Roman „Razgovori s Vješticom“ Vladimira Vujovića predstavljen je sinoć u čitaonici Narodne biblioteke i čitaonice “Ivo Vučković” koja je, uz Kulturni centar Bar, organizator promocije. Kroz razgovor sa moderatorkom Vesnom Pavićević, Vujović je pokušao da svoju novu priču približi publici, koja je brojnošću pokazala značajno interesovanje za roman.
Pavićević je podsjetila da je “Razgovori s Vješticom” treći roman Vladimira Vujovića u kojem, kao i u prethodnim, postoje stvari o kojima do sad niko nije pisao na literarni način.
“Kad čitate djela jednog pisca onim redom kako su se i pojavljivala na književnoj sceni, neminovno ste u poziciiji da stalno upoređujete novo sa prethodnim, da odmjeravate njegovu literarnu putanju u pogledu tema, strukture, jezika, stila. Ono čime bismo mogli uvezati tri tako različita romaneskna ostvarenja, i žanrovski i tematski veoma udaljena, u prvom redu jeste način na koji autor piše. U pitanju je ono najvažnije za ljubitelje prave, dobre književnosti – čistota i snaga Vujovićevog jezika koja se očituje kroz bogatstvo leksike u kojoj nenametljivo progovara bogato znanje i obrazovanje autora, kroz rečenicu oslobođenu balasta, ukrašavanja i pojašnjavanja, kroz njenu čvrstu strukturu u kojoj nema sentimentalnosti, patetike i improvizacije. U svakom od romana, autor brižljivo gradi cijelu mrežu likova i njihovih međusobnih odnosa, kao i njihovih unutrašnjih konflikata i, paralelno, mrežu događaja i njihovih nemirnih, promjenljivog hronotopa. Ne smijemo zaobići ni zavodljivi glas naratora, koji je istovremeno i blizak i dalek i koji uporno izmiče potrebi čitaoca da ga razobliči, svrsta, demistifikuje. Njegovo kazivanje je na prvi pogled hladno i suzdržano – u posljednjem romanu to je jedno bespoštedno autokritično pripovjedno JA, no u slojevima ispod, kao ispod površine blago zanjihane vode, giba se dramatika ljudske sudbine – čovjek sa svojim snovima, strahovima, idealima, slabostima, sa grizodušjem, vjerom i sumnjom i, najzad, čovjek u vječnoj nuždi i potrazi za ljubavlju i samospoznajom. Riječ je o neiscrpnom, imaginativnom, stilskom, tematskom potencijalu autora koji ne prestaje da nas iznenađuje i začuđuje svakim novim djelom i za koga sa sigurnošću možemo reći da je jedan od najautentičnijih književnih stvaralaca na našim prostorima”, kazala je Pavićević u uvodnom dijelu promocije.
Knjiga „Razgovori s Vješticom“ strukturisana je kroz deset razgovora koje Vid Latinović vodi sa Vješticom u periodu od 1980. do 2019. godine. Svaki razgovor predstavlja fragment jednog višeslojnog autoportreta umjetnika, obilježenog identitetskim preispitivanjima, ličnim i kolektivnim zabludama savremenog doba, te stalnom potragom za smislom, ljubavlju i samospoznajom.
Jedna od važnih tačaka romana jeste motiv izmještanja manastira Zemne, koji asocira na stvarno izmještanje Pivskog manastira tokom izgradnje hidroelektrane Mratinje. Prvobitna ideja autora je bila da istorija Pivskog manastira bude centralna tema i imao je zamisao da to bude obimniji roman koji bi se bavio izgradnjom manastira, njegovom istorijom sve do sedamdesetih i ideje o izgradnji hidrocentrale, te izmještanju kompletnog manastira, kamen po kamen.
“To je bio jedan nevjerovatan projekat, čemu jedino sliči onaj o izmještanju egipatskog hrama Abu Simbel. Smatrao sam da tu postoji prostor za dodatno istraživanje i literarnu obradu te teme. Ipak, taj veliki roman, iz različitih razloga, nisam uspio da dovedem do kraja pa sam odlučio da slikar Vid Latinović prvobitno zamišljen kao epizodni lik, postane centralna figura romana u kojem se pominje cijela istorija Pivskog manastira ali to nije glavna tema, roman je otišao u drugom pravcu, kraći je i sažetiji od onog prvobitno zamišljenog”, otkriva Vujović.
Kad je riječ o nazivu romana, autor pojašnjava da je Vještica iz naslova prezime muškarca koji se zove Adam i koji vodi razgovore sa glavnim junakom, slikarom Vidom Latinovićem. Značajnu ulogu u odabiru naslova, prema Vujovićevim riječima, imao je i roman po kojem je snimljen čuveni film “Intervju sa vampirom”, kao i sama činjenica da je pisan u formi intervjua.
“Od početka mi je bilo jasno da Vid Latinović i Adam Vještica moraju stajati na suprotnim polovima. Ako je Vid taj koji je raspričan, često egocentričan i, možda, narcisoidan, jasno je da njegov sagovornik mora biti njegov kontrapunkt. Izazovno je bilo njihov odnos predstaviti tako da se mijenja kroz vrijeme, da se razvija”, pojašnjava Vujović podsjetivši da se glavni junaci u prvom intervjuu 1980. tek upoznaju, a u posljednjem 2019. su već stari znanci i prijatelji.
Moderatorka Vesna Pavićević je, između ostalog, posebno izdvojila i značaj ženske figure označene inicijalima K.Č., naglasivši da je riječ o važnom narativnom rukavcu koji daje dodatnu slojevitost i emotivnu tenziju romanu Vladimira Vujovića.
Vladimir Vujović rođen je 1991. godine u Baru. Završio je Medicinski fakultet u Beogradu, a specijalizaciju 2023. godine na Vojnomedicinskoj akademiji. Autor je romana „Silencio“ (Matica srpska, 2017) i „Spaljivanje Džošua drveta“ (Sumatra, 2021), kao i brojnih kratkih priča objavljenih u književnim časopisima. Dobitnik je nagrade „Đura Đukanov“ za 2025. godinu.
