Promocijom zbornika “Bar u hodnicima sjećanja” sinoć je, pred rekordnim brojem posjetilaca na platou ispred Zavičajnog muzeja, završen bARS segment festivala “Barski ljetopis”. Knjiga objedinjava autorske tekstove Baranki i Barana, objavljene u istoimenoj rubrici na portalu Bar Info, lokalnog javnog emitera Radio Bara. Kroz 52 teksta, publikovana od marta 2022. do marta 2023. godine, evocirane su uspomene na nekadašnji Bar i skoro zaboravljene ljude i događaje. Ovu svojevrsnu sagu o Baru započeo je doajen barskog zdravstva i medicine, dr Ljubo Živković, a završio njen autor i urednik Milan Vujović. Izdavač ove dragocjene knjige o prošlosti Bara, ljudima i događajima, je Radio Bar a sredstva za štampanje obezbijedila je Opština Bar.
Vesna Šoškić, direktorica Radio Bara, istakla je u ime izdavača, da je izdavanje knjige bio svojevrstan poduhvat, osvrnuvši se na početke rada jedne od najstarijih radio stanica u Crnoj Gori. Šoškić je kazala da je za 44 godine postojanja, Radio Bar građanima bio mnogo više od svoje osnovne uloge i funkcije.
„Osim tačne, pravovremene i potpune informacije, edukativnih i raznovrsnih programskih sadržaja, Radio Bar je gotovo za sve vrijeme svog rada bio čuvar najbolje tradicije, duha i baštine podrumijskog kraja. Dušu su mu udahnuli, oblikovali i ostavili pečat brojna značajna, intelektualna i novinarska ime, među kojima i Milan Vujović, pisac, višedecenijski dopisnik ‘Politike’, kolumnista ‘Vijesti’, autor brojnih kultnih emisija, koji troši posljednje godine profesionalne karijere onako kako jedino zna – na kreativan i originalan način. Sa radošću je kod kolega i građana prihvaćen njegov novi poduhvat, serijal ‘Bar u hodnicima sjećanja’. Zahvaljujući razumijevanju i podršci Opštine Bar, i čelnog čovjeka, gospodina Dušana Raičevića, danas je pred nama ova knjiga”, navodi Šoškić.
Šoškić je istakla da su građani Bara, istaknuti profesori, doktori, slikari, naučni i društveni radnici, poslenici kulture, novinari, pišući o prepoznatljivim barskim toponimima, značajnim događajima, sebi, svojim porodicama i prijateljima, ljudima koji su gradili Bar na različite načine i u raznim sferama, ispisali su, u stvari, životnu istoriju grada.
“I, kako napisaše pojedini autori tekstova u serijalu, on svjedoči o vremenu kada je jedino kreket žaba remetio mir u gradu ili vremenu istinske slobode i druženja. On je i oda ljudima koji su takvo vrijeme stvarali ali i vapaj da mu se vratimo”, naglašava Šoškić najavljujući nastavak – nove priče i nova sjećanja, a do tada, poručuje, “prošetajte hodnicima nekadašnjeg Bara u kojima ćete pronaći sebe, a to i jeste najvažnije”.
Tekstovi su objavljivani svake subote na portalu Radio Bara – Bar info od 2022. do 2023, a fotografijama ih je opremio urednik sajta, novinar i publicista Željko Milović. Milović je kazao da nijedan niz priča, još od 2006. godine, od kada portal postoji, nije naišao ovakvo interesovanje.
„U oktobru će biti 17 godina kako postoji, jedan je od najstarijih sajtova u Crnoj Gori. U svojoj istoriji je imao blogere, srednjoškolske i studentske reportere, osvrte akademika, serijale foto izložbi, tekstualne serijale, svojevremeno su u nastavcima objavljivane i ‘Barske priče’, ali nijedan niz priča nije imao ovakvu konstantnost i homogenizovanost kao ovaj,“ zaključio je Milović dodavši da knjiga predstavlja dragocjeno svjedočanstvo.
“Kad je Milan rekao da namjerava tako nešto da pokrene, moj zadatak nije bio velik. Tačnije, ostao je isti u sve 52 nedjelje izlaženja. Moj je bio tehnički dio rabote, da nađem slike koje će ilustrovati tekst, da pregledam da nije pedantni urednik previdio neko slovo, da to posložim i pustim u subotu u 19:00. Kad je sve bilo gotovo, odnosno taj prvi turnus, tekstovi su skupljeni u knjigu. Ova knjiga jeste dragocjeno svjedočanstvo. Prije svega, nama je dragocjena, jer je sentimentalni bezdan u koji često uranjamo kao bijeg od sadašnjosti uvijek bezgranično šaren, uvijek miriše na praske ili trop od murava, uvijek odjekuje kao talasi kad udaraju u oktobru u šušanjsku plažu, uvijek zabljesne ljubičastim kao nekada grozdovi glicinije ovdje uz ogradu Dvorca… Uvijek je bolje i drugačije jer je prošlost iz naše vizure uvijek nerealno bolja i drugačija nego sadašnjost. Ili smo mi bili bolji i drugačiji. Rekoh, nama je ova knjiga bitna. I ovakve knjige koje govore o Baru su bitne. Ali, onih ljudi iz generacija koje pamte Kikijeve bombone na lastiku i karamelizovane crvene jabuke Karađuzovića sve je manje, i to ništa ne može da spriječi”, konstatovao je Milović.
