„Protiv vršnjačkog nasilja moraju se udruženo boriti država, obrazovne institucije i roditelji. Rješavanje ovog problema pokazalo se kao jedan od najvećih izazova”, kazala je predsjednica Osnovnog suda Bar, Tamara Spasojević, obraćajući se učenicima Srednje ekonomsko – ugostiteljske škole, koji su sa profesorom Neđeljkom Đurovićem prisustvovali događaju u organizaciji suda, pod nazivom “Dan otvorenih vrata”.
Na temu „Vršnjačko nasilje” govorili su i predstavnici drugih institucija čija je uloga značajna u rješavanju ove, sve izraženije problematike savremenog doba – Luka Delić, inspektor za maloljetničku delinkvenciju u Odjeljenju bezbjednosti Bar, Mirjana Tankosić Vučinić, državna tužiteljka za maloljetnike u ODT-u Bar, Biljana Pajović, direktorica Centra za socijalni rad i specijalna pedagoškinja Dajana Vujisić.
„Nasilno ponašanje djece i mladih ne manifestuje se samo u školi, već i van nje – na ulici, u parkovima i drugim javnim prostorima na kojima učenici provode slobodno vrijeme. U prevenciji vršnjačkog nasilja treba raditi na edukaciji i podizanju svijesti, razgovoru i promovisanju pravih društvenih vrijednosti, stvaranju bezbjednog okruženja, razvijanju programa za rješavanje sukoba, efikasnoj primjeni pravila i politika protiv nasilja u školama, uz pravilno sankcionisanje nasilnika”, istakla je predsjednica Osnovnog suda, Tamara Spasojević.
Luka Delić, inspektor za maloljetničku delinkvenciju u OB Bar, naveo je da je nasilje uopšte, pa i vršnjačko, u porastu za 20 posto u odnosu na prošlu godinu i objasnio kako reaguje policija, koja je prva karika u lancu borbe protiv vršnjačkog nasilja.
„Najprije utvrđujemo da li ima elemenata bića krivičnog djela ili prekršaja. Maloljetnici do 14 godina nisu krivično odgovorni. Sankcije često snose roditelji zbog zanemarivanja djece, a novčane kazne su veoma visoke”, kazao je Delić, koji je poručio djeci da obrate pažnju gdje izlaze, sa kim se druže i kako se ponašaju, jer negativna evidencija može da im nanese štetu kasnije prilikom zaposlenja i ostvarivanja drugih prava.
Mirjana Tankosić Vučinić, državna tužiteljka za maloljetnike u ODT-u, apostrofirala je da je postupanje prema maloljetnim počiniocima nasilja regulisano Zakonom o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku, i bitno se razlikuje u odnosu na punoljetna lica.
„Osnovna načela su poštovanje ljudskih prava uz uvažavanje najboljih interesa maloljetnih lica, pri čemu se vodi računa o zrelosti, stepenu razvoja maloljetnika i težini krivičnog djela, kao i o poštovanju prava na privatnost, uz izbjegavanje lišavanja slobode. Najčešće se pribjegava alternativnim mjerama, poput opomene i vaspitnog naloga, kod lakših djela koje počinilac vrši prvi put”, kazala je Tankosić Vučinić.
Značajnu ulogu u postupku ima Centar za socijalni rad, koji djeluje preventivno i proaktivno, sarađujući sa svim institucijama, roditeljima, počiniocima nasilja, ali i žrtvama. Njihov koncept rada je multidisciplinaran, uz nastojanje da otkriju, kako je kazala direktorka Centra, Biljana Pajović, gdje su uzroci devijantnog ponašanja kod djece i kakva je porodična anamneza.
„Prije su to bili stručni timovi, a sada službe, u kojima su psiholozi, pedagozi, pravnici, socijalni radnici, a sarađujemo i sa zdravstvenim ustanovama, prvenstveno Centrom za mentalno zdravlje. Presudan je pristanak porodice i saradnja, kako bi došli do rezultata. Dvadeset i četiri sata smo dostupni za svaki problem, a djelujemo i po prijavama koje mogu biti anonimne. Princip povjerljivosti je obavezan. Ponekad izričemo mjere nadzora, a dešava se da djeca sa problemima u ponašanju budu upućena i u specijalnu ustanovu ‘Ljubović’“, navela je.
Pedagoškinja Dajana Vujisić, dvadeset i pet godina radi u Centru za socijalni rad. Dugo se bavi problematikom maloljetničke delinkvencije. Istakla je da ta ustanova ima protektivnu ulogu, nastojeći da budu ublažene posljedice onoga što se desilo. Saradnja sa roditeljima, potvrdila je, jeste ključna.
„Odlazimo kući, ispitujemo uslove u kojima dijete raste i razvija se, sa kim se druži, a na osnovu svega toga određujemo u kom pravcu ćemo ići dalje i koje ćemo vaspitne mjere izreći”, kazala je Vujisić.
Društveno koristan i humanitaran rad, kao i sportske aktivnosti, jesu dobre vaspitne mjere, ali često ne mogu da se realizuju, čulo se na sastanku, zbog nepostojanja ili nezainteresovanosti institucija za saradnju u tom smislu.
Javnost negoduje kada se u nekim slučajevima grubog vršnjačkog nasilja ne izrekne mjera pritvora. Sudije smatraju da je lišavanje slobode i smještaj maloljetnika u zatvor, kontraproduktivno.
Učenike je zanimalo kako je moguće da maloljetnik koji je izvršio krivično djelo „pokušaj ubistva”, nije bio u pritvoru ni deset dana.
„To što neko nije u pritvoru, ne znači da neće krivično odgovarati i snositi sankcije”, objasnila je predsjednica suda.
Profesor Neđeljko Đurović pitao je da li pravosudne instance rade analizu zakonskog okvira i, eventualno, iniciraju njegove izmjene. On je skrenuo pažnju i na sve izraženiju problematiku vršnjačkog nasilja, koju Krivični zakon ne prepoznaje, a odnosi se na zloupotrebu maloljetnika od strane starijih, koji ih podstiču na izazivanje ekscesa i neprimjereno ponašanje.
Državna tužiteljka Mirjana Tankosić Vučinić, podsjetila je da je Zakon o postupanju sa maloljetnicima u proceduri izmjena, a predsjednica Osnovnog suda, Tamara Spasojević, ukazala je učenicima, koji su prisustvovali Danu otvorenih vrata, na vrijednosti koje bi trebalo da njeguju.
„Želim da vam poručim da cijenite važnost međusobnog razumijevanja, različitosti, prijateljstva i tolerancije, jer na taj način pokazujete ljudske vrline, a poštujući roditelje, profesore, komšije i drugove, pokazaćete da poštujete i sebe”, zaključila je.
