Sa Slavkom Petrovićem, poznatim ugostiteljem sa Velikog Pijeska razgovarali smo o ovoj turističkoj sezoni, problematici koja je prati i znatno manjem broju gostiju od očekivanog. On smatra da su saobraćajne gužve i nesinhronizovane aktivnosti lokalnih i državne vlasti na poboljšanju, prije svega, putne infrastrukture i unapređenje avio saobraćaja, glavni razlozi redukovane glavne turističke sezone.

„Želim da pozdravim sve turiste koji provode odmor na barskoj rivijeri, sa nadom da će nam se vraćati, jer s obzirom na problematiku koja prati sezonu, sve manje vjerujem u to. Ja se bavim ovim poslom već dvadeset i osam godina, i mogu vam reći da sezona nikada nije bila lošija. Mnogo toga je zatajilo, kako na opštinskom, tako i na državnom nivou. Nekada smo imali praksu da se sastajemo redovno, predstavnici institucija i mi, ugostitelji, prije i tokom sezone, pa ponovo u oktobru, kako bi identifikovali probleme, prevazilazili ih u hodu, a zatim se pripremili bolje za narednu. To izostaje u posljednje vrijeme. Apelujem na sve strukture, na svim nivoima, da to imaju u vidu i da im turizam bude prioritet, jer to nam je najvažnija privredna grana od koje živi naša ekonomija”, kazao je Petrović, koji je naglasio da je sezona ove godine, umjesto od petog do sedmog jula, što je bilo uobičajeno, počela tek trećeg avgusta.

„To znači, da sezona kasni puni mjesec. Zamislite koliki je to manjak, i za nas, privatnike i za opštinsku i državnu kasu. Mi smo morali radnike da obezbijedimo već 15. juna, kako bi se pripremili i uhodali, a oni ovoga ljeta nisu imali posla, što nije isključivalo naše obaveze – isplatu plata, poreza, doprinosa i drugih nameta. Dakle, do sada smo bili na nuli, ili u malom minusu, i postavlja se pitanje kako ćemo ‘pregurati ‘ ovu ljeto”, izrazio je bojazan Petrović, koji je naveo, iz njegovog ugla, konkretne razloge zbog čega je sezona podbacila.

„Mi nismo ništa uradili da uspostavimo jednu saobraćajnicu od sjevera ka jugu koja bi normalno funkcionisala, odnosno iz pravca Srbije ili Hrvatske. Mi nemamo željeznicu, avio-prevoz. Gosti koji dolaze, posebno iz pravca Hrvatske, rekli su mi ‘sad smo došli i nikad više’. Od granice na Debelom brijegu do Velikog pijeska (oko 120 km), treba im osam do devet sati da bi stigli. Neslavni rekord od Bara do Velikog Pijeska je sat i 10 minuta. Godinama je to tako, a posebno je izraženo ovoga ljeta jer se radi nova saobraćajnica od Zaljeva do Kruča, a imam utisak da radovi teku veoma sporo. Bojim se da ćemo i narednu sezonu dočekati u istim okolnostima i sa istim problemima. Tom saobraćajnicom se ne može proći, već se ljudi upućuju na Ulcinj, zbog čega se stvara veliki ‘čep‘, upravo na Velikom Pijesku. Zato molim sve opštinske i državne strukture da preduzmu hitne mjere da prevaziđemo takve nedostatke”, kazao je Petrović, koji se osvrnuo i na stare „boljke“ ovog dijela barske opštine – vodovodnu i kanalizacionu mrežu.

