Učešće dijela crnogorskih pomoraca u krijumčarenju narkotika ostavlja ozbiljne posljedice po sve pomorce, ali i po društvo i državu, a rješavanju ovog problema potrebno je pristupiti kroz saradnju pomoraca sa institucijama nadležnim za pomorstvo i obrazovanje, policijom, sudstvom, tužilaštvom i civilnim sektorom.
To je zaključeno na panel diskusijama „Kompas: Učešće crnogorskih pomoraca u krijumčarenju narkotika“ koje su održane u Baru i Kotoru. Diskusije je organizovao NVO Juventas uz podršku Globalne inicijative za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala.
Koordinator projekta i savjetnik u Juventasu Mićan Andrijašević podsjetio je da je u posljednjoj procjeni opasnosti od teškog i organizovanog kriminala u Crnoj Gori navedeno da je šverc droge glavni biznis kriminalnih grupa.
„Javnosti je poznato da je upravo u tim aktivnostima učestovao i jedan dio crnogorskih pomoraca, što ostavlja ozbiljne posljedice po cijelu pomorsku populaciju, ali i po crnogorsko društvo i državu.“ , kazao je Andrijašević.
Cilj ovih panel diskusija je, kako je rekao, otvaranje debate o „ovom važnom, a zanemarenom pitanju“.
„Iako se negdje već govori o ovome u pomorskim krugovima i institucijama, još uvijek kao društvo ne dajemo jedinstven odgovor na ovaj problem, kako bismo pomogli pomorcima“, tvrdi Andrijašević.
On objašnjava da je cilj projekta „Kompas“ jačanje kapaciteta, integriteta i otpornosti budućih pomoraca, odnosno učenika/ca srednjih pomorskih škola i studenata/kinja pomorskih fakulteta.
Inspektor Ivan Jović iz Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga, rekao je da operativna saznanja i drugi podaci ukazuju da se crnogorski državljani bave krijumčarenjem i organizovanim krijumčarenjem opojne droge kokain, koja ide iz Južne Amerike u zemlje Zapadne Evrope.
U toku 2019. i 2020. godine, zaplijenjeno je oko 28,5 tona kokaina u slučajevima u kojima su učestvovali crnogorski državljani.
“Uprava policije će uložiti sve napore da očuva ugled i tradiciju pomorske profesije u Crnoj Gori, po kojima je vjekovima prepoznata i da se jasno pokaže da se radi o pojedinčanim slučajevima. Ova tema zahtjeva preventivno djelovanje svih subjekata”, istakao je Jović na panel disksiju u Baru.
Novinarka „Vijesti“ Jelena Jovanović je poručila mladim budućim pomorcima da je mnogo časnije i pametnije raditi to za šta ljudi uče i školuju se, a ne “šurovati sa kriminalom”.
Apelovala je da budu daleko od svega toga, navodeći da svaki pomorac koji uđe u taj svijet, ukoliko preživi, proživljava torture i “nema tog novca za koji neko može da kupi vaš i mir vaše porodice, niti to treba da dozvolite”.
“Vjerujem da ukoliko se dovoljno uključimo, možemo da ispravimo budućnost ove države da ne budemo prepoznati u svijetu kao šverceri kokaina sa dalekih destinacija, što nas prati decenijama. Prvo smo bili prepoznati po švercu cigareta, pa po krađama na ratištima okolnih država, a sad već imamo primat u prevozu kokaina iz južnoameričkih država”, rekla je Jovanović.
Saradnik u nastavi na Fakultetu za pomorstvo i turizam u Baru i direktor MSC kompanije za Crnu Goru Dalibor Pelević, kazao je da se krijumčarenju droge mora stati na put.
Smatra da je izuzetno loše što su crnogorski pomorci uključeni u krijumčarenje droge, naročito uzimajući u obzir veličinu države i broj stanovnika.
Pozvao je sve koji imaju informacije o krijumčarenju droge da anonimno putem „speak-line“ na sajtu MSC kompanije prijave slučaj.
Predstavnica Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), Sanja Jovićević je govoreći na panel diskusiji u Kotoru istakla da je sve veći broj pomoraca koji se pojavljuju kao izvršioci krivičnog djela krijumčarenje droge.
“Za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije za organizatora je propisana kazna zatvora u trajanju od tri do 15 godina, za pripadnika te kriminalne organizacije od jedne godine do 10 godina zatvora, a za krivično djelo krijumčarenje droge zaprijećena je kazna zatvora od dvije godine do 10 godina”, navela je Jovićević.
Smatra da tužilaštvo može da pruži doprinos tako što će biti proaktivno, razmijeniti iskustva, znanje i podatke sa relevantnim učesnicima u projektima.
Dekan Pomorskog fakulteta u Kotoru Špiro Ivošević, rekao je da se kroz obrazovni proces studenti upoznaju sa incidentima u pomorstvu, koji su se desili kako sa aspekta sigurnosti, tako i sa aspekta bezbjednosti, naročito imajući u vidu ono što se dešava posljednje dvije decenije, a to su piratstvo, terorizam, krijumčarenje i ilegalna migracija.
Najveća posljedica koju krijumčarenje narkotika ostavlja, kako smatra Ivošević, je gubitak reputacije crnogorskog pomorca.
“Trudimo se da, podižući svijest našim studentima, našim pomorcima, skrenemo pažnju na sve što nije dobro i što negativno utiče na imidž institucije, društva i države. Nesporno je da imamo hiperprodukciju pomorskog kadra posljednjih deset godina. Na to mi sa Pomorskog fakulteta ne možemo da utičemo i neki drugi organi o tome treba da vode računa”, kazao je Ivošević.
Istakao je da su studenti Pomorskog fakulteta kao stručnjaci traženi, a kriterijumi za završetak studija su strogi.
“30 do 40 odsto je onih koji fakultet završe u roku od tri godine, a 50, 60 odsto završi u roku od pet ili šest godina. Na Fakultetu se tudimo da afirmativno promovišemo pomorstvo, tradiciju crnogorskog pomorstva, tradiciju crnogorskog pomorca, tradiciju institucije i crnogorske zastave”, kazao je Ivošević.
Profesorica na Pomorskom fakultetu Tatijana Dlabač, istakla je da se profesori na Fakultetu trude da studentima prvo pokažu šta znači biti dobar čovjek.
“Trudimo se da usadimo obrazac svega onoga kako treba budući pomorac da se ponaša. U obrazovnom procesu treba da su ljudi koji će biti primjer onoga što studenti žele da budu”, rekla je Dlabač.
