Načelnik Centra bezbjednosti Bar Veselin Magovčević procjenjuje da je Bar bezbjedan grad za život. Stopa kriminaliteta i broj teških krivičnih djela posljednjih godina bilježi pad u odnosu na 90-te, koje su karakterisala turbulentna dešavanja. U intervjuu za Radio Bar i Bar Info čelni čovjek policije u Baru ističe da će pripadnici ove službe nastaviti predano da rade na dodatnom poboljšanju bezbjednosne situacije, govori i o materijalno- tehničkim kapacitetima kojima služba raspolaže i unapređenju rada, kao i o nužnosti podizanju nivoa povjerenja građana u policiju. Prenosimo drugi dio intervjua koji je vodila Vjera Knežević Vučićević.
BAR INFO: Kakva je situacija kada su u pitanju saobraćajne nezgode tokom ljeta? Koliko je bilo žrtava?
MAGOVČEVIĆ: U junu je registrovano 47 saobraćajnih nezgoda, julu 72, a u avgustu 66. Bile su to nezgode sa manjom materijalnom štetom, lakše i teže povrijeđenim licima. Za tri mjeseca je bilo 14 teže povrijeđenih u saobraćajkama. Nažalost, u dvjema nesrećama troje lica je smrtno stradalo. Saobraćajni policajci dali su nemjerljiv doprinos u oblasti bezbjednosti saobraćaja. Pri tome treba uzeti u obzir visoke temperature, gužve… Velika frekvencija pješaka, posebno u Šušanju i Sutomoru izuzetno otežava njihov rad. Uz to pješaci ne pokazuju nikakvu kulturu u saobraćaju- prelaze ulicu i na mjestima gdje postoji pasarela, a nema pješačkog prelaza. Djelujemo preventivno, markiramo na karti naše opštine mjesta na kojima najčešće dolazi do saobraćajnih nezgoda sa teže povrijeđenim i smrtno stradalim licima nekoliko godina unazad. Označavamo ih kao crne tačke u saobraćajnoj infrastrukturi. Ipak, koliko god nastojali, vozači nerijetko ne poštuju preporuke. Sprovodimo brojne kampanje prije ljetnje sezone, na granici se dijele flajeri sa preporukom da ne voze umorni i neispavani, da odmore, pa neka i zakasne sat- dva na odredište… Najvjerovatnije je upravo umor presudio kada je u avgustu vozač nadomak tunela Sozina prešao u suprotnu saobraćajnu traku, sudario se sa vozilom iz suprotnog pravca i izazvao smrt dva lica.
BAR INFO: Da li je broj vozača koji voze u alkoholisanom stanju zabrinjavajuće veliki?
MAGOVČEVIĆ: Ta pojava je naročito izražena tokom ljeta zbog povećanog broja gostiju, kao i broja ugostiteljskih objekata koji omogućavaju konzumiranje alkohola. Nije zabrinjavajući broj koliko svijest osoba koja upravljaju motornim vozilom da i pored svih kampanja, upozorenja, saobraćajnih nezgoda za koje je uzrok bio alkohol, nemaju želju da takvo ponašanje promijene. Zakon o bezbjednosti saobraćaja je izmijenjen i dopunjen, kazne su postale rigoroznije i uradilo se dosta toga- poboljšane su saobraćajnice, svakodnevno se ulaže u infrastrukturu, ali i dalje postoji određen broj učesnika u saobraćaju koji ne poštuju propise. U junu je registrovano 133 lica pod dejstvom alkohola, u julu 339, a u avgustu 380. Oko 150 lica je lišeno slobode, jer su u organizmu imali više od 1,01 promila alkohola u krvi. Primijetili smo i da u kategoriji mladih vozača (lica do 21 godinu) imamo ne neznatan broj onih kojiu pravljaju vozilom pod dejstvom alkohola.
BAR INFO: Na koje probleme Vam, što se saobraćajne problematike tiče, najčešće ukazuju kolege, a na šta se žale građani?
MAGOVČEVIĆ: Veliki problem stvara što su moje kolege tokom ljetnje sezone angažovane maltene na svakom pješačkom prelazu u turističkim mjestima. Na taj način ih “gubimo” za druge aktivnosti. U satima kada su ogromne gužve i kolone, u nemogućnosti smo da alkotestiramo učesnike u saobraćaju, sprovodimo razne kontrole, već radimo samo na tome da obezbijedimo što veću propusnost saobraćaja. U razgovoru sa građanima dobili smo predlog da se sagleda mogućnost izgradnje i druge pasarele kod “Volija” u Sutomoru, a u Šušanju pasarela ili podzemni prolaz, kako bi se rasteretio glavni putni pravac za izlazak iz Bara do izgradnje nekih novih saobraćajnica… Građani nerijetko ne shvataju u kakvim okolnostima radimo, sa kakvim se problemima srijećemo, čemu su sve službenici izloženi, pa opterećuju saobraćajne policajce nekim ličnim frustracijama izazvanih recimo gužvom, dugotrajnim stajanjem u koloni, eventualnim nekorektnim ponašanjem ostalih učesnika u saobraćaju…
BAR INFO: Da li ste, s pozicije prvog čovjeka policije u gradu pod Rumijom, zadovoljni stepenom povjerenja građana prema ovoj službi?
