Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović na centralnoj manifestaciji “Dani dijaspore-iseljenika 2019” koja je sinoć održana u Baru, dodijelio je nagrade istaknutim iseljenicima i iseljeničkim organizacijama u sedam kategorija.
On je naglasio da je pitanje odnosa sa dijasporom uzdignuto na nivo najvišeg prioriteta izvršne i zakonodavne vlasti.
“Poslije Petnjice i Gusinja, kosmopolitski Bar, poznat po gostoprimstvu i multietničkom skladu, logičan je izbor za domaćina ovog tradicionalnog okupljanja. Barski kraj sa istaknutim pojedincima, matična je luka naše iseljeničke tradicije, kao što je i neodvojivi dio slavne crnogorske istorije. Ovdje nas je okupila ljubav prema Crnoj Gori, zajednička želja, ali i strateški cilj državne politike, šansa koju smo stvorili da sami odlučujemo o svojoj sudbini-da je gradimo i učinimo boljim i bogatijim mjestom za život, modernom evropskom državom iz koje se neće odlaziti zbog materijalne oskudice”, kazao je predsjednik Đukanović.
On je istakao da je među ljudima našeg porijekla sve više filantropa koji idu stopama čuvenog Rišnjanina Vasa Ćukovića iz Denvera, koji je svojim donacijama bitno unaprijedio cjelokupni zdravstveni sektor u Crnoj Gori.
“Ovu svijetlu tradiciju humanosti nastavljaju ljudi poput Baranina Ljuba Dabovića, iz Nirnberga, ili uglednog bankara iz Južne Amerike Federika Tomaševića koji je donirao 200 m2 poslovnog prostora za potrebe Crnogorskog kulturnog, finansijskog i informativnog centra. Među njima su i Zade Đurović di Maio iz Francuske, Ćazim Džaferović iz Amerike, Refik Radončić iz Njujorka, Tuzanin Senad Đoković, Cetinjanin Blažo Sredanović i mnogi drugi. Želim da pomenem kao svijetle primjere humanosti i dobročinstva i Fondaciju ‘Gusinje’ iz Njujorka, Zavičajno udruženje ‘Bihor’ iz Luksemburga, ‘Merhamet’ iz Njemačke, ‘Euro Gusinje’ iz Njujorka, Kulturni centar ‘Rumija’ iz Čikaga, ‘Njegoš’ iz Sidneja… U stvari, nema nijedne asocijacije naše dijaspore, koja ne zaslužuje da bude na ovom spisku”, kazao je Đukanović, koji je naglasio da ima primjera kroz istoriju da su narodi ostajali bez država, ali da su opstali i obnovili države zahvaljujući i svojim ljudima u rasijanju.
“Pokazali su to naši Crnogorci, Srbi, Albanci, Bošnjaci, Hrvati, Muslimani iz cijelog svijeta koji su masovno došli da na referendumu 21. maja 2006. godine daju glas za obnovu svoje države. Ostvarile su se proročanske riječi Crmničanina Nikole Petanovića: ‘Ne gubite nadu, Crna Gora će biti uspostavljena. Ona mora dobiti svoje, sve to joj pripada’. Crna Gora i jeste dobila ono što joj pripada. Danas, samo 13 godina nakon referenduma, ona je nezavisna država, članica Ujedinjenih nacija, i svih ključnih političkih i finansijskih međunarodnih organizacija i institucija, članica NATO, u poodmaklom pregovaračkom procesu za članstvo u EU, prepoznata kao važan faktor stabilnosti u regionu, zemlja dobrih vijesti sa Balkana. I što je najvažnije, zemlja multietničke demokratije i dinamičnog ekonomskog razvoja. Od sticanja nezavisnosti udvostručen je BDP i nominalno i per capita. Prosječna zarada povećana je za 82 % i najviša je u regionu”, kazao je predsjednik države Milo Đukanović.
