U nastavku zasijedanja XXX sjednice Skupštine opštine Bar, Darko Pekić (URA) je kazao da zaključak djeluje problematično sa nekoliko aspekata. Naime, naveo je on, formulacija „obavezuje se Ministarstvo”, ne odgovara kontekstu, jer su „odbornici u barskoj SO predstavnici lokalne samouprave, dok je Ministarstvo po ingerencijama iznad“. Osim toga, potrebni su i rokovi do kada Plan detaljne regulacije može da se donese.
Sa njim se slaže Aleksandar Lekić (PzP), koji smatra da bi se trebalo dodati da se teži „najadekvatnijem rješenju za Ulicu UPS 3 sa aspekta interesa mještana“.
Milan Nešković (Demokrate) je naveo da bi trebalo obavezati i SO Bar da što prije izabere organe Zavoda za prostorno planiranje „kako bi se u što kraćem roku pristupilo donošenju lokalnog plana detaljne regulacije“. Sekretarijat, smatra Nešković, što prije valja obavezati da izvrši postupak deeksproprijacije donošenja lokalnog plana detaljne regulacije, kako bi konkretnim primjerom krenuli u rješavanje problema.
Mještanin Donjih Bjeliša Ranko Jokanović je izrazio nezadovoljstvo što „Skupština nije učinila ni najmanji mogući korak podrške prema građanima i pokazala volju da riješi ono što je u njenoj nadležnosti“. Podvukao je da mještani ne žele da riješe problem na način kojim bi nanijeli štetu opštini Bar, građanima, niti investitorima, dok je njegov komšija Slavko Radulović kategoričan da je „spreman i da pogine braneći svoju đedovinu“.
Predsjednik SO Bar Branislav Nenezić je kao rješenje za najbolju formulaciju naveo „predlaže se“, jer ona ne obavezuje Ministarstvo prostornog planiranja, već lokalnu samoupravu.
Darko Pekić (URA) je potom pojasnio da bi, nakon toga, valjalo donijeti separatni zaključak koji bi se odnosio na opštinske službe kako bi taj zaključak trebao da bude formulisan, sa ciljem da mještanima dostave makar pisani zaključak šta će i u kojim rokovima uraditi resorni sekretarijat.
Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević je pozvao na iskrenost i priču jezikom činjenica.
„Na današnji dan prostorno planiranje u Baru je ‘uhapšeno’. Izmjene i dopune PUP-a se još uvijek rade od strane Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Bar je jedina opština gdje je Ministarstvo, nakon usvojenog zakona nastavilo postupak izrade izmjene dopuna PUP-a. PUP je plan višeg reda u odnosu na sve LPDR-ove, koji svaki mora da se usaglašava sa planom višeg reda. Dok se ne usvoje izmjene i dopune PUP-a, nema LPDR-ova. Prostorni Plan Crne Gore usvojen u Skupštini Crne Gore, ne predviđa izgradnju pruge ili njeno izmještanje, kako je to bilo predviđeno izmjenama, odnosno PUP-om Bar. To znači da i taj PUP, u formi kada se vrše izmjene i dopune, mora da se usaglašava sa planom višeg reda, a to je Prostorni plan Crne Gore, što dalje ukazuje da će i izmjene i dopune PUP-a koji se trenutno rade, morati da se usaglase sa planom višeg reda. U konkretnom slučaju, izmjene i dopune PUP-a će morati da ‘izbrišu’ trasu pruge i da se problematika preko 3.900 potpisnika te inicijative na taj način konkretno riješi. I u slučaju da formiramo preduzeće ono, dok se ove stvari ne završe, ne može da radi“, pojasnio je Raičević.
Podsjetio je da nas očekuje i izmjena Prostornog plana za posebne namjene za obalno područje, a možda će se raditi i poseban plan za priobalno područje Skadarskog jezera.
Na osnovu Člana 43 Statuta Opštine Bar SO Bar je donijela zaključak da se „Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine predlaže da pristupi izmjenama Nacrta PUP-a Bar u pogledu jasno definisanih novih trasa saobraćajnice ili u pogledu davanja mogućnosti izrade novih trasa u zahvatu koridora, kako bi se iste mogle inkorporirati u DUP Topolica IV, odnosno u Lokalni plan detaljne regulacije, kako predviđa novo zakonsko rješenje, a prvenstveno vezano za Ulicu 3. To bi stvorilo uslove da se donese najadekvatnije saobraćajno rješenje za pomenutu ulicu i omogućilo donošenje programskog zadatka za izradu Lokalnog plana detaljne regulacije u skladu sa planom višeg reda, odnosno u skladu sa PUP-om Bara. Sve navedeno treba uzeti u obzir tim prije što Prostorni plan za obalno područje Crne Gore i Prostorni plan Crne Gore, kao planovi višeg reda u odnosu na PUP Bara, nijesu prepoznali Ulicu 3“.
