Građane, ne samo Šušanja i Žukotrlice, veoma je obradovala vijest da će nakon više od dvije decenije, konačno biti obnovljena borova šuma na plaži Žukotrlica, koja je posađena krajem pedesetih godina prošlog vijeka. U međuvremenu je permanentno uništavana, ljudskim nemarom, betonizacijom, ali i usljed ekstremnih vremenskih neprilika i velikih talasa, zbog nepostojanja zaštitnog zida.
Radnici Gradskog zelenila, uz podršku ekoloških aktivista iz škola „Anto Đedović” i „Jugoslavija”, danas, na Svjetski dan šuma, posadili su 65 novih stabala bora.
Plaža na Žukotrlici jedinstvena je na Crnogorskom primorju po borovoj šumi u zaleđu, koja ne pruža samo hlad tokom vrelih ljetnjih mjeseci i lijep vizuelni i estetski doživljaj, već predstavlja ljekovitu oazu za djecu i odrasle koji imaju problema sa disajnim organima. Poznato je da ljekari iz naše i susjednih država preporučuju roditeljima čija djeca imaju bronhitis ili astmu, upravo ovu lokaciju za rane jutarnje šetnje, zbog mješavine morskog vazduha i mirisa borovine, za što je naučno potvrđeno da je ljekovito (bor sadrži etarsko ulje koje ima snažno antiseptičko dejstvo, djeluje protiv bakterija, gljivica, a čak ima i antivirusnu funkciju). Ova borova šuma je i zaštitni znak jednog od najatraktivnijih turističkih naselja u barskoj opštini.
Izvršni direktor „Komunalne djelatnosti” doo, Stevo Pejović, kazao je da već više od dvadeset godina građanski aktivisti ukazuju na neophodnost obnove i adekvatnog čuvanja ovog šumskog lokaliteta, ali i izgradnje zaštitnog, parapetnog zida.
„Zbog borove šume, ova plaža je bila prepoznata kao jedna od najljepših na Jadranu. Mi smo krenuli u njenu obnovu, ali da bi ova šuma bila trajno obezbijeđena i da bi je ostavili u nasljeđe mladim pokoljenjima, kao izuzetno mjesto za odmor, rekreaciju i ljekovitost u svakom smislu, moramo iznova apelovati na ‘Morsko dobro’, koje gazduje ovim dijelom, da konačno realizuje projekat izgradnje zaštitnog zida na cijelom potezu plaže, kako bi se borovi sačuvali od erozije koju prouzrokuju veliki talasi i olujni vjetrovi. Danas smo započeli obnovu uništene šume na Svjetski dan šuma, kada šaljemo poruku da moramo svi da se ‘probudimo’ i učinimo sve da spasimo ovaj prostor koji bi trebalo da bude zaštićeno područje. Zaposleni u našem sektoru ‘Gradsko zelenilo’ zajedno sa ekološkim aktivistima iz škola ‘Anto Đedović’ i ‘Jugoslavija” danas će posaditi 66 stabala bora, a nadam se da ćemo već u maju, sa lokalnom zajednicom i građanima koji vole i brinu o ovom značajnom prostoru, posaditi i žuku, biljku po kojoj ovo naselje nosi ime, kako bi povratili tradiciju i kada je riječ o ovom segmentu. Nadam se da će nas podržati privrednici, lokalna uprava, da ćemo imati pozitivne impulse i sa nivoa države, kako bi uradili nešto dobro za naš grad”, naglasio je Pejović, koji je naveo da jedan dio dokumentacije i plan za izgradnju zaštitnog zida, prema njegovim saznanjima, postoji, ali da bi trebalo završetkom projekta i realizacijom tendera zaokružiti tu priču.
„Mislim da nema prečeg posla u priobalnom dijelu naše opštine i da ovim što danas radimo, naglašavam, šaljemo jasnu poruku i apel da se što prije realizuje izgradnja parapetnog zida. Nadamo se da će nam u nastojanjima da utičemo na Morsko dobro da što prije počne sa realizacijom tog važnog posla, pomoći lokalna uprava, NVO aktivisti koji se bave zaštitom prirode i mediji, kako bi već naredne godine imali potporni zid, a mi ćemo nakon toga nastaviti sa sadnjom novih stabala”, obećao je izvršni direktor „Komunalne djelatnosti” doo Stevo Pejović.
Početku akcije obnove šume prisustvovala je jedna od njenih inicijatora, zajedno sa sestrom Vesnom i velikim brojem građana, advokatica Sonja Čejović.
„Komunalno preduzeće je brzo reagovalo na našu inicijativu i na tome se veoma zahvaljujem direktoru Stevu Pejoviću, kao i školama Anto Đedović i Jugoslavija, učenicima i profesoricama Dragani Vukčević i Mileni Zoranović, koji su nam se pridružili i podržali nas. Plaža na Žukotrlici u bivšoj Jugoslaviji je bila prepoznata kao najljepša, upravo zbog borove šume. Simbolično, ova akcija počinje danas kada se slavi Svjetski dan šuma pod sloganom – ‘obnova šuma – uslov opstanka i blagostanja, kako bi bila skrenuta pažnja na značaj ekosistema za zdravlje ljudi i planete. Predložićemo da svako stablo koje zasade učenici dobije pločicu sa imenom onog ko ga je zasadio i da zajedno sa rastom i razvojem naše djece, raste i opstaje ova šuma na plaži”, kazala je Čejović, koja je istakla da ne može pomenuti svakog učenika koji je danas učestvovao u akciji, ali da kao „simbol svih njih” navodi Marka Vukotića iz škole „Anto Đedović” koji je donio i zasadio svoje drvo.
