Barski Zavičajni muzej večeras je izložbom velikana crnogorskog slikarstva-Petra Lubarde, obilježio šezdeset godina postojanja i rada. Postavka “Crna Gora u djelima Petra Lubarde” priređena je u saradnji sa Narodnim muzejem, a njeni autori su dr Anastazija Miranović, direktorka državnog muzeja i istoričar umjetnosti i rukovodilac Zavičajnog muzeja Bar Vladislav Kasalica.
Na izložbi je predstavljeno 16 slika, od kojih većina pripada fundusu Narodnog muzeja na Cetinju. Ekspoziciju je pratila prezentacija dijela modne kolekcije dr Miranović “Između dana i noći”, inspirisane Lubardinim slikama, a publika je bila u prilici da pogleda i video filmove o njegovom stvaralaštvu i istorijatu Muzeja.
Program je otvorila, izvanrednim muziciranjem na klaviru, profesorica Ana Vukazić, koja je za ovu svečanu priliku izvela kompoziciju princa Mirka Petrovića “Vojni marš”.
Zavičajni muzej u Baru formiran je 1959. godine, a prvi značajniji momenat u istorijatu ove institucije jeste odluka da njegovo sjedište bude Dvorac kralja Nikole-rezidencijalni objekat crnogorske dinastije, prije svega, prijestolonasljednika Danila Petrovića.
“Od tada počinje muzejska priča Bara i razvoj naše muzejske djelatnosti, prikupljanje i čuvanje ogromnog kulturnog blaga koje posjeduje barska opština. Čuvali smo kulturu, umjetnost i stvaralaštvo našeg grada i regije. Nije bilo lako u prvim godinama, koje su temelj svega onoga što danas jesmo i što danas radimo. Za to je najzaslužniji višedecenijski upravnik Muzeja Dušan Marić, koji je ovu instituciju postavio na čvrste temelje. Na njima smo dalje razvijali muzejsku djelatnost, modernizujući je i radeći na njenoj popularizaciji”, kazala je viša kustoskinja Zavičajnog muzeja Draginja Radonjić, koja je istakla da su šest decenija rada obilježila i brojna arheološka istraživanja u centru grada i Starom Baru, otkrivanje novih lokaliteta i značajnog materijala, na čemu su, kako je naglasila, “radili naši vrijedni kustosi, istoričari umjetnosti, arheolozi , i ja večeras govorim u ime svih njih”.
Muzej je koncipiran kao ustanova kompleksnog tipa sa arheološkim, istorijskim, istorijsko-umjetničkim i etnološkim odjeljenjima.
“Danas, kroz hronološki pregled materijala , od praistorije, srednjeg vijeka, do današnjih dana, sublimiramo sva velika dešavanja i istraživanja koja smo radili u proteklih 60 godina”, kazala je još kustoskinja Draginja Radonjić.
Uz redovne aktivnosti-zaštita, čuvanje, istraživanje, prezentacija i dokumentovanje pokretnih kulturnih dobara, upravnik Vladislav Kasalica, podsjetio je da se Zavičajni muzej u savremenom dobu bavi i izložbenim predstavljanjem kulturne baštine Crne Gore, odnosno njenog spomeničkog nasljeđa i najznačajnijih imena crnogorskog slikarstva.
“Poslednjih dvadesetak godina, prezentovali smo gotovo svaki kraj Crne Gore i svaki njegov grad koji skriva bogato kulturno nasljeđe, poput Perasta i Kotora, ali i naših sjevernih krajeva. Posebnu pažnju posvetili smo prezentaciji velikih slikara koji su stvarali u XX vijeku, ali nijesmo zaboravili ni stvaraoce mlađe i srednje generacije, kao ni zavičajne umjetnike”, kazao je za Radio Bar i Bar info Vladislav Kasalica.
Veliki jubilej Zavičajnog muzeja dostojno je obilježen izložbom velikana crnogorske umjetnosti, Petra Lubarde, koju je pratila i prezentacija dijela modne kolekcije dr Anatazije Miranović, inspirisane Lubardinim djelom. Ova modna priča nastala je povodom 110 godina od rođenja Lubarde, a premijerno je prikazana 2017. godine u Podgorici, na multimedijalnoj kulturnoj i umjetničkoj manifestaciji glavnog grada-DEUS-u.