MAGOVČEVIĆ: Prema informacijama kojima rspolažem, većina građana Bara ima pozitivno mišljenje prema policiji. Ipak, čim sprovodite kaznenu politiku i represivne mjere, morate biti i predmet nezadovoljstva. Dešava se i da građani nama saopštavaju probleme koje uopšte nijesu u našoj nadležnosti. Ipak, saslušam ih i tom slučaju i uputim na pravu adresu.
BAR INFO: Na koju adresu se građani mogu obratiti ako hoće da prijave neku nepravilnost?
MAGOVČEVIĆ: Broj dežurne službe je 067/ 184-842, kao i 122 gdje mogu 24 časa, sedam dana nedeljno zatražiti pomoć. Četvrtkom je dan kada primam sugrađane na razgovor. U hitnim slučajevima pravim izuzetke. Građani se mogu obratiti i rukovodiocu stanice policije Predragu Buškoviću ili rukovodiocu stanice kriminalističke policije Iliji Vasoviću.
BAR INFO: Kako reagujete u slučaju prijave porodičnog nasilja? Da li se zlostavljanom članu porodice, da banalizujem, “isplati” da prijavi nasilje, jesu li počinioci adekvatno kažnjeni?
MAGOVČEVIĆ: Kada je u pitanju porodično nasilje, postoje dvije vrste djela. Naveo bih i seksualne delikte, jer se pod nasilje obično podvodi ono koje se vezuje za članove uže i šire porodice, a seksualni delikti su vezani za silovanja, pokušaje silovanja, navođenje na bludne radnje. S tim u vezi imamo dvije vrste odgovornosti- krivičnu i prekršajnu. U 2019. godini iz oblasti seksualnih delikata nijesmo imali nijedno krivično djelo, a krivična djela iz oblasti porodičnog nasilja u posljednje tri godine imaju tendenciju blagog opadanja. Broj prekršaja koje sankcioniše Zakon o zaštiti od nasilja u porodici je u blagom porastu. Žrtva treba da prijavi nasilje. Odlaganje, opraštanje počiniocu u više navrata, dovodi žrtvu u agoniju i u još veći problem. Probleme u startu treba riješiti. Žrtve su većinom ženskog pola. Nije često, ali ima i muškaraca žrtava porodičnog nasilja. Sarađujemo sa Centrom za socijalni rad, NVO Sigurna ženska kuća. Djelujemo timski, ali bez otvorenosti žrtve i prijave, ruke su nam vezane. Radimo po utvrđenoj proceduri- žrtvi omogućavamo bezbjednost, nakon uzimanja izjave odvodimo je u medicinsku ustanovu, obezbjeđujemo da nasilnik ne dođe u kontakt sa žrtvom, obavještavamo tužioca koji kvalifikuje da li je u pitanju krivično djelo ili prekršaj.
BAR INFO: Izvjesno je da će Bar uskoro dobiti video- nadzor. Najava te novine izazvala je veliku polemiku- na jednoj strani su građani koju podržavaju tu inicijativu, na drugoj oni koji, kako kažu ne vole da budu “posmatrani” iza svakog ćoška?
MAGOVČEVIĆ: Model “Safe City” (Bezbjedan grad) je opšte prihvaćen u svim savremenim društvima. Pri tome neću reći da smo mi društvo koje teži da bude savremeno, smatram da smo mi to već postigli. Navešću kao primjer da jednog aktivnog građanina Londona u toku 24 sata kamere snime više stotina puta. Slično je i drugim evropskim gradovima, pa ne vidim zašto bi to predstavljalo problem u Crnoj Gori. Bitno je da je zakon decidno regulisao kada i za koju namjenu mogu da se upotrebljavaju podaci sa video- nadzora. Nadam se tender za nabavku potrebne opreme za realizaciju prve faze projekta biti uskoro raspisan. Video- nadzor će nam omogućiti da pratimo kritična mjesta na teritoriji opštine Bar. Opšte je poznato da izvršioci krivičnih djela vrlo brzo “nestaju” jednim od prilično razuđenih puteva na teritoriji opštine Bar. Te kamere će moći da registruju i oznake vozila, znaćemo tako da li je vozilo registrovano, da li je registracija istekla, da li su to oznake sa tog vozila… Bićemo u mogućnosti da registrujemo svako preticanje na punoj liniji, pogrešno prestrojavanje, kao i niz drugih saobraćajnih prekršaja. Korišćenje video- materijala biće zakonski regulisano prilikom sankcionisanja određenih lica. Moja poruka građanima je da se ne osjećaju ugroženo zbog postavljanja video- nadzora, jer će on doprinijeti bezbjednosti Barana i posjetilaca.