Zaključak je usvojen sa 27 glasova „za“, čime je, za sada, završena rasprava po ovoj tački dnevnog reda.
Uvodno izlaganje o trećoj tački Dnevnog reda – Prijedlogu Odluke o izmjenama Odluke o zaradama lokalnih funkcionera, lica koja imenuje skupština i lokalnih službenika i namještenika u organima i službama lokalne uprave Opštine Bar, dala je sekretarka Sekretarijata za lokalnu samoupravu, Svetlana Gažević. Pojasnila je da se potreba za izmjenama odluke donešene prije tri godine pojavila između ostalog „zbog prelaska na novi, centralizovani sistem obračuna zarada, a sa druge strane, imala su se u vidu inflatorna kretanja u državi“. Radni tim je utvrdio da se izmjene mogu uraditi kroz povećanja dodatka na osnovnu zaradu koji već postoji na zarade zaposlenih. On može da se kreće najviše do 30 posto. Ipak, nakon sagledavanja stanja i kalkulacija, utvrđeno je da dodaci na zaradu za ekspertski kadar, izvršni kadar i namještenike treba da ide oko tri posto, a za kategoriju zaposlenih koji imaju prekovremeni rad i noćni rad, procenat treba da bude veći za 15, odnosno 20 posto. Ova Odluka je dobila saglasnost Ministarstva finansija.
Aleksandar Lekić (PzP) procjenjuje da bi trebalo napraviti analizu na koji način će ova odluka uticati na rashodovnu stranu budžeta, kao i kako će uticati na rast kupovne moći zaposlenih u ovim sektorima.
Feridu Peročević (URA) je zanimalo po kojim kriterijumima se donose odluke o dodatku i da li će svi zaposleni koji obavljaju iste radne zadatke dobijati podjednak iznos zarade.
Suština predloga je, kako je objasnila Gažević, da ne dođe do smanjenja zarada zaposlenih. Rješenja se donose u skladu sa Zakonom o zaradama i Zakonom o lokalnoj samoupravi. Svaki zaposleni će na zaradu imati određeni procenat (do 30 posto) u skladu sa Odlukom. Iako će procenat za ekspertski kadar biti isti, to ne garantuje istu zaradu, jer finalni iznos diktira niz faktora. Odlukom, ponovila je, nisu obuhvaćeni funkcioneri ni visoko rukovodni kadar.
Za Odluku o izmjenama Odluke o zaradama lokalnih funkcionera, lica koja imenuje skupština i lokalnih službenika i namještenika u organima i službama lokalne uprave Opštine Bar, glasao je 21 odbornik, dok su troje bili „uzdražani“.
Uvodno izlaganje o četvrtoj tački Dnevnog reda Prijedlogu Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o sufinansiranju adaptacije spoljnih djelova zgrada na teritoriji opštine Bar imao je sekretar Sekretarijata za komunalne poslove i saobraćaj Dejan Škerović. Istakao je da se razlozi koji su uticali na predložene izmjene i dopune ove Odluke „ogledaju u potrebama da se efikasnije i ravnomjernije iskoriste budžetska sredstva i obezbijedi bolja podrška stanarima na obnovi njihovih objekata. Povećanjem maksimalnog iznosa su sufinansiranja sa 40.000 na 70.000 eura, izbjegava se diskriminacija višespratnih zgrada koje zbog svojih dimenzija i složenosti radova imaju znatno veće troškove u pdnosu na manje zgrade“.
