Dom zdravlja Bar, koji jedini u Crnoj Gori, uz Institut za javno zdravlje, posjeduje sertifikat i Sanitarnu laboratoriju za uzorkovanje hrane, učesnik je projekta prekogranične saradnje koji finansira EU, a tiče se veoma važne teme – zdrave ishrane kod predškolske djece, koja je presudan faktor u formiranju zdravih navika i uopšte preduslov za dobro zdravlje i odraslog čovjeka. Nakon njegove realizacije, koja podrazumijeva niz aktivnosti, kao poseban benefit, barskom Domu zdravlja ostaće opremljeno Savjetovalište za pravilnu ishranu, sa najsavremenijom opremom i laboratorijskim instrumentima.
Menadžer projekta je docent dr Snežana Barjaktarović Labović, specijalizantkinja higijene i uža specijalizantkinja dijetoterapije, koja je i koordinatorka Odsjeka za higijenu i zdravstvenu ekologiju u Domu zdravlja Bar.
Sa dr Barjaktarović – Labović, razgovarala je Vesna Šoškić.
Crna Gora, Hrvatska i Bosna i Hercegovina okupile su se oko zajedničkog cilja – zdravlje najmlađih, jer je problem gojaznosti kod djece veoma izražen. U sklopu programa koji bi trebalo da doprinese formiranju zdravih navika u ishrani od najranijeg djetinjstva, predviđeno je niz aktivnosti.
“One su, prije svega, preventivnog karaktera, a obuhvataju inicijative za očuvanje i unapređenje zdravlja djece, kroz rad Savjetovališta za ishranu, namijenjenog, prvenstveno, roditeljima čija djeca idu u vrtić. Takođe, biće sproveden nadzor nad obrocima koje djeca dobijaju u vrtiću, sa aspekta nutritivne i energetske vrijednosti, jer upoređivaćemo koliko obroci i da li odstupaju od preporučenih parametara za odgovarajući uzrast, ali ćemo se baviti i nadzorom nad zdravstvenom bezbjednošću namirnica i obroka. To je ogroman benefit, ne samo za naš grad, već regiju i državu”, ističe doc. dr Snežana Barjaktarović Labović, koja navodi da će sve što Dom zdravlja dobije u toku njegove realizacije ostati Domu zdravlja.
“To je dodatna i velika vrijednost ovog projekta, jer nakon njegovog završetka, našoj zdravstvenoj ustanovi ostaće Savjetovalište za pravilnu ishranu, opremljeno modernom vagom za određivanje tjelesne kompozicije, koje će moći da radi sa svim populacionim grupama, raspolagaćemo sa velikim brojem laboratorijskih instrumenata uz pomoć kojih ćemo kasnije moći da vršimo analize drugih uzoraka hrane, i na kraju, moj Odsjek za higijenu i zdravstvenu ekologiju u Domu zdravlja, kroz ovaj projekat, dobiće auto za uzorkovanje sa rashladnom transportnom kutijom, što sve veoma mnogo znači”, kazala je za Radio Bar i Bar info, doc. dr Barjaktarović Labović, koja je objasnila da je Dom zdravlja, da bi mogao aplicirati za učešće u ovom projektu, morao posjedovati sertifikat za uzorkovanje hrane.
“Barski Dom zdravlja, jedini u Crnoj Gori, uz Institut za javno zdravlje, posjeduje sertifikat izdat od Akreditacionog tijela, ne samo za uzorkovanje, već sprovodi i veliki broj metoda u našoj laboratoriji, što nam je omogućilo učešće na ovom konkursu sa tako važnom temom. Jer, danas je svuda u svijetu postavljen standard da sve laboratorije koje rade sa hranom i vodom, moraju biti sertifikovane prema standardu 17025. Vodimo računa da konstantno proširujemo obim akreditacije, uvodimo nove metode i stičemo povjerenje klijenata, a naši klijenti su svi subjekti koji rade sa hranom, bez obzira da li se radi o proizvodnji, preradi ili, pak, ugostiteljstvu”, pojasnila je doktorka, koja je pozvala sve koji rade sa hranom i koji imaju potrebu za analizom i vode i hrane da se obrate Odsjeku za higijenu i zdravstvenu ekologiju u barskom Domu zdravlja.
Doc. dr Snežana Barjaktarović Labović podsjetila je da su juče u Skupštini Crne Gore usvojene izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koje podrazumijevaju, između ostalog, i uzorkovanje briseva, što, kako je kazala, nije bez razloga, jer su brisevi sjajan način za efikasno sprovođenje higijene u kuhinji bilo kog objekta koji radi sa hranom.
Koliko je higijena bitna, imali smo priliku posebno da se uvjerimo od početka prošle godine kada je planetom počeo da hara koronavirus.