Advokatica Sonja Čejović, upozorila je da postoje intencije iz određenih krugova da ovaj dio plaže bude betoniran, izgrađeni objekti, a šuma posječena, što, kako je naglasila, građani neće dozvoliti.
“Nadam se da ćemo u tome imati podršku lokalne uprave, jer su joj vraćene neke nadležnosti u ovom dijelu, i ne možemo se više pozivati na to da nemamo ingerencije. Ovo područje je proglašeno zaštićenim još 1968. godine, a u Strategiji razvoja opštine Bar predviđeno je da budu sačuvani svi prostori koji imaju taj status, da se čak prošire i redovno revitalizuju. U tome nismo sami, ni u gradu, ni u Crnoj Gori, jer su dvije agencije Ujedinjenih nacija koje se bave pitanjima životne sredine i dvije najveće globalne organizacije koje finansiraju projekte iz oblasti zaštite životne sredine, učestvovale u finansiranju Studije zaštite područja Ratac – Žukotrlica, koju je nedavno uradila naša Agencija za zaštitu životne sredine”, podsjetila je advokatica Sonja Čejović, koja je za učesnike akcije i vrijedne komunalce donijela posluženje.
Učenici OŠ „Anto Đedović”, predvođeni profesoricom biologije, Draganom Vukčević – Maria Bugrova, Marko Vukotić i Minela Kalamperović, poručili su „moramo da čuvamo prirodu i okolinu, često u školi razgovaramo o tome i učestvujemo u raznim ekološkim akcijama”.
Njihova profesorica, Dragana Vukčević, istakla je da je posebno srećna i zadovoljna zbog ove akcije, kao i zbog toga što jednu generaciju svojih đaka (IX razred), ispraća sa razvijenom sviješću o potrebi čuvanja okoline i zelenog prostora.
Učenici škole „Jugoslavija”, predvodila je profesorica Milena Zoranović.
Damjan Pejović je posebno istaknuti ekološki aktivista. Imao je i sjajne poruke za svoje drugare, ali i odrasle.
„Drago mi je što učestvujem u sadnji novih stabala. Svaki od ovih borova daće nam više čistog vazduha, lijepu hladovinu za kupače i turiste. Moramo njegovati prirodu i zeleno rastinje, a ne rezati ga i uništavati”, kazao je Damjan, koji je sa drugarima učestvovao i u sadnji kestena kod sportske dvorane.
„Borovi koje danas sadimo jednog dana prerašće u visoka i lijepa stabla koja će nam davati kiseonik i hlad. Zato je važno saditi biljke i čuvati ih”, kazala je Minja Vučković, takođe iz škole „Jugoslavija”.
Amir Mačkić, direktor Gradskog zelenila podsjetio je da je 21. mart početak proljeća, buđenja prirode i vegetacije, znak novog početka. “Obilježava se od 1971. godine širom planete sa ciljem promovisanja svijesti o značaju i vrijednosti šumskih ekosistema. Zato smo odabrali ovaj dan za ozelenjavanje plaže Žukotrlica. Nadam se da će ovo simbolično označiti prektretnicu u našem odnosu prema prirodi i okolini”, kazao je Mačkić, koji je istakao da se radi o boru “pinus halepensis”, sa jakim sistemom korijena, koji je veoma otporan na eroziju, nevrijeme, a trpi i sušu. Uložićemo maksimalne napore da ih njegujemo i sačuvamo, koristeći sve agrotehničke mjere. Ali, nisu dovoljni samo napori zaposlenih u Gradskom zelenilu, jer zimi, usljed nevremena, velikih talasa i vode, dolazi do erozije, korijeni ostaju ogoljeni, a borovi padaju ili se osuše. Zato, kao što je kazao direktor Pejović, moramo apelovati na Morsko dobro da projekat parapetnog zida bude doveden do kraja. Reći ću još da ovi borovi žive 150 – 200 godina, rastu do 30 m, a očekujemo da već za nekoliko godina budu dovoljno veliki da naprave hladovinu i upotpune dio ove šume koji je uništen”, naglasio je Mačkić.
Sadnji novih borova prisustvovao je i Miodrag Banović, prepoznatljivi ekološki aktivista, kojeg je nedavno Ministarstvo ekologije proglasilo za Eko ambasadora Bara i Crne Gore.
„Ja sam danas veoma ispunjen i srećan. Ovo je poseban dan iz više razloga – obilježavamo Svjetski dan šuma, početak proljeća i, konačno smo počeli sa obnavljanjem ove borove šume. Ja radim ekološke projekte već četiri decenije, za nama je niz akcija, na hiljade posađenih biljaka i drveća, a u mojoj nevladinoj organizaciji konstantno smo ukazivali na potrebu očuvanja ovog dragulja, ne samo našeg naselja, već cijelog primorja”, kazao je vidno zadovoljan Banović, koji je kritikovao rad Morskog dobra i podržao inicijativu da se ovaj dio obale vrati na upravljanje barskoj lokalnoj upravi.
Zaposleni u sektoru Gradsko zelenilo u narednom periodu nastavljaju sa ozelenjavanjem grada, a u planu je sadnja, najavio je direktor Amir Mačkić, tipičnih vrsta citrusa, primorskog bora, žuke i maginje.