Ovogodišnji dobitnici nagrada koje je uručio Đukanović su: prof dr Milenko Perović-za očuvanje državnog identiteta i pripadnosti Crnoj Gori, reditelj Veljko Bulajić-za doprinos u oblasti kulture, prof dr Nadežda Basara-za doprinos u nauci, Refik Radončić je nagrađen za značajan doprinos u oblasti diplomatije i promocije Crne Gore, Duško Ivanović u oblasti sporta, Kulturni centar “Rumija” iz Čikaga za dobročinstvo, a Veselin Mijač, biznismen iz Švedske za unaprijeđenje privrednog partnerstva sa Crnom Gorom.
U ime nagrađenih zahvalila se prof dr Nadežda Basara.
“Pozdraviću vas riječima za koje sam sigurna da nikoga neću zaboraviti: Zdravo da si nam naša porodico crnogorska, kućo naša prema kojoj se okrećemo kano prema Suncu, koje je jedno za svakog od nas na Planeti. Svaki uspjeh naš u dijaspori postaje veći tek kada ga obasja zora sa Lovćena. Istina, naši napori jesu namijenjeni potomcima, ali su uvijek posvećeni precima-jednima dugujemo ono ko smo, a zbog drugih sve ono što smo. Zato smo ponosni što je Crna Gora jedna od onih država na svijetu koja na pravi način gleda na svoju dijasporu, poštuje i cijeni njene vrijednosti. Niste samo nama učinili čast ovom nagradom, učinili ste više za one koji će je dobijati u budućnosti, osokolili ste sve nas u rasijanju porukom da nas ne zaboravljate i da nas sabirate, kao što se porodica, gdje god bila njena djeca, sabira u ljubavi i slozi. Crna Gora-kuća naša saborna i ponosita-zemlja čojstva i junaštva, gusala i legendi, zemlja svijetle budućnosti i moderne misli. Izborom oblasti za koje se nagrada dodjeljuje pokazujete kako savremena država mora da gradi mostove među ljudima i da čuva svoje najumnije kćeri i sinove.
Dirnuti u srce što ste nas obasjali ovim priznanjima, ponijećemo svoje zavičajne nagrade koje kuda po svijetu. Tamo gdje je spustimo, gledajući je, vidjećemo ognjište iz skromnih kuća naših predaka, jer ste u ovu nagradu utkali mali dio duše crnogorske-kamen sa našeg krša, šaku durmitorskog snega, zrno peska sa obale i kap mora. Sve mi to vidimo, čitamo u nagradi, koja od danas postaje neraskidivi dio našh života.
Ipak, najveća vrednost ovog priznanja, na kome vam se, u ime svih slavodobitnika, još jednom zahvaljujem, jeste u tome što nas je pozvala među vas,što nas je dovela u ovaj grad, što živimo stih iz himne, jer smo , poput djece, došli tebi, majko naša Crna Gora”, kazala je, između ostalog, u nadahnutoj besjedi prof dr Nadežda Basara.
Prisutne, među kojima su bili predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović, poslanici, gradonačelnik Podgorice dr Ivan Vuković, predstavnici brojnih državnih i opštinskih institucija, iseljenici, u ime domaćina, Opštine Bar, koja je zajedno sa Upravom za dijasporu organizator ovogodišnjih “Dana dijaspore”, pozdravio je predjednik Dušan Raičević.
“Pozdravljam vas u gradu koji čuva i njeguje poštovanje prema svim gostima, a našim iseljenicima koji su za ovo okupljanje doputovali sa raznih meridijana, žeim srdačnu dobrodošlicu. Dobro došli u Bar, dobro došli u vašu Crnu Goru, dobro došli među svoje – rodbinu i prijatelje. Postali ste uspješni i ostvareni ljudi koji zajedno sa svojim porodicama širom svijeta čuvate kulturni i nacionalni identitet države i formirali iseljenička udruženja koja su zavrijedila poštovanje u gradovima širom svijeta, od Čikaga do Sidneja, nijednog trenutka ne zaboravljajući ko ste i odakle ste”, kazao je, obraćajući se, prvenstveno iseljenicima, Raičević.