“Mislim da smo, kada je riječ o higijeni, zakasnili. Upravo ovo što nam se dogodilo sa Covidom19 smatram da je globalni odgovor na nipodaštavanje higijene kao nauke o zdravlju, što nije samo problem Crne Gore, već svjetski. Zato u XXI vijeku imamo zaraznu bolest od koje umire veoma veliki broj ljudi. Zaboravili smo da je higijena nauka o zdravlju, te na svakom koraku možemo primjetiti koliko se o njoj, zapravo, ne vodi računa. Ako prošetamo bilo kojim gradom u Crnoj Gori, primjetićemo to kod komunalne higijene, zatim higijene stanovanja, upravljanja otpadom, svim vodnim resursima itd… O higijeni ishrane, kod sporta i fizičke aktivnosti da ne govorimo. U bivšoj Jugoslaviji ovoj nauci je pridavana velika važnost, i danas ni ne možemo upoređivati zdravstvenu statistiku sa tim periodom. Trebalo bi mnogo raditi na tome, jer higijena se ne odnosi samo na pranje ruku, ali nadam se da smo bar taj aspekt u prethodnoj godini unaprijedili. Ja sam i kroz svoju NVO i kao higijenolog, stalno upozoravala na pravilno pranje ruku, koje je najjeftinija i najefikasnija preventivna mjera u sprječavanju svih zaraznih bolesti, pa, vidjeli smo, i kod respiratornih infekcija”, upozorava doc. dr Snežana Barjaktarović Labović.
Genetika ima uticaja na zdravlje, ali ono što građani sami moraju učiniti da bi sačuvali taj najdragocjeniji resurs, jeste, uz zdravu ishranu, adekvatno čuvanje i pripremanje hrane, fizička aktivnost, unošenje doivoljne količine vode u organizam. To je posebno važno u mjesecima koji slijede.
“Ne možemo da utičemo na genetiku, ali kako ćemo se hraniti, kako ćemo pripremati to što jedemo, koliko ćemo biti fizički aktivni, da li ćemo konzumirati alkohol, duvan, psihoaktivne supstance, to zavisi od nas. Voda je neizostavna, posebno sada kada nam predstoje visoke temperature. Deset čaša vode dnevno je obavezno, i to, naglašavam, uvijek vode sa česme, ne soka. Jer, mi smo u Crnoj Gori privilegovani što imamo sirovu vodu izuzetno dobrog kvaliteta, za koju je jedina procedura koja je potrebna – dezinfekcija. To treba iskoristiti i piti vodu sa česme što češće”, kazala je doktorka koja je odgovorila i na pitanje o infekcijama tokom ljeta.
“Upravo je ljetnje doba sa aspekta bezbjednosti hrane zbog visokih temperatura, nepravilnog čuvanja i spremanja hrane, veoma problematično. Moramo voditi računa kakvu hranu nabavljamo, gdje je čuvamo, nikako ne smijemo da ukrštamo sirovu, na primjer meso, sa spremljenom hranom. Veoma je bitno i da je termički pravilno obradimo. To znači da sve što ne pojedemo, što prije stavimo u frižider, a prilikom narednog podgrijavanja da to učinimo na visokoj temperaturi, kako bi, eventualne, patogene bakterije ubili. Jaja su namirnica sa visokim rizikom , jer salmonela može da živi na njegovoj korici”, upozorava još dr Barjaktarović Labović.
Osvrćući se na kraju, još jednom na projekat “Zdrava ishrana kod djece predškolskog uzrasta” ( Healthy eathing preschools children),vrijedan preko 650. 000 €, istakla da je pandemija prozrokovala problem obezbjeđivanja finansijskih sredstava, jer ga u iznosu od 85 posto finansira EU, a 15 procenata su dužni da obezbijede učesnici. Zajedno sa direktorkom Doma zdravlja, dr Brankom Purlijom,obratili su se Ministarstvu zdravlja i Vladi Crne Gore, koji su prepoznali njegov značaj i pružili im podršku, na čemu su, kako je kazala, neizmjerno zahvalni.
“Ministarstvo zdravlja je veoma pozitivno reagovalo, obratilo se Ministarstvu finansija, koje je, takođe, imalo razumijevanja, dalo pozitivno mišljenje, a sve je verifikovala Vlada. Odlučeno je da nam preko Fonda za zdravstvo, opredijele 100.000 €, koji će biti refundirani, a koji će nama omogućiti da realizujemo sve projektne aktivnosti. Zbog toga smo mnogo zahvalni , prvenstveno, svim mladim ljudima u Ministarstvu zdravlja koji su radili na tome i svim institucijama”, naglasila je menadžerka projekta, doc. dr Snežana Barjaktarović Labović.
On je za sada usmjeren na djecu predškolskog uzrasta, ali već je u najavi priprema za treći poziv konkursa, kada bi trebalo da bude nastavljen sa starijom populacijom, kao ciljnom grupom.