Vesna Drašković (DPS) je izrazila zadovoljstvo zbog toga što je lokalna uprava izašla u susret građanima i olakšala im da održavaju svoje stambene jedinice na najbolji mogući način. Podsjetila je da „iako lokalna samouprava nema obavezu da održava privatnu imovinu, ona to čini sa namjerom da građanima pomogne“. Osim uređenja fasada, ovom odlukom će biti uređeni i spoljni djelovi zgrade, čime se obuhvata i sanacija krova. Drašković je uputila molbu sugrađanima da do raspisivanja novog konkursa uredno plaćaju račune, odnosno da omoguće da na njihovim računima kod zgrada koje su starije od 50 godina pribave deset posto sredstava kako bi mogli da apliciraju za pomoć, a oni koji žive u zgradama mlađim od 50 godina da pokušaju da prikupe 30 posto sredstava. Dobra vijest je, kako podcrtava Drašković, što Odlukom neće biti obuhvaćene isključivo zgrade u užem gradskom jezgru.
Resorni sekretar Dejan Škerović je mišljenja da bi bilo bolje da se uradi još jedna odluka koja bi se ticala isključivo dijela koji se odnosi na krovne pokrivače zgrada, što bi značajno olakšalo i komisiji koja daje procjenu.
Branimir Lakićević (Nova srpska demokratija) podržava Odluku, a zanima ga da li saniranje krovova podrazumijeva samo premazivanje hidro-izloacionim materijalom. Sugerisao je da bi pokrivanje crijepom bilo dugoročno rješenje. Interesuje ga i da li u narednom periodu postoji mogućnost za oblaganjem fasada stiropor izolacijom.
Odluka o sufinansiranju adaptacije spoljnih djelova zgrada na teritoriji opštine Bar je usvojena sa 24 glasa „za“.
Uvodno izlaganje o petoj tački Dnevnog reda Prijedlogu Odluke o davanju saglasnosti na prijedlog izmjena i dopuna Cjenovnika komunalnih usluga DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar br. 14600 od 5. 11. 2025. godine imao je izvršni direktor Stevo Pejović. Osvrnuvši se na sveobuhvatno povećanje troškova i inflaciju, ukazao je da su u ovom privrednom društvu svjesni da bi povećanje od 35 procenata bio veliki namet i opterećenje za građane. Upozorio je da građani treba na vrijeme da se upoznaju da će se u narednim godinama cijene na nivou Crne Gore neminovno mijenjati, jer će sve mjere koje proizilaze iz tog paketa, prilagođavanje zakonodavstvu i troškovi koji će se nametnuti, stvoriti nova povećanja i troškove.
Darko Pekić (URA) je pohvalio rad Komunalnih djelatnosti. Istakao je da se grad širi, što dodatno problematizuje radni učinak zaposlenih u ovom privrednom društvu, koji „još uvijek uspješno obavljaju svoj posao“. Zanimalo ga je kada građani mogu očekivati povećanje cijena komunalnih usluga i da li će se to desiti u skorijoj budućnosti. Pitao je i da li je Komunalno spremno da se bori sa izazovima koje nameće EU, s obzirom da „grad i u ovom momentu ima probleme sa infrastrukturom“ i odakle će nabaviti milione eura da bi uskladili viziju razvoja sa evopskim standardima.
Ferida Peročević (URA) je ukazala da će cijena komunalnih usluga najviše pogoditi male privredne subjekte – kioske, ugostiteljske objekte, markete, a sa velikim poskupljenjem će se suočiti i zatvorene garaže i dodala da su popust dobili jedino hoteli.
Drago Drobnjak (SD) je naglasio da nova predložena cijena po metru kvadratnom iznosi 12 centi, u odnosu na dosadašnjih deset centi, što predstavlja rast od dva centa po kvadratnom metru. Na konkretnom primjeru – razlika za stan od 80 kvadratnih metara, između važeće i predložene cijene, izračunao je on, iznosi jedan euro i 55 centi sa PDV-om. Ova Vladima uredba, kako je kazao, ne pogađa samo našu, već i sve druge opštine.
Emir Peričić (DPS) je pojasnio da je Predlog rađen „uz razumijevanje socijalne komponente predloženih izmjena, te veličinu svakog eura za građane u vremenu kada cijene rastu bukvalno na dnevnom nivou i gdje nosioci funkcija na državnom nivou priznaju da imamo visoku inflaciju, za koju neki politički činioci iz državne vlasti kažu čak i da je dobra što je, u najmanju ruku, skandalozno, neosjetljivo i predstavlja ruganje građanima“.
Branimir Lakićević (Nova srpska demokratija) je sugerisao da bi valjalo da Komunalne djelatnosti podrobnije informišu građane da postoji usluga sakupljanja i transporta kabastog i zelenog otpada.
