plućima”, kazao je akademik Rašović.

U ime Udruženja pravnika Crne Gore, njen predsjednik prof. dr Branislav Radulović je na početku izlaganja kazao da “Stega”, prvi crnogorski zakonodavni akt Stare Crne Gore, predstavlja jedan od ključnih dokumenata političkog i pravnog konstituisanja Crne Gore, koja je u vremenu stalnih spoljašnjih prijetnji i unutrašnjih podjela uspjela da okupi crnogorski narod oko zajedničkih vrijednosti, ciljeva i, prevashodno, državotvorne ideje.

“Sa ‘Stegom’ je započet prelazak sa običajnog prava na pisane zakonske tekstove i proces stvaranja državnog prava. Uprkos svom deklarativnom karakteru i skromnom sadržaju, od preambule i svega šest članova, utrla je put državotvornim inicijativama Vladike Petra i njegovih nasljednika. Kao što su bitke na Martinićima i Krusima stvorile jedinstvenu crnogorsku odbrambenu zajednicu, tako je i ‘Stega’ bila izraz izgradnje nezavisne države. Bez ‘Stege’ teško da bi došlo do stvaranja organizovane vlasti, jer sloboda više nije bila samo plemenska obaveza, već je postala kolektivna, državna vrijednost i zadaća.

Današnja Crna Gora suočava se sa drugačijim, ali ništa manje složenim izazovima, krizom povjerenja u institucije, društvenim podjelama i potrebom za novom državotvornom energijom koja će objediniti različitosti u funkciji zajedničke, nadam se, evropske budućnosti”, zaključio je Radulović.

Akademik Šerbo Rastoder je rekao da, kada je sastavljan Odbor za proslavu 20 godina državne nezavisnosti, 230 godina ‘Stege’ i 55 CANU, on dobio veoma težak zadatak, da napravi tekst o istorijskom kontekstu donošenja “Stege”.

“U pitanju je 18. vijek, kada je Crna Gora bila savez plemena, međusobno partikularno antagonizovanih. Upravo u okviru tog saveza, prvi put su uspostavljene klice zakonodavstva. U tom smislu, prihvatam da je ‘Stega’ izvorište, ako je 21. maj ishodište!”, apostrofirao je Rastoder.

Jedino što je važno jeste, podvukao je on, da ovakvi datumi, ovakva kultura sjećanja i ovakvo povezivanje različitih istorijskih datuma i istorijskih etapa u vertikalu crnogorske državnosti potvrđuju jednu najvažniju misao a to je, da je Crna Gora vječna.

Javnu  tribinu “Istorija, pravo i tradicija”, posvećenu istorijskom i pravnom značaju „Stege“, njenoj ulozi u oblikovanju crnogorske državotvorne i pravne tradicije, kao i značaju očuvanja kulturnog i istorijskog nasljeđa, organizovala je Opština Bar i Udruženje pravnika Crne Gore. Program je upotpunio prvak Cnogorskog narodnog pozorišta Slobodan Marunović, koji je čitao izvode iz teksta „Stege“, a u muzičkom dijelu nastupili su poznati crnogorski muzičari  Slaven Knezović i Dejan Škuletić.

The post VIDEO: Istorija, pravo i tradicija – Javna tribina za početak obilježavanja 20 godina od obnove nezavisnosti first appeared on BARinfo.

Znakovitim Proglasom knjaza/kralja Nikole, ispred Cetinjskog manastira, uoči proglašenja najznačajnijeg pravnog djela u istoriji Crne Gore – Opšteg imovinskog zakonika, u interpretaciji glumca Dragiše Simovića i pratnju hora „Antivari musica“, pod dirigentskim vođstvom mr Mira Kruščića, potpomognutog izvanrednim trubačem Urošem Sučićem i pijanistkinjom Jelenom Dobrković, sinoć je započela promocija kapitalnog četvorotomnog djela akademika, prof. dr Zorana Rašovića „Knjaz Nikola i Valtazar Bogišić“, koja je u punom smislu bila istinska svetkovina pravne misli, naše tradicije, kulture, duhovnosti i identiteta.