BAR INFO: Da li policajci u dovoljnoj mjeri mogu da zaštite od diskriminacije osjetljive društvene grupe?
MAGOVČEVIĆ: U Baru su najčešće prijetnje upućene članovima LGBT zajednice, pogotovo u periodu prije održavanja Parade ponosa i neposredno nakon nje. Identifikujemo lica, pronalazimo ih i sankcionišemo. Ove godine smo imali pet lica koja smo po tom osnovu sankcionisali. Policija je u mogućnosti da zaštiti pripadnike ove populacije i svako ko uputi neku poruku protiv njih ili stila života kojeg praktikuju, biće kažnjen.
BAR INFO: U kojoj mjeri su službenici policije izloženi pritiscima?
MAGOVČEVIĆ: Policijski službenici su svakodnevno, u manjoj ili većoj mjeri, izloženi pritiscima. Da li je to uticaj medija, nevladinog sektora, društvenih zajednica ili pojedinaca, tema je koja zavređuje širu elaboraciju… Jasno je da je medij praćen u onoj mjeri koliko ima ekskluzivnu vijest. Sa ciljem izazivanja pažnje javnosti, nerijetko barataju nezvaničnim, neprovjerenim podacima. Nekada su oni u globalu tačni, nekada neprovjereni ili polovični, a u pojedinim slučajevima sa istinom i stvarnim dešavanjima nemaju veze. To dosta utiče na policijske službenike, kao i na tok naših aktivnosti. Upućujem molbu predstavnicima medija da razumiju da informacije sa javnošću možemo podijeliti tek u trenutku kada se za to steknu uslovi i ne ometaju tok istrage. Podvlačim da ja, kao rukovodilac, nijesam za komunikaciju na nezvaničnom niovou. Nemam pravo, niti lično želim, da dajem informacije nezvanično, jer kada govorim za javnost želim da sve bude transparentno, javno, uz mogućnost medija da objave moje ime i prezime. Široka je lepeza poslova koje obavljamo. Jedna od njih je i asistencija Komunalnoj policiji prilikom, recimo, prinudnih iseljenja porodica iz kuća zbog raznih sudskih procesa, protesta… I lično sam bio izložen neprimjerenim riječima, ogorčenju… Policijski službenici to ne zaslužuju, radimo svoj posao.
BAR INFO: Jeste li zadovoljni stepenom međunarodne saradnje i partnerstava?
MAGOVČEVIĆ: Međunarodna saradnja u Upravi policije odvija se preko Odjeljenja za međunarodnu policijsku saradnju i odnose sa javnošću. Taj organ koordinira i kada se ukaže prilika za realizaciju obuke, razmjenu iskustava, održavanje seminara.
BAR INFO: Kako ocjenjujete stepen granične bezbjednosti u Crnoj Gori?
MAGOVČEVIĆ: Sa kolegama iz Regionalnog centra granične policije “Jug”, čija je zona odgovornosti zaista velika (od Ulcinja do Herceg Novog, cijeli akvatorijum i aerodrom u Tivtu) svakodnevno sarađujemo po pitanju bezbijednosti akvatorijuma. Sprovodimo i zajedničke akcije koje se tiču legalnosti boravaka stranaca, a na moru prilikom kontrole plovnih objekata, skutera, čamaca…
BAR INFO: Koju poruku sa pozicije prvog čovjeka policije u Baru želite da uputite sugrađanima?
MAGOVČEVIĆ: U policijskim službenicima imaju partnere i prijatelje. Trudićemo se da koliko god stanje bezbjednosti bude povoljno, radimo više i bolje za dobrobit zajednice. Građani treba da budu aktivni učesnici u sistemu bezbjednosti na način što će prepoznati i identifikovati problem i zajedno sa nama učestvovati u njegovom rješavanju. Isključivo na taj način možemo imati kvalitetno društvo. Svi segmenti društva moraju da daju podršku policiji u borbi protiv kriminala. Garant da će policija biti isključivo u službi građana, sve dok sam na ovoj poziciji, lično dajem.
***
Veselin Magovčević je rođen 10. januara 1976. godine na Cetinju. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Nikšiću, a Vojnu akademiju u Beogradu 1998. godine. Kratko je radio kao starješina u Vojsci Srbije i Crne Gore, nakon čega je zasnovao radni odnos u MUP- u Crne Gore (Specijalnoj antiterorističkoj jedinici), gdje je proveo 11 godina i prošao sve starješinske dužnosti do zamjenika komandanta. Nakon toga postavljen je na mjesto načelnika Odjeljenja granične bezbjednosti Nikšić, gdje provodi šest godina. Potom, 2017. godine dolazi na poziciju komandanta Posebne jedinice policije. Od 5. juna 2019. godine je načelnik Centra bezbjednosti Bar.
