Turistička organizacija Bar je danas u hotelu „Princess“ organizovala svečano potpisivanje ugovora nakon Javnog poziva za učešće u postupku raspodjele sredstava za realizaciju projekata valorizacije kulturne baštine, koji se odnosi na arheološka istraživanja, konzervatorske i restauratorske radove, rekonstrukciju i promociju kulturnih dobara na teritoriji opštine Bar.
TO Bar je opredijelila 70.000 eura, a po odluci komisije, imenovanoj od strane Skupštine opštine Bar (Tanja Bogdanović u ime Uprave za zaštitu kulturnih dobara, Srđan Lekić u ime Opštine Bar i Sandra Jovetić kao predstavnica TO Bar), biće raspodijeljeno 41.452 eura za tri projekta.
Uvodno izlaganje o projektima imao je sekretar Sekretarijata za kulturu Opštine, Srđan Lekić.
„Zadatak komisije je bio da sprovede postupak, izvrši stručnu ocjenu pristiglih projekata i odabir projekata na osnovu kriterijuma propisanih u Javnom pozivu. Od osam pristiglih projekata, komisija je utvrdila da tri ispunjavaju propisane uslove. Odlukom komisije nagrađeni projekti su NVO”Cehra” – Projekat vladimirikosara.com sa 12.500 eura, čija će priča o Vladimiru i Kosari biti dostupna na internetu. Projekat će biti fokusiran na Stari grad Bar, Staru maslinu i mjesta Vladimir, Ostros, Koštanica, koja su direktno povezana sa ljubavnom pričom o Vladimiru i Kosari. Posredstvom projekta NVO “Manoveki” – Promocija svih barskih tradicionalnih nošnji kroz dokumentarni film, monografiju i replike odjevnih predmeta (za projekat je opredijeljeno 15.400 eura), šira javnost će biti upoznata sa različitim nošnjama koje potiču iz drugačijih kulturoloških krugova sa teritorije Bara. Ova vrsta predstavljanja realizovaće se kroz dokumentarni edukativni informativni film, sa ciljem naglašavanja kulturološke osobitosti, dok će se kroz razne mehanizme pričati storija o istoriji barskog kraja, etnologiji, kontekstima u kojima nošnja igra važnu ulogu za etnos, tehničku izradu nošnje i o njihovom viševjekovnom trajanju. Treći projekat NVO “Montemisija” – Turistička valorizacija i digitalizacija Manastira Prečista Krajinska dobila je 13.552 eura. Ovim projektom prikupiće se i obraditi sva relevantna dokumentacija i materijal o ovoj građevini, izraditi stručni tekstovi i kvalitetna dokumentacija, formirati elaborat sadašnjeg stanja i smjernice za maksimalnu turističku funkcionalnost i opremljenost. Izradiće se 3D digitalni blizanac, lokaliteta na osnovu 3D skeniranja kako bi se prikupili podaci o stanju i obliku manastira“, kazao je Lekić.
Važno je napomenuti da je TO Bar finansirala 22 projekta za valorizaciju kulturne baštine i u tu svrhu dodijelila preko 191.000 eura. Cilj ovakvih Javnih poziva je i unaprjeđenje turističke ponude opštine.
U ime TO Bar se obratio direktor Danilo Orlandić.
„Lijep je osjećaj biti na mjestu i u trenutku kada potpisujete kvalitetne stvari za vaš grad i za vašu zemlju. Imamo tri nagrađena projekta koji će doprinijeti boljoj valorizaciji svih lijepih stvari koje Bar nudi. Tu je NVO ‘CEHRA’ i projekat Vladimir i Kosara, koji će u ime dobitnika potpisati čuveni crnogorski intelektualac i veliki borac za očuvanje građanske Crne Gore, Dragan Perović. NVU “Manoveki” je osmislila promociju svih barskih tradicionalnih nošnji, što je izuzetan projekat, koji ćemo prije svega prezentovati strancima, a vjerujem da će to na pravi način oslikati sve ono što naš grad nudi. Treći projekat je turistička valorizacija i digitalizacija Manastira Prečista Krajinska, a svi koji su bili tamo znaju koje je to bogatstvo. Sva tri projekta su izuzetna i doprinijeće promociji naše opštine. Volio bih da naglasim da smo u oktobru prošle godine dodijelili tri projekta. Od njih je dva dobio Kulturni centar. Jedan od njih je konzervacija fresaka na crkvi Svetog Nikole objekat 154, čija izrada trajne zaštite predviđa 10.000 eura. Drugi projekat Kulturnog centra je restauracija i konzervacija otomanskog groblja i svratišta za putnike u Starom gradu, za šta je izdvojeno 20.000 eura. Treći projekat je vezan za centar grada, gdje se nalazi čuveni barski Trikonhos. Za taj projekat opredijeljeno je 11.253 eura. U narednih dva – tri mjeseca raspisaćemo novi Javni poziv i odvojiti 82.000 eura za valorizaciju kulturne baštine. Očekujem da dobijemo još više, prije svega, kvalitetnih projekata. Problem je taj što još uvijek u Crnoj Gori ne razlikujemo kulturnu materijalnu i kulturnu nematerijalnu baštinu, pa smo zbog toga sa Kulturnim centrom krajem prošle godine napravili Dane nematerijalne kulturne baštine koji dali dobre rezultate“, istakao je Orlandić.