U četrdeset godina dugoj i plodonosnoj karijeri, autor serijala i urednik knjige, Milan Vujović kaže da se nije susreo sa tolikom količinom uzbuđenja i treme kao što je to bilo pred izlazak ove knjige.
„Znao sam da će rubrika biti čitana jer Barani znaju da pišu i imaju čega da se sjećaju. Samo nisam znao da će biti baš toliko popularna. Ljudi su me na ulici zaustavljali i pitali ‘Ko piše ove subote?’. Za mene je bilo iznenađenje to što su Barani rado prihvatali da pišu za ovu rubriku, da iznesu svoja pred svoje sugrađane i pred brojne čitaoce portala. Tamo gdje je škripalo, tu sam bio uporan, pa može se reći i dosadan“, kazao je Vujović dodavši da je suština rubrike da oživi Barane kojih više nema i da oživi zaboravljene krajolike, predjele i događaje.
Fragmente iz tekstova čitale su Vesna Šoškić i Maja Tomović, a neki od autora – Dr Ljubo Živković, Jusuf Kalamperović, prof. Vesna Pavićević, Jelica Pantović, prof. dr Dijana Marojević, sa publikom su podijelili sjećanja potkrjepljujući ih anegdotama iz života.
Dr Ljubo Živković istakao je da je ovaj serijal Milanova ideja i plod njegove velike kreativnosti, a da su njih 52-oje tu ispisali svoja sjećanja. Svako je to uradio u mjerom svog senzibiliteta i svoje literarne vokacije. “Ispjevali smo himničnu pjesmu Baru, odu ljubavi svom gradu. Kad čujem tu čarobnu riječ ljubav, uvijek se sjetim Isidore (Sekulić) – ‘od mnogih teških stvari u životu ljubav je najteža”, navodi dr Živković.
Jusuf Kalamperović je knjigu “Bar u hodnicima sjećanja” nazvao sjajnim poduhvatom, jer su mnogi događaji i mnoge ličnosti iz raznih vremena Bara ostali zapisani. “Stotinu ovakvih i sličnih knjiga bi se moglo napisati, a i mi koji smo pisali mogli smo pisati i o mnogo čemu drugom”, kazao je Kalamperović.
Profesorica Vesna Pavićević kazala je da je knjiga mnogo više od sjećanja te da se u 52 teksta nalazi mnogo žanrovski raznovrsnih sadržaja, koji mogu biti značajni za buduće proučavaoce, ljubitelje ovog grada i one koji će se baviti njegovom istorijom, tradicijom, običajima, kulturom i mentalitetom čovjeka koji tu živi.
„Kada se sagledaju svi ti tekstovi nameće se pitanje, šta je zapravo duh jednog grada? To je ono što su ovi tekstovi uspjeli da uhvate, ono neuhvatljivo. Grad nijesu samo njegovi bulevari, ulice, njegovo more, zaleđe, sela i centar. Grad su ljudi, grad je i vrijeme u kojem ti ljudi žive”, zaključila je Pavićević.
Jelica Pantović nekadašnja novinarka i urednica u RTCG naglasila je da je dugo izbjegavala učešće u ovom projektu jer nije Baranka, ali je Milan Vujović na to imao odgovor da 40 godina kontinuiranog života u Baru i novinarska profesija daju specifičan ugao posmatranja prošlosti, a i samih sjećanja na to vrijeme.
“Izio je oganj”, kazala je Pantović, “ako se sa svim autorima namučio kao sa mnom” navodeći da je “ sjećanje nepouzdano, ali dok se sjećamo mi živimo u pravom smislu i žive oni kojih se sjećamo. Zato je Milan preuzeo na sebe veliki teret da kroz naša rasuta sjećanja napravi svojevrsnu hroniku Bara”, smatra Pantović.
Prof. dr Dijana Marojević je naglasila da pripada ljudima koji nisu rođeni u Baru, ne žive u Baru, proveli su jako kratak period života u Baru, ali koje je Bar zauvijek odredio.
“Ja se ovom gradu vraćam kao svom centru, tački uporišta, uvijek i što vrijeme više prolazi, ovaj grad je sve više moj, doduše, na drugačiji način nego vi koji imate privilegiju da u njemu živite”, ističe Marojević.
Urednik ovog izdanja, Milan Vujović, najavio je početak novog ciklusa tekstova od oktobra i promociju “Bar u hodnicima sjećanja” II dio, za Dan oslobođenja Bara, 24. novembar 2024. godine.
