Ljubitelji pisane riječi od ove sedmice sa još većim zadovoljstvom dolaze u Narodnu biblioteku i čitaonicu Ivo Vučković”- završeno je dugo očekivano renoviranje ove ustanove. O tome, ali i brojnim drugim pitanjima vezano za rad biblioteke, sa rukovoditeljkom Milom Čordašević, razgovarala je Vjera Knežević Vučićević.
BAR INFO: Od ponedjeljka ste počeli rad u prostorijama koje sada imaju novo, moderno ruho i znatno bolje uslove. Šta ta inovacija tačno podrazumijeva, zbog čega će Baranima biti još draže da pohode biblioteku, a i bibliotekarkama da dolaze na posao?
ČORDAŠEVIĆ: Željno smo iščekivali ovaj dan, kako zaposleni u biblioteci, tako i čitaoci kojima je knjiga itekako značajna u njihovom duhovnom i obrazovnom segmentu života. O tome najbolje svjedoči gužva koja već prvih dana vlada na pozajmnim odjeljenjima za djecu i odrasle. Renoviranje bibliotečkih prostorija nije podrazumijevalo specifičnu inovaciju, nego krečenje, postavljanje novih podnih obloga, trakastih zavjesa, kao i ambijentalno preuređivanje čitaonice za odrasle. Posao je započet 26. decembra, a s obzirom da je obavljano u jeku prazničmih dana, relativno brzo je i završeno. Organizator ovih poslova Mirko Bujišić, uspio je da blagovremeno obezbijedi tehničke uslove za rad, a i za vrijeme praznika je, priznaćete, bilo jako teško pronaći odgovarajuće majstore. Bibliotečko osoblje je uložilo zaista maksimalan napor ne samo na prebacivanju i ponovnom smještanju knjiga po univerzalnoj decimalnoj