„ Crnogorci! Uvodeći u život ovaj građanski zakonik i dajući mu snagu, ja vam zapovijedam, svima i svakom, da mu se pokoravate. Pred ovim zakonom da umukne svačija volja, a neka se čuje samo volja njegova, volja zakona. Iz njega, neka se razlijeva pravda na sve one koji pravo čine, a nek se pod njegovom snagom krše i lome svi koji mu se opiru, koji krivo čine. On, nek’ je moćna zaštita nevinosti koja je u opasnosti da postrada, a neumoljiv bič nasilju i samovolji, koja od obijesti ili zlonamjerno, ‘oće zla da čini. Od svih vlasti, a naročito od sudija, najstrožije zahtijevam da su strogi i savjesni vršioci zakona, i da u primjeni zakonskih određenja, ne gledaju ni ko je ko, ni ko se kako zove, ni kog je roda i plemena, ni koji položaj zauzima, ni kojim se krstom krsti, ili se ne krsti“- knjaz/kralj Nikola Petrović.

Veliki vladar i naučnik svjetskog glasa, doktor filozofije i prava, Valtazar Bogišić, ostavili su nam u nasljeđe Opšti imovinski zakonik, koji je postavio temelje pravnog života u Crnoj Gori, doprinio prepoznatljivosti njenog nacionalnog i državnog identiteta i transformaciji iz zaostale u naprednu državu, približavajući je i svrstavajući je u red drugih modernih, evropskih zemalja. Akademik Rašović je posvećujući svoj plodan, višedecenijski naučni rad istraživanju djela i ličnosti Valtazara Bogišića i kralja Nikole, na čiji je poziv došao u Crnu Goru i radio na Zakoniku 16 godina, njihovim međusobnim vezama i saradnji koja je trajala gotovo četvrt vijeka, podigao spomenik zahvalnosti dvjema istorijskim ličnostima, ali i ostavio trajan legat i zavjet sadašnjim i budućim generacijama, složili su se učesnici promocije, koji su predstavili barskoj publici ovo monumentalno djelo – prof. dr Branislav Radulović, predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore, dekanica Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, prof. dr Aneta Spajić, akademik i prof. dr Šerbo Rastoder.

U ime domaćina, obratili su se predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević, zahvaljujući čijoj podršci je naš grad imao privilegiju i čast da predstavi ovo djelo i iznova, na najljepši način „iščitava“ našu slavnu istoriju, i Kulturnog centra, upravnica Zavičajnog muzeja dr Anastazija Miranović.

„Djelo akademika Rašovića je kruna izdavačke djelatnosti Udruženja pravnika, koje obilježava devet decenija postojanja, a nema boljeg i ljepšeg mjesta na kojem možemo u Baru govoriti o njemu i ovoj temi, od Dvorca kralja Nikole. Opšti imovinski zakonik je jedan od najvažnijih spomenika pravne kulture i svojevrsni temelj crnogorskog zakonodavstva, koji, uz Stegu i Danilov zakonik, predstavlja vrhunac viševjekovne zakonodavne tradicije naše države, ali i govori u prilog njene samobitnosti, suverenosti i vjekovnog trajanja Crne Gore, njene posebne kulture, osobitosti i državotvorne tradicije“, kazao je predsjednik barske Opštine, Dušan Raičević.

Dr Anastazija Miranović istakla je da Opšti imovinski zakonik Valtazara Bogišića, vrhuni na crnogorskom identitetskom pijedestalu, predstavljajući esenciju duha/bila/bića Crne Gore, kao svojevrsno kulturno dobro u bogatoj riznici naše kulturne i pravne baštine.