„Što se tiče kanalizacione mreže, ona ovdje ne postoji. Napravili smo sopstvene septičke jame, isto je i sa vodovodnom mrežom, koja je ovuda, od Bara prema Ulcinju, prošla prije 12 godina. Tada smo molili da se ovaj kraj priključi na nju, naravno da svi platimo potrebne troškove. Pošto naše molbe nisu urodile plodom, sami smo se organizovali, sproveli vodu do svojih objekata, platili dažbine, satove, i na taj način stvorili bolje uslove za goste, jer su ranije kamioni sa vodom non-stop brujali, dolazili su noću, jer nije bilo moguće preko dana, pa gosti nisu mogli da spavaju. Dakle, jedan dio Velikog Pijeska na našu inicijativu snabdjeven je vodom, oko 150 – 200 objekata. I u ovom slučaju neko je zakazao”, istakao je Petrović.

Što se tiče ostalih razloga koji bi mogli da utiču na pad turističkog prometa, kao što su, na primjer, veoma visoke cijene, više nego u evropskim metropolama, Petrović smatra da se to ne može imputirati Velikom Pijesku, na kojem su, kako je naglasio, veoma pristupačne.

„Dovoljno je reći da točeno pivo košta 2 i po eura, koliko i limenka, pivo u flaši 2 eura, a espreso kafa 1 euro, mada cijene variraju od lokala do lokala, ali nisu previsoke. Hrana je skuplja za 10% u odnosu na pretprošlu godinu, što je neznatno poskupljenje, ali namirnice po mega i mini marketima su enormno poskupile, a mi moramo da ih nabavljamo da bismo pripremali hranu. Sve je dvostruko ili trostruko skuplje, a poskupio je i hljeb, što je najmanji izdatak, ali postavlja se pitanje ‘zašto’ kada nije poskupilo brašno, niti struja i plin. Da budem iskren, imamo sigurno najjeftiniju struju u Evropi. Što rade inspekcije, zašto ne kontrolišu rad u mega marketima, zašto pred sezonu vlasnici toliko poskupljuju svoje artikle? Sada više prodajemo meso, ćevape i špagete, nego ribu i druge specijalitete, jer su ljudi prinuđeni da se opredijele za jeftiniju varijantu. Neshvatljivo je da trgovine ne rade nedjeljom, na što se gosti veoma mnogo žale. Zar se to nije moglo riješiti na taj način da jedne nedjelje radi jedan megamarket ili manja prodavnica, koji bi bili zatvoreni u ponedjeljak, a sljedeće nedjelje drugi, i da se tako smjenjuju, što bi puno značilo u sezoni. Što se tiče uređenosti plaža, pojedini novi zakupci su ovdje puno uložili u njihovo opremanje, tako da sada na Velikom Pijesku imamo izuzetnu ponudu u tom smislu, a komplet ležaljki sa suncobranom i stolom košta od 20 do 25 eura. Međutim, i ovdje je prisutan problem za dvije plaže za koje još nije završen tender, ali su u funkciji, jer ih bivši vlasnici održavaju. Međutim, prije nekoliko dana sam bio na jednoj od najljepših plaža na Crnogorskom primorju – Kraljičinoj, mogu vam reći da je to tuga i žalost kako izgleda. Volio bih da svi nadležni sjednu u čamac, odvezu se do te plaže i vide kako je dočekala prvi avgust”, kaže Petrović.

Stari problem – obezbjeđenje sezonske radne snage, prisutan je i ovoga ljeta. Petrović smatra da školstvo ne prati potrebe turističke privrede. Trenutno, zaposleni kod njega, pretežno su iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, a olakšavajuća okolnost jeste što je cijela porodica uključena u rad tokom ljeta, čime razvijaju porodični biznis i kompenziraju nedostajući kadar.

„Veliki trud je potrebno uložiti, veliku žrtvu, gotovo danonoćni rad, u hodu se pojavljuju mnogi problemi koje sve treba riješiti da bi svaki gost bio zadovoljan. Opredijelili smo se za ovaj posao i ne odustajemo, iako svi ovi nedostaci o kojima smo pričali umanjuju uloženi trud i rezultate, ne samo za nas lično, već i za privredu grada i države”, zaključio je ugostitelj sa Velikog pijeska, Slavko Petrović.