Mladi Mrkojevića – ruralnog područja barske opštine, sa izvanrednim potencijalima, primjer su kako se visprene i kreativne mlade snage organizuju da bi uticali na razvoj svog kraja, spriječili iseljavanje i značajno podigli standard stanovništva. Kroz nekoliko nevladinih organizacija, a odnedavno i portal i časopis, intenzivno rade na oživljavanju i valorizaciji prirodnih, ekonomskih i kulturnih resursa tog prostora.
Ideju o oživljavanju i prosperitetu jednog od najatraktivnijih ruralnih područja barske opštine, pokrenuli su mladi ljudi još 2002. godine okupljeni u NVO “Mrkojevići”, a poslije višegodišnjeg zastoja, sada to nastavljaju nove mlade snage – “Mladi Mrkojevića” i NVU “Jadranski horizonti”, predvođeni uglednim pojedincima, intelektualcima i javnim djelatnicima.
“Mrkojeviću su, kao uostalom cijelo ovo područje, bili izloženi različitim kulturama od kojih je svaka ostavila svoj pečat, što ovaj kraj čini posebno zanimljivim. Želimo da sve to zabilježimo i kulturno i turistički valorizujemo. Počinjemo, dakle, od nematerijalne kulturne baštine: mrkovski govor, crkve, džamije, stara škola u Pečuricama, u Gorani špilja, u selu Kunje Kula Topalovića (malo poznata, ali izuzetno specifična građevina), te Turski most i niz drugih atraktivnih mjesta i objekata, koji vuku korijene iz daleke prošlosti”, kazao je za Radio Bar i Bar info, direktor časopisa “Glas Mrkojevića” i predsjednik NVU “Jadranski horizonti”, Alen Pelinković.
On se osvrnuo i na izvanredne potencijale za razvoj poljoprivrede, jer, kako je naveo, ovaj kraj ima povoljnu klimu, obradivo zemljište i odlične uslove za razvoj agro – turizma.
“Moramo, jer je to moguće, stvoriti uslove da ljudi ostanu ovdje da žive, a ne da idu u inostranstvo, kako je to bio slučaj do sada. U podnožju Mrkojevića su predivne plaže, a turistima nudimo jedinstven ugođaj – da se kupaju i sunčaju preko dana, a zatim da pronađu osvježenje i zdravu klimu u selima iznad, uživaju u cvrkutu ptica, prirodi, probaju masline, maslinovo ulje, ali i ostale organske proizvode, prošetaju kroz maslinjake i lijepu prirodu. Mi, kroz nevladin sektor i projektne aktivnosti, svemu tome dajemo jedan mali, skromni doprinos i kroz ideju “Mrkovske kuće”, čiji je autor Mirsad Rašketić. On će mapirati autohtonu građu i napraviti idejno rješenje sa okolnim sadržajima, što može poslužiti mještanima da naprave etno – selo, jer to je nešto što savremeni turista želi”, kaže Pelinković. U tu svrhu osnovali su i sopstveni web portal i časopis “Glas Mrkojevića”, koji za sada, izdaju jednom godišnje.
“Prije svega, 2017.godine smo osnovali NVO “Jadranski horizonti”, jer su naši planovi malo širi od Mrkojevića, konvergiraju Jadranu i sa jedne i druge strane. Časopis je štampan prošle i pretprošle godine, a paralelno smo osnovali i web portal. Ova dva medija podržao je Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, a pokrovitelj je Savjet muslimanskog naroda Crne Gore. Zadovoljni smo, jer smo osjetili da su se ljudi pokrenuli i da žele da doprinesu svom kraju i njegovom prosperitetu. Ideja je bila i da naše stanovništvo u dijaspori, koje je brojno, dobije sve važne informaciju o svom kraju i životu u njemu. Prošle godine smo imali na sajtu 40.000 posjetilaca, što je veoma značajna cifra za tako mali portal”, radosno priča Alan Pelinković, koji ističe da se uz sve lijepe i afirmativne vijesti, na portalu nađu i one negativne, što nije loše, jer “kritika često pokreće stvari sa ‘mrtve tačke’”.
Da bi se sve zamišljeno ostvarilo, naglašava Pelinković, uz regionalni put i vodovodnu mrežu u nekim djelovima Mrkojevića, neophodni su i umrežavanje i podrška institucija, prvensveno iz oblasti poljoprivrede i turizma. Nadomak je rješavanje višedecenijskog nedostatka fiskulturne sale za djecu koja pohađaju školu u Pečuricama, jedinu u Crnoj Gori koja nema sportsku dvoranu, jer je opština Bar uplatila dio sredstava, a donacijama će, kao uvijek, pomoći i dijaspora. Čeka se podrška Ministarstva prosvjete, a NVU “Jadranski horizonti”, odnosno portal “Glas Mrkojevića”, podržan je od lokalne uprave i na konkursu za nevladin sektor. Sredstva će biti upotrijebljena za istraživanje kulturne baštine i tradicije ovog pitomog i blagorodnog kraja.
Do potpune ekspanzije i valorizacije svih potencijala, turisti već imaju što da vide i dožive u kraju, nadomak samog grada, jer uz gostoprimljive ljude, dočekaće ih lijepa priroda, poznate vinarije i maslinari, nekoliko lijepo uređenih restorana, čuveni kulinarski specijaliteti… Zamisao će značajno olakšati i realizaciju ubrzati, ako to prepoznaju turistički poslenici i u svoju ponudu uvrste živopisni mrkovski kraj.