„U svojoj dugoj istoriji, bastalo je Crnoj Gori da fascinantno zabljesne, snažnim, identitetskim stigmatima dostojanstva, umnosti, hrabrosti i znanja, i da čojski pronosi junačke i kulturološke luče, što diviše svijet. I, baš kao nekad, kada su se u Baru, pod divljom narandžom ljetnjikovca Petrovića, kralj Nikola i Valtazar Bogišić družili, besjedili i, nerijetko, donosili značajne odluke po sudbinu Crne Gore, večeras nas je na istom mjestu, okupio akademik Rašović, da se zahvaljujući njegovom antologijskom djelu, podsjetimo ko smo i što smo, i koliki duboki zdenac pravnog i svekolikog znanja (iz kojeg bi trebalo češće da zahvatamo) su nam u amanet ostavili dvojica velikana… Opšti imovinski zakonik nije puki pravni akt koji sabira domaća i inostrana pravna znanja i iskustva, već višeslojno djelo u koje su ukorijenjeni mentalitetski kod, tradicionalne, običajne matrice ponašanja, multikulturna prožimanja i usvojeni svjetonazori. Sve je to u konačnici rezultiralo grandioznim djelom, bez kojeg ne bi bilo današnje Crne Gore“, kazala je dr Miranović.

Djelo prof. dr Zorana Rašovića, na 2.600 strana, sa preko 120 dokumenata i, do sada, neobjavljene prepiske knjaza/kralja Nikole i Vlatazara Bogišića, koji je bio i ministar pravde, jeste, kako je podcrtao predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore, prof. dr Branislav Radulović “na neki način i svojevrsna kodifikacija cjelokupnog stvaralaštva autora”.

Dekanica Pravnog fakulteta, prof. dr Aneta Spajić, podsjetila je da je profesor Rašović kroz četiri decenije rada na fakultetu obrazovao više od 40 generacija pravnika, ali je uporedo konstantno istraživao, pisao brojne knjige, koje su najvažnija pravna literatura ne samo na našem, već i univerzitetima u regionu, a sa posebnim nadahnućem, kazala je, proučavao je ličnost i djelo Valtzara Bogišića.

„Bogišićevo djelo danas živi kroz djelo profesora Rašovića, kao posebno blago za pravničku struku u Crnoj Gori. Iako je, kao čin zahvalnosti, Valtazaru Bogišiću podignut spomenik na Pravnom fakultetu 2002. godine, najposvećeniji i najnadahnutiji postament mu je podigao upravo profesor Rašović“, istakla je dekanica Spajić, koja je izrazila nadu da će ovo izuzetno djelo, koje nam u legat ostavlja akademik Rašović, pravna struka znati da koristi kao trajnu inspiraciju za dalje istraživačke poduhvate.

„Akademik Rašović nam je, svjestan značaja Bogišićevog, i djela kralja Nikole, približio sveukupne društvene, političke, kulturne i pravne prilike u ondašnjem vremenu i do kraja rasvijetlio odnos vrhunskog intelektualca i vladara“, kazao je na predstavljanju akademik Šerbo Rastoder.

„Jedan vladar, koji je na tronu bio tako dugo i koji je u biti bio apsolutista, izabrao je najboljeg, možda i boljeg od sebe, da bude ministar pravde, radi na zakoniku i obavlja mnoge druge značajne funkcije, i tom smislu iz ovih knjiga treba da uče svi budući vladari, jer izabrati boljeg i pametnijeg od sebe, jeste umijeće vladanja. Sa tog aspekta imam izuzetno poštovanje za knjaza/kralja Nikolu, a ovo djelo profesora Rašovića je kulturna vrijednost i svojevrsna značajna kulturna činjenica“, naglasio je akademik Šerbo Rastoder. 

Autor, akademik Zoran Rašović, izrazio je posebno zadovoljstvo što se promocija djela „ Knjaz Nikola i Valtazar Bogišić“, održava u Baru i Dvorcu, u kojem su se sastajali i donosli važne odluke dvojica velikana, i mjestu gdje je po drugi put održano javno čitanje Opšteg imovinskog zakonika.

