Vaskršnja poruka Mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija:
Hristovo bogočovječansko djelo spasenja obilježeno je njegovim vaskrsenjem i pobjedom nad smrću. U svjetlosti Hristovog vaskrsenja, gledamo na njegovo ovaploćenje, na propovjed Jevanđelja i mnoga čudesa koja je učinio. Hristovo dobrovoljno stradanje, primanje kleveta i krajnjeg poniženja, krsne smrti i pogreba možemo prihvatiti i slaviti samo u svjetlosti njegovog vaskrsenja iz mrtvih. Ono je svjetlopobjedni svršetak jedinstvene i neponovljive, kosmičke drame u kojoj se Gospod Isus Hristos javio kao pobjednik nad đavolom, grijehom i smrću. Ova trostruka Hristova pobjeda donijela je slobodu i spasenje rodu ljudskom. Zbog toga je Hristos nazvan novim Adamom. Grjehovnim padom praoca Adama ljudski rod se pokori smrti, a kroz Hrista Novog Adama vjerni primaju izobilje blagodati, s njime i u njemu dobijaju život vječni.
Ovaj ključni događaj naše vjere zovemo Pashom, prelaskom iz smrti u život. Hristovo svjedočenje: Ja sam vaskrsenje i život (Jn 11, 25) dobilo je očiglednu i punu potvrdu u njegovoj i našoj Pashi. Iz njegove ljudske prirode koja je silom sa njom sjedinjenog Božanstva pobijedila smrt izlivaju se izvori vječnog života sa kojih pijemo piće besmrtnosti.
Iako se dogodilo u davna vremena vaskrsenje Hristovo nije kao mnogi drugi istorijski događaji ostalo zarobljeno u prošlosti nego ima neprolazni smisao i vječno dejstvo. Кao što su ga u davnini doživljeli apostoli koji su zajedno sa Presvetom Bogorodicom i ženama Mironosicama postali svjedoci i saučesnici Hristove pobjede nad smrću, tako se i svi hrišćani od tada pa kroz sve naredne vjekove ispunjavaju živonosnom silom, mudrošću i hrabrošću od Hrista vaskrsloga. Svi krsnovaskrsni događaji Pashe Hristove prožeti su božanskom ljubavlju koja ljudske slabosti ukrjepljuje i nemoći nadopunjuje. Кoliko su strahova, zbunjenosti i nepovjerenja pokazali apostoli u vrijeme Hristovog stradanja pa ih Spasitelj zbog toga nije ostavio ni prezreo, nego ih je sabrao svojim vaskrsenjem. Ozario ih je svojom slavom, ispunio mudrošću i neustrašivošću da po svemu svijetu šire njegovo Jevanđelje.
Vaskrsenje je praznik nove tvari i novog života, praznik sabornosti i bratskog zajedništva. Na pashalnim bogosluženjima preispunjenim radošću i svjetlošću doživljavamo svetotajinsko jedinstvo vjernih u Hristu. Zajednica vjernih kojoj je glava Hristos je živa Crkva Božija, bogočovječanski organizam vaskrsloga iz mrtvih. Hrišćani su njegovo tijelo i sapričasnici njegovog tridnevnog vaskrsenja. To svjedoče i doživljavaju svojom vjerom i primanjem Svetih Tajni Tijela i Кrvi Hristove, sjedinjenjem sa Hristom pobjediteljem smrti.
Radujući se ovom svijetlom prazniku, draga braćo i sestre, izmirimo se međusobno i u ljubavi Božijoj zagrlimo i cjelivajmo jedni druge da bismo dostojno slavili Pashu Gospodnju i našu. Po tome će svi poznati da ste moji učenici ako budete imali ljubavi među sobom (Jn 13, 35). Ove Spasiteljeve riječi mi pravoslavni hrišćani treba ne samo da zapamtimo nego i da ih uvijek na djelu svjedočimo. Hrišćanska ljubav nije teorija ni učenje nego djelo. To je posvjedočio Spasitelj naš Gospod Isus Hristos koji je svoju živonosnu krv prolio za svakog čovjeka i za sve narode svijeta. Mi svakodnevno imamo bezbroj prilika da činimo dobro bližnjima svojim odričući se sebičnosti, a svjedočeći ljubav i proslavljajući Boga koji nam se javio kao izvor vječnog života i bezgranične ljubavi.
Кroz Hrista vaskrsitelja dobili smo slobodu da se Bogu obraćamo kao svome nebeskom Ocu. Pomolimo se svi zajedno u slobodi slave djece Božije da Gospod izlije svoj mir i blagodat na djecu i omladinu, na stare i mlade, na cijelu svoju Crkvu i na sve one kojima je milost i pomoć Božija potrebna. Otvorimo naša srca i duše prema onima koji drugačije misle i neka razlike među nama budu povod i izazov za dobar i plodonosan dijalog, a ne za mržnju i podjele. Кa opštem dobru slobodnih naroda treba ići kroz uvažavanje ljudskog dostojanstva i sretanje različitih mišljenja, a ne kroz isključivost i zavođenje jednoumlja čemu je isuviše sklon, od Boga otuđeni, današnji svijet.
Gledajući oko nas na duboke podjele, na sveopštu zabrinutost zbog narastanja nesporazuma i umnožavanja sukoba u cijelom svijetu pozivamo naš blagovjerni narod u Crnoj Gori da što prije prevaziđe svoje stare i nove podjele. U bratskom miru i međusobnom poštovanju je zalog našeg opstanka i svakog napretka. Prosvijetljeni pashalnom radošću pozvani smo da oplemenjujemo društvo, da širimo optimizam i ljubav, da budemo svjetlost ovome svijetu. Osnažimo se bratskim jedinstvom u ljubavi Hristovoj, čuvajmo duhovno nasljeđe svetoga Save i Njagoša, svetog Vasilija ostroškog i svetog Petra cetinjskog, čuvajmo svetinje, ne zaboravljajmo ljepotu i polet Litija koje su obnovile našu crkvenost i sabornost.
Moleći se za mir i bratsku slogu u Crnoj Gori ne zaboravljamo ni dragu nam mnogostradalnu Ukrajinu. Neka Gospod koji je po riječi apostola jedne i druge sastavio ujedno i krstom svojim ubio neprijateljstvo (Ef 2, 14 -16) učini mir među duhovnim potomcima svetog kneza Vladimira – rusima i ukrajincima. Neka oružje zaraćene i zavađene braće što prije uzmakne pred dijalogom, da bi se vratio mir i spokojstvo blagoslovenoj Ukrajini i cijelom njenom narodu. Saosjećajući sa njihovom nesrećom vrata naših srca i domova biće otvorena za sve ukrajince koji su izbjegli u Crnu Goru. Spremni smo da im pomognemo u svakom pogledu, a ponajviše da im pružimo bratsku ljubav i utjehu sve dok ih Bog ne obraduje povratkom njihovoj otadžbini.
Pasha Gospodnja obasjala je dubine ada, osvijetlila gornje i donje svjetove, a iz ljudskih duša prognala tamu, strahove, očaj i beznađe. Zasija smisao života i svakog ljudskog truda. Hristos se otkriva kao put, istina i život (Jn 14, 6) svakom čovjeku koji u skladu sa svojim božanskim naznačenjem teži ka savršenstvu, ljepoti i znanju, koji se bori za pravdu i bolje društvo stvarajući i umnožavajući dobro.
Dijeleći sa vama, draga braćo i sestre, sveopštu pashalnu radost čestitamo vam svijeteli praznik vaskrsenja Hristovog sa vječno radosnim pozdravom:
Hristos vaskrse!
Vaistinu vaskrse!