Edina Dešić (BS) je naglasila da građane interesuje isključivo cijena i da su „jedino čuli da se ona povećava sa osam na 12 centi za uslugu upravljanja otpadom“. Zabrinjava je i što će „uskoro nastupiti novo povećanje ovog nameta“, kao i što će se „privrednici iz oblasti mikro biznisa (zanatlije) suočiti na povećanjem cijena komunalnih usluga“. Zanima je i kako će plaćanje komunalnih usluga biti regulisano kada su u pitanju osobe koje u Baru borave nekoliko mjeseci godišnje, a plaćaju ih kao da ih koriste tokom cijele godine. Ukazala je i da samci ne proizvode istu količinu komunalnog otpada, a plaćaju kao da žive u četvoročlanoj porodici.
Milan Nešković (Demokrate) je naveo nekoliko projekata koji su realizovani angažovanjem subjekata koji nisu iz Bara, za koje je, kako je kazao, izdvojeno preko milion i 400 hiljada eura, iako je te poslove moglo obaviti DOO Komunalne djelatnosti.
Direktor DOO Komunalnih djelatnosti Stevo Pejović je kategoričan da se „prilikom usvajanja odluka treba rukovoditi zdravim rješenjima koja imaju ekonomsku logiku“. Podsjetio je na metodologiju kojom su se rukovodili na sjednicama odbora i na četiri principa po kojima može da se obračuna komunalna usluga.
„Postupili smo po onom koji je najbolji za građanina, a to je kvadratni metar površine. Uz to, korektivni faktor smo nivelisali tako da što manji bude udar na socijalno ranjive kategorije fizičkih lica. Što se tiče hotela, ostavili smo mogućnost da se plaćanje usluge može ugovoriti po principu količine otpada… U narednim godinama u djelatnosti kojom se bavim očekuju nas ogromni izazovi“, upozorio je.
Odgovarajući na pitanje odbornice Edine Dešić (BS) Pejović je objasnio na primjeru da „ako je objekat od sto kvadratnih metara, povećanje cijene komunalnih usluga će biti dva eura, a ako je objekat od 70 kvadratnih metara, povećanje će biti 1,55 eura sa uključenim PDV-om“.
Bitno je, istakao je Pejović, što građani od 1. januara 2026. godine neće plaćati usluge deponiji „Možura“, već će taj teret snositi DOO Komunalne djelatnosti, koje će plaćati za 35 posto veću cijenu.
Odbornicu Milenu Božović (Biram Bar) interesovlo je da li će povećanje cijena komunalnih usluga pružiti neku novu uslugu ili poboljšati postojeću.
Tokom završnog obraćanja direktor DOO Komunalne djelatnosti je rekao da „on ne želi da jeftino politički poentira kod građana“, uz objašnjenje da su „sve ekonomske mjere dale rezultate, pri čemu je indeks rasta cijena stvorio i povećanje cijena komunalnih usluga, a uvijek, tek na kraju ciklusa, na red dođu ova ‘nesrećna’ preduzeća“.
Odluka o davanju saglasnosti na prijedlog izmjena i dopuna Cjenovnika komunalnih usluga DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar br. 14600 od 5. 11. 2025. godine usvojena je sa 19 „za“, pet „protiv“ i jednim „uzdržanim“.
Odbornici su, nakon uvodnog izlaganja sekretara Sekretarijata za imovinu i investicije Stefana Šuštera, s obzirom da je riječ o istoj tematici, dali saglasnost na objedinjene Odluku o ustanovljenju prava stvarne službenosti polaganja priključnog niskonaponskog elektroenegetskog kablovskog voda u zahvatu DUP-a „Topolica IV“ u Baru, Odluku o ustanovljenju prava stvarne službenosti polaganja elektroenergetskog kablovskog voda u zahvatu DUP-a „Ilino“ i Odluku o ustanovljenju prava stvarne službenosti polaganja priključnog niskonaponskog elektroenergetskog kablovskog voda u zahvatu DUP-a Ilino u Baru.
Poslije izlaganja Dejana Škerovića o Prijedlogu ugovora između Opštine Bar i DOO Vodovod i kanalizacija Bar o povjeravanju i obavljanju komunalnih djelatnosti i korišćenju komunalne infrastrukture i drugih sredstava u svojini Opštine Bar, odbornici su dali saglasnost i na ovu tačku.