“Muzeji su krucijalne institucije u kojima se čuvaju naša pokretna kulturna baština i kulturna dobra, a matična ustanova je Narodni muzej Crne Gore na Cetinju. Meni je bilo veliko zadovoljstvo da zajednički obilježimo jubilej “, kazala je direktorka Narodnog muzeja, istoričarka umjetnosti, dr Anastazija Miranović.
O Crnoj Gori, kao najznačajnijem inspirativnom motivu velikog umjetnika, ona je kazala da je sam Lubarda najbolje objasnio svoje djelo, što je, kako je naglasila, privilegija, jer umjetnici su škrti na riječima.
“Čini se da bi se sveukupna umjetnost Petra Lubarde mogla analizirati i sublimirati kroz dvije njegove izjave: ‘Ja sam Ja, i svijet slikam po vlastitoj volji ‘ i ‘ako bi me neko pitao ko mi je bio učitelj u umjetnosti, morao bih da odgovorim-to je jedino bila Crna Gora’. On je, zasigurno, uz Dada Đurića, naš najveći umjetnik XX vijeka. Od njegove kultne izložbe u Beogradu, 1951. godine, počinje naša Moderna. On je umjetnik koji je dobio 7 svjetskih nagrada na najvećim umjetničkim festivalima. Lubarda i njegovo djelo, to je, u stvari, Crna Gora-pejzaži, mentaliteti, karakteri i psihologija ljudi, kulturni pejzaž”, kazala je dr Miranović, koja je u sjajno napisanoj likovnoj kritici posvećenoj ovom umjetniku, čiji dio je pročitala, otvarajući izložbu, između ostalog, istakla: “Od ranog djetinjstva pamtio je Petar Lubardu Crnu Goru i ostavio nam neponovljive slike o njoj. Krvavu Crnu Goru (Vučji Do), svjetlošću okupanu (motivi Skadarskog jezera, Rijeke Crnojevića, okoline Cetinja, primorski pejzaži..), dramatično-simboličnu (Noć u Crnoj Gori), mističnu (Između dana i noći), ratom razrušenu (Kućišta, Čekanje..), narativnu i čojsku (Guslar), poemsko-poetičnu (Jutro)..Otuda je, istovremeno, Lubardino slikarstvo jedinstveno, osobeno i univerzalno-muzika, filozofija, poezija, svjetlost-ekvivalentni pandan velikom Njegoševom djelu”.
O svojim kreacijama, inspirisanim Lubardom, dr Anastazija Miranović je kazala: “Za večerašnju izložbu izdvojila sam modele čije slike vidimo na zidovima. Centralni motiv je slika ‘Jutro’, koju vidimo na ovoj haljini. Svi modeli rađeni su u svili, u studiju ‘Maruška’ iz Čačka, koji je vjerno prenio boje i sveukupni kolorit Lubardinih slika, što je važno, jer sa Petrom Lubardom ne može i ne smije da bude kompromisa. Zato je ta boja ‘Lubardijanski” plava’”, istakla je autorka, dr Anastazija Miranović, koja je kazala da joj je ukazana posebna čast i privilegija time što joj je porodica Petra Lubarde ustupila autorska prava, kako bi mogla da koristi njegove slike na svojim modnim kreacijama.
Prisutnima se na programu obilježavanja jubileja Zavičajnog muzeja obratio i direktor Kulturnog centra, Erol Marunović, koji je naveo da muzej od 1976. godine radi u u okviru Kulturnog centra kao posebna organizaciona jedinica u kojoj se čuva naša bogata kulturna baština.
“Mnogobrojna svjedočanstva materijalne i duhovne kulture, od raznih epoha- praistorije do danas, koja se nalaze u zbirkama Zavičajnog muzeja, pružaju sliku o bogatoj kulturnoj prošlosti barskog kraja. Rad Muzeja ogleda se i kroz izdavačku djelatnost Kulturnog centra, jer su u biblioteci Barskog ljetopisa publikovana izdanja od posebnog istorijskog i kulturno-umjetničkog značaja za Bar i Crnu Goru”, istakao je direktor barskog Kulturnog centra, Erol Marunović.
Na otvaranju izložbe Petra Lubarde, povodom šest decenija barskog Zavičajnog muzeja, u zdanju koje odiše istorijom i sjećanjima na slavnu crnogorsku dinastiju, profesorica Ana Vukazić izvela je interesantno djelo koje je komponovao princ Mirko Petrović, “Vojni marš”.
Partitura je pozajmljena od Nacionalne biblioteke “Đurđe Crnojević” sa Cetinja.