U ime NVO „Cehra“ obratio se Dragan Perović.
„Rukovodila nas je, prije svega, želja da se na pravi način afirmiše kulturno naslijeđe, jer je uvijek bolje tražiti ono što spaja narode, nego ono što razdvaja. Naša priča je zasnova na istinitim događajima što je veoma važno, tako da smo gospodin Miro Orlandić i ja, koji smo osmislili projekat sa grupom međunarodnih saradnika, prijatelja željeli da se jedan kulturni i duhovni oblik našeg nasljeđa na pravi način prezentuje. Danas turisti ne žele da budu na jednom mjestu, već da provedu aktivni odmor. Oni su svi bili zainteresovani za priču koja u podlozi ima ljubav. Jedno od osnovnih obilježila je slobodarstvo i ono se pretače u ljubav, a ljubav ide u slobodu. Ovo je projekat koji omogućava da se na pravi način valorizuje prošlost, a i da se vidi da kultura može biti resurs za investicije, zatim za školstvo, resurs za obrazovanje. Nadam se da ćemo na pravi način afirmisati kulturno nasljeđe Bara i Crne Gore, da ćemo svojim mali prilogom pomoći ono što je počelo davno – da se Bar i Stari Bar upišu na mapu svjetske kulturne baštine“, kazao je Perović.
Promociju tradicionalnih barskih nošnji kroz dokumentarni film, monografiju i repliku odjevnih predmeta u ime Nevladinog udruženja „Manoveki“ govorio je Goran Pajović:
„Ovo je vrijeme kada se forsira nacionalni identitet, što se često i zloupotrebljava. Kao neko ko se bavi kulturnom baštinom na različitim nivoima – od savremenih metodologija do onih krajnje provjerenih, mislim da treba stvari koje su osjetljive da prikažemo objektivno, da im se zaista posvetimo koliko naše mogućnosti dozvoljavaju. Od tema koje ćemo obraditi kroz ovaj dokumentarni film i knjigu, monografiju, čini nam se jako zanimljiva ideja iz razloga što zaista pokazuje diverzitet boja, kultura i običaja od Sutomora do Mrkojevića“, objasnio je Pajović.
U ime NVO „Montemisija“, Magdalena Radanović predstavila je projekat turističke valorizacije i digitalizacije manastira Prečista Krajinska.
„Manastir Prečista krajinska se nalazi u blizini sela Mali i Veliki Ostros. Osnivanje Manastira pripisuje se zetskom knezu Vladimiru početkom XI vijeka, koji je po Popu Dukljaninu sahranjen u njemu, kao i žena mu Kosara. Prečista Krajinska se susreće u bisernim izvorima ponovo tek u XV u povelji Balše III. To je istorijska vrijednost ovog manastira, pored nesumnjive kulturne vrijednosti, zatim arhitektonske, pejsažne. Manastir je rađen starom upotrebom tehnike i zanata. Moji saradnici i ja smatramo da on nije ni u najmanjom mjeri valorizovan u punom smislu te riječi, ni kulturno-istorijski, ni edukativno, ni naučno, ni tehnološki… Manastir je svjedok naše burne istorije, a projektom koji će obuhvatiti turističku valorizaciju i digitalizaciju potrudićemo se da prikupimo svu potrebnu dokumentaciju, izradimo kvalitetnu foto-dokumentaciju, uradimo stručne elaborate o sadašnjem stanju ovog manastira, pružiti smjernica za maksimalnu turističku opremljenost i smjernice za buduću konzervatorsku sanaciju. Pored toga, vrijednost ovog projekta je što će se izraditi 3D digitalni blizanac lokaliteta, skeniranje i kreiranje digitalnog modela, što je prva faza u kreiranju savremene arhivske građe koje zahtjeva savremeno društvo. Digitalizacija kulturne baštine i podrška njenoj ekonomskoj eksploataciji su aktivnosti koje su ključne za održivi razvoj i promovisanje kulturnog dobra kao sto je manastir Prečista Krajinska. Cilj ovog projekta je potreba da se ukaže na turistički potencijal, da se istaknu ekonomski benefiti koji se mogu dobiti, sagledaju postojeći sistemi zaštite, definišu prioriteti i zadaci koji bi cjelovito odgovarali savremenim zahtjevima zaštite i valorizacije ovog izuzetnog objekta“, zaključila je Radanović.
