Dan otvorenih vrata za roditelje/staratelje djece sa smetnjama u razvoju, organizovan je danas u Domu zdravlja Bar. V.d. direktora ove zdravstvene ustanove, Vuk Vujović i glavna medicinska sestra, ombudsman Dušica Burić, su sa roditeljima/starateljima razgovarali o problemima koji tište njihovu djecu i njih i načinima na koje se može pružiti još adekvatnija i efikasnija usluga.
Ocjena je da su načinjeni značajni koraci ka kvalitetnijem tretmanu i ostvarivanju prava i potreba ove ranjive kategorije, ali i u smislu potpore odraslih koji vode brigu o njima.
„Pomak u zdravstvenom sistemu je evidentan. Dovoljno je da kažem da umjesto jednog, naša djeca sada imaju dva logopeda koji rade u dvije smjene od osam do 20 sati. Nadam se da će uskoro biti obezbijeđene i adekvatnije prostorije, veće kvadrature, jer se tu djeca i igraju i uče“, zadovoljan je Peđa Perak, stric i staratelj četvorogodišnjeg Kristijana koji ima dijagnozu autizam. Ističe da su roditelji/staratelji djece sa smetnjama u razvoju složni da je prvi korak u njihovom budućem tretmanu, formiranje registra na osnovu kojeg bi u svakom trenutku postojao uvid koliki je broj mališana kojima je potreban neki oblik psihološke podrške.
„Bilo bi to od neprocjenjivog značaja, jer se isključivo na takav način stiče jasna slika prioriteta. Djeca koja imaju potrebu za logopedom iz razloga što, recimo, nijesu u mogućnosti da izgovore neko slovo, nikako se ne mogu podvesti u isti rang problematike sa kojom su suočeni mališani iz spektra autizma“, objašnjava Perak, koji procjenjuje da „direktor Doma zdravlja ima želju da izađe u susret roditeljima/starateljima i pomogne na komlikovanom i dugotrajnom putu ka boljitku ove djece“.
Država, podsjeća on, na mjesečnom nivou plaća 1.200 eura za svako dijete koje odlazi na tretman u Beograd.
„Na drugoj strani, radni angažman jednog defektologa ili logopeda u našem gradu, omogućio bi da se uz platu od 600 eura, u toku osmočasovnog radnog vremena taj stručnjak posveti potrebama čak osmoro djece. Naravno, ne može neko ko je tek završio fakultet, ko nema iskustva, da odgovori zahtjevima koje nameće rad sa djetetom sa dijagnozom autizam. Opšte je poznato da djeca sa autizmom ponekada imaju reakcije i ponašanje koje može da uznemiri mladu osobu koja se u praksi još uvijek nije srela sa takvim ispadima“, kategoričan je Perak.
Nakon današnjeg sastanka zadovoljan je, kaže, što je imao priliku da menadžmentu približi problematiku sa kojom se svakodnevno susreću oni koji brinu o djeci sa smetnjama u razvoju.