„Moje ushićenje i radost su večeras posebno izraženi, jer smo u gradu između najljepšeg mora i najljepšeg jezera, lučkom i gradu sunca, prepoznatljivom po multietničkom skladu, gradu koji je naša direktna veza sa svijetom, ispod Rumije, Lisinja, Sutormana i Volujice, gradu Pristana i Stare masline, zaštićenom Svetim Jovanom Vladimirom, gradu Ljetopisa popa Dukljanina i Barskog ljetopisa, ispred zdanja koje odiše harmonijom, tradicijom i ljepotom, u kojem su stvarane i ispričane mnoge istorijske priče. Ovdje je ministar pravde Valtazar Bogišić, sin dične dubrovačke oblasti, 1893. godine podnio izvještaj knjazu Nikoli o stanju pravde u Crnoj Gori i predložio crnogorskom suverenu niz zakona koje bi trebalo donijeti, kao i način na koji bi trebalo urediti sudove i sudske procese“, kazao je, između ostalog, u nadahnutoj besjedi profesor Rašović, koji je izrazio uvjerenje da se ovim djelom o tako moćnim ličnostima i njihovim dometima, simbolično i sadržajno povezuju crnogorska pravna nauka i kultura uopšte.

Riječi knjaza/kralja Nikole sa početka ovog  teksta, i danas moćno i opominjuće odjekuju. Nužno je podsjetiti ih se i pridržavati, jer, kako je govorio akademik Mijat Šuković „pravo mora imati, ne samo političko – socijalnu, već i etičko – vrijednosnu dimenziju“.

U tom smislu je, nesporno grandiozno djelo akademika Rašovića, još veće, i osobiti amanet savremenim i budućim generacijama, a sinoćnja promocija prvorazredni kulturološki događaj.

The post VIDEO: Djelo akademika Rašovića – amanet sadašnjim i budućim generacijama first appeared on BARinfo.

Djelo sadrži više stotina neobjavljenih dokumenata od posebnog značaja za Crnu Goru i mnoštvo nepoznatih detalja iz života velikana jednog vremena, knjaza Nikole i Valtazara Bogišića, kao i njihove saradnje koja je trajala skoro četvrt vijeka. Štampano je u godini velikih jubileja – 90 godina postojanja Udruženja pravnika, 150 godina od diplomiranja prvog crnogorskog pravnika, vojvode Gavra Vukovića, 180 godina od rođenja i 100 godina od smrti kralja Nikole.

Valtazar Bogišić, porijeklom iz Cavtata, na poziv crnogorskog suverena je 16 godina radio na Opštem imovinskom zakoniku, četvrt vijeka sarađivao sa knjazom i kasnije kraljom Nikolom, a bio je i ministar pravde u Vladi Crne Gore.

U knjizi je zastupljeno preko 100 do sada neobjavljenih pisama kralja Nikole i Valtazara Bogišića, čitav set dokumenata iz crnogorskih arhiva i inostranstva.

Autor kapitalnog djela “Knjaz Nikola i Valtazar Bogišić“, akademik Zoran Rašović autor je knjiga iz oblasti prava, dugogodišnji je redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, predsjednik Senata Udruženja pravnika, dobitnik najvišeg priznanja te asocijacije – nagrade „Akademik Mijat Šuković“, koje se dodjeljuje jednom u pet godina za posebna dostignuća u pravnoj nauci, laureat Trinaestojulske nagrade i brojnih drugih.

Na promociji u Baru govoriće: Dušan Raičević – predsjednik Opštine Bar, dr Anastazija Miranović – upravnica Zavičajnog muzeja, prof. dr Branislav Radulović – predsjednik Udruženja pravnika, Aneta Spajić – dekanica Pravnog fakulteta Univerziteta CG, akademik Šerbo Rastoder i autor. Moderatorka programa je Vesna Šoškić. Muzički će veče oplemeniti nastup hora “Antivari musica”, pod dirigentskim vođstvom mr Mira Kruščića.

Promocija se održava na platou ispred Dvorca kralja Nikole, u utorak, 4. jula, od 20.30 h.

The post U utorak promocija četvorotomne knjige Knjaz Nikola i Valtazar Bogišić first appeared on BARinfo.