Učesnici sinoćnjeg vršnjačkog nasilja u Baru, koje je s pravom izazvalo pažnju i zgražavanje javnosti, saslušani su, u prisustvu roditelja u policiji, nakon čega će biti upućeni u Centar za socijalni rad koji će sprovesti dalje mjere.
Psiholozi upozoravaju da je vršnjačko nasilje u porastu, a dodatno zabrinjavaju brutalnost počinioca i ravnodušnost posmatrača.
Osnovno državno tužilaštvo Bar, u saradnji sa Centrom bezbjednosti, odmah je, po saznanju da se desio ovaj brutalan vid vršnjačkog nasilja, identifikovalo sve aktere, koji su, u prisustvu roditelja , saslušani u policiji. Međutim, s obzirom da se radi o maloljetnicima, oni ne podliježu krivičnoj odgovornosti.
“Zakonom o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku, isključena je mogućnost kažnjavanja i procesuiranja lica koja u vrijeme izvršenja djela nijesu navršila 14 godina. ODT je o predmetnom događaju obavijestilo Centar za socijalni rad, koji će preduzeti mjere i radnje iz svoje nadležnosti”, kazao je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva Bar, Radovan Đurišić, koji je naglasio da će ova institucija nastaviti da efikasno preduzima sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti u svim situacijama u kojima zakon dozvoljava gonjenje učinilaca krivičnih djela.
Na potezu je, dakle, Centar za socijalni rad, kojem predstoji višemjesečni rad sa učesnicima nasilja i njihovim roditeljima.
“U ovakvim slučajevima radimo i sa žrtvom i sa nasilnikom, kao i njihovim roditeljima. Pokušavamo da otkrijemo što je dovelo do ovakvog ponašanja, a onda radimo na rehabilitaciji, daljem praćenju ponašanja aktera vršnjačkog nasilja, i provjeravamo da li je naš rad postigao rezultate. U tom poslu sarađujemo sa svim nadležnim institucijama”, kazala je psihološkinja u barskom Centru za socijalni rad Vesna Jukić, koja je objasnila zašto se žrtva nije branila, ni fizički, ni verbalno, ali se osvrnula na još jedno neprihvatljivo ponašanje u našem društvu, koje je , takođe, sve prisutnije – ravnodušnost posmatrača i izostanak svake reakcije i pomoći žrtvama nasilja.
“Nije neuobičajeno da se žrtva ne brani, nego mirno podnosi nasilje, bez obzira da li se radi o djetetu ili, eventualno, ženi. To se objašnjava pozicijom žrtve, koja sebe doživljava inferiornom, slabijom i kao nekog ko mora da ćuti i trpi. Ako dublje analiziramo razloge, vjerovatno žrtva pokušava nasilje da opravda, misleći da je kriva i da je, možda sama izazvala, nekom svojom riječju ili reakcijom, takvo ponašanje. I u ovom slučaju vidjeli smo još jednu veoma nepoželjnu pojavu – bilo je mnogo nijemih posmatrača, koji nijesu prišli da pomognu dječaku, ali i onih koji su ga podstrekivali. Nažalost, kada se dešava vršnjačko nasilje, u 99% slučajeva reakcije su ovakve- desetoro bije jednog dječaka ili djevojčicu, što je poražavajuće”, ističe Jukić.
Centar za socijalni rad pruža koordinisanu i višemjesečnu podršku cijelog stručnog tima, roditeljima i učesnicima nasilja, a ukoliko to ne da rezultat, preduzimaju se i druge mjere.
“Bitno je da žrtve shvate da nijesu krive za nasilje nad njima, da se ne osjećaju manje vrijednim zbog toga, a kada su u pitanju djeca- izvršioci, njima moramo objasniti da se radi o društveno neprihvatljom ponašanju, i usmjeravati ih ka dobrom. Na sreću, kod velikog broja djece uspijemo da isprovociramo kajanje, da uvide svoju grešku i izvinu se, a kod malog broja, koji su povratnici u vršenju nasilja, sprovodimo i druge mjere, poput upućivanja u Centar za rehabilitaciju i vaspitanje maloljetnika “Ljubović” u Podgorici”, kazala je za Radio Bar i Bar info, psihološkinja barskog Centra za socijalni rad, Andrijana Raković.
Školska pedagoškinja Vlatka Gažević – Marković, pojašnjava koji su uzroci vršnjačkog nasilja.
“Uvaženi psihijatar i psihoterapeut, Vladeta Jerotić, govorio je da je nasilje odbrana čovjeka nesigurnog u sebe. Može se ispoljiti verbalno, neverbalno i može ostaviti trajne posljedice na razvoj, dostojanstvo i zdravlje žrtve. Uzroke možemo tražiti u porodici, ali i društvenom okruženju. Svjesni smo da izmijenjen način života i rada, stalna trka za obezbjeđenjem egzistencije, dovode do toga da roditelji nemaju vremena da se u dovoljnoj mjeri posvete djeci, da imaju uvid i kontrolišu njihovo ponašanje. Djeca mnogo vremena provode uz telefone i TV, često gledajući neprimjerene sadržaje, a izloženi su i sajber nasilju. Dešava se i da su djeca izložena nasilju u samoj porodici, što se reflektuje na njihovo ponašanje”, kazala je Gažević – Marković, koja je podsjetila da se u školama izrađuje Strategija o prevenciji i sprječavanju vršnjačkog nasilja, koja sadrži niz sinhronizovanih aktivnosti.
“U školi, kao vaspitno – obrazovnoj ustanovi, preduzimamo mjere za prevenciju i suzbijanje nasilja i nasilničkog ponašanja, radeći timski , uz saradnju nastavnika i stručne službe. Sprovodimo, ukoliko se desi i najmanji incident, uz podršku uprave škole, individualne i grupne razgovore sa učenicima i roditeljima, organizujemo radionice na kojima razgovaramo sa učenicima i pokušavamo da ih edukujemo kako da prepoznaju i spriječe nasilje… U školi je formiran i specijalni Tim za prevenciju i suzbijanje vršnjačkog nasilja, a sve te aktivnosti planirane su godišnjim planom. Na inicijativu Učeničkog parlamenta postavljena je tzv. “Kutija povjerenja”, što omogućava učenicima da prijave nasilje, daju predloge i sugestije, ali i učestvuju kao medijatori u rješavanju problema. Svi nastavnici su prošli obuke kada je riječ o ovoj temi, a u kontinuitetu, pohađaju i dalje seminare koji se bave devijantnim ponašanjima, njihovom prevencijom i aktivnostima onda kada smo već suočeni sa posljedicama. Novitet je i unošenje podataka u MEIS – elektronsku bazu podataka”, kazala je pedagoškinja u OŠ “Anto Đedović”, Vlatka Gažević – Marković.
Učesnici sinoćnjeg vršnjačkog nasilja su učenici nekoliko barskih osnovnih škola. Osnovno državno tužilaštvo obavijestiće uprave svih škola, kako bi te obrazovno – vaspitne institucije preduzele sve neophodne mjere iz svoje nadležnosti.