On je istakao da je Crna Gora u vremenima u kojima su se preplitala mnoga iskušenja, uspjela da očuva međuvjersku i međunacionalnu matricu, suočavajući se sa brojnim političkim i društvenim izazovima krajem prošlog i početkom ovog vijeka.
“I nikada Crna Gora nije, niti će zaboraviti one koji su u takvim vremenima odlazili sa nadom u bolje sjutra, jer ni oni nijesu zaboravili ovaj grad i državu. Nosili su ih u svom srcu i znali da se vrate nazad kada je trebalo da pomognu opstanak Crne Gore.
Bar ima veliku dijasporu i ovo su dani kada se posebno radujemo vašim dolascima i susretima u gradu. Ponosni smo na uspjehe naših ljudi u inostranstvu, i još ponosniji kada vidimo da ne zaboravljaju Bar i kada žele da svoje ideje daju za doprinos Crnoj Gori i njenim razvojnim ciljevima. Želim i večeras da iskažem puno poštovanje i zahvalnost iseljenicima koji u kontinuitetu i u različitim prilikama i potrebama, pružaju pomoć organizacijom mnogih humanitarnih i donatorskih akcija. Spremni smo da radimo zajedno na raznim projektima”, poručio je predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević, koji je izrazio nadu da će nagrade biti dodatni motiv da iseljenici vrijedno rade na očuvanju i unaprijeđenju kulture, tradicije , jezika i identiteta.
“Ovo je manifestacija koja slavi i promoviše neraskidive veze matice sa dijasporom. Prvi ‘Dani iseljenika’ održani su 2017. godine u Petnjici, drugi u Gusinju, prošle godine, najmlađim opštinama, koje su taj status stekle, najviše, zahvaljujući svojoj dijaspori. Ni Bar nije slučajno odabran za domaćina ove manifestacije, ne samo zbog brojne, dobro organizovane dijaspore koju ovaj grad ima, već i zbog onoga što on jeste-grad koji vjekovima karakterišu multietnički sklad, harmonija i tolerancija među različitim vjerama i nacijama. To nije samo bogatstvo grada Bara, to je i najveće bogatstvo i vrijednost Crne Gore”, kazao je direktor Uprave za dijasporu Predrag Mitrović, koji je podsjetio na najznačajnije aktivnosti koje je Crna Gora preduzela u cilju jačanja saradnje sa dijasporom, naglašavajući da je u proteklom periodu postignuto mnogo na planu normativnog i sistemskog uređenja ove važne oblasti.
“Usvojen je Zakon koji reguliše ovu problematiku, institucionalno je ojačana Uprava za dijasporu kao resorni organ nadležan za ova pitanja, formiran je Savjet za saradnju sa dijasporom, utvrđeni programi saradnje i zacrtani načini njegovog ostvarivanja, ustanovljene nagrade koje matica dodjeljuje istaknutim iseljenicima i organizacijama, kao i dodijeljena sredstva za realizaciju aktivnosti organizacija naše dijaspore širom svijeta”, kazao je Mitrović.
Himnu Crne Gore na početku programa otpjevao je hor koji čine djeca iseljenika iz devet zemalja, koji u organizaciji Uprave za dijasporu, pohađaju Ljetnji kamp jezika i kulture na Ivanovim koritima, pod nazivom “Crna Gora moja postojbina”.
Povodom manifestacije “Dani iseljenika Bar 2019”, Uprava za dijasporu snimila je dokumentarni film “Nema Bara do cara”. Autor scenarija je mr Ivan Jovović, a film je nastao u produkcijskoj kući “Bijeli Pavle”, Dragana Mitova Đurovića koji je bio i voditelj svečanosti, . Prisutne je pozdravio i predsjednik žirija za dodjelu nagrada akademik Zuvdija Hodžić.
U ime čuvenog reditelja Veljka Bulajića, koji zbog bolesti nije mogao da dođe na svečanost i primi nagradu, zahvalila se njegova kćerka dr Maša Bulajić.
