Oprez, ali ne i panika, preporuka je stručnjaka koji će tek da ustanove zbog čega u posljednje vrijeme ribari nailaze na uginulu kvalitetnu ribu na površini mora. Sumnje na virus koji utiče na kretanje i promjene na očima riba, biće uskoro provjerene u specijalističkoj veterinarskoj laboratoriji u Podgorici, gdje još čekaju naručene reagense. Ipak, poručuju da nema opasnosti od konzumiranja ribe, jer se takve pojave dešavaju godinama u zemljama okruženja.
Cijenjena riba krnja u fokusu je javnosti i struke zbog neobične pojave koje su zapazili ribari da dezorjentisano pliva ili pluta, te ugine na površini. Nekoliko takvih primjeraka uzorkovano je u Kotorskom institutu za biologiju mora. Čeka se nalaz specijalističke veterinarske laboratorije. Sumnja se na virusnu infekciju.
“Mi smo naručili diagnostikume, odnosno reagense sa dijagnostiku ove viroze. To je za sada još uvijek sumnja dok ne dobijemo laboratorijsku potvrdu”, kazao je dr Bojan Adžić, saradnik za molekularnu dijagnostiku u Specijalističkoj veterinarskoj laboratoriji.
“Takozvani virus encefalopatije retinopatije ili ver virus koji uslovljava takve promjene na ribama, gdje dolazi do stvaranja određenih lezija na koži, mrežnjači, na škrgama, na različitim dijelovima tijela riba. I ono što je karakteristično gdje se ribe kreću vrlo neobično”, ističe dr Milica Mandić, naučna savjetnica u Institutu za biologiju mora Kotor.
Osim kirnje pojava je zapažana i kod brancina (levreka). Toplo more, ali i uzgajališta pogoduju širenju virusa. Slično se dešava i u susjednim zemljama.
“Treba apelovati i na uzgajivače riba, iako od njih do sada nemamo informaciju da ima bilo kakvih promjena na ribama, da obrate pažnju. Ono što je naravno u skladu sa zakonom jeste da kada se uvozi riba za potrebe daljeg uzgoja, postoji obaveza karantiranja od 21 dan”, objašnjava Mandić.
Adžić dodaje da treba voditi računa da se ne prenese ova bolest, ako je to ta bolest, da se ne prenese na ribe u uzgajalištima, u kavezima.
U očekivanju analiza uginule ribe, važna preporuka.
“Nisu opasne, u svakom slučaju, riba može da se jede”, kaže Adžić.
“Imamo nekoliko primjeraka iz različitih djelova, sve ih čuvamo u Institutu. Čekamo kolege iz specijalističke veterinarske laboratorije da preuzmu uzorke za dalju analizu. Takođe svakodnevno smo u kontaktu sa ribarima”, ističe Mandić.
Nema razloga za paniku, smatraju stručnjaci, ali i ribari koji žive od prodaje, pa im ova pojava ugrožava egzistenciju. Ali i ponovo podsjeća na problem da u Crnoj Gori ne postoji ribarska luka, mjesto iskrcaja, te kontrola kvaliteta. A riba je osjetljiva namirnica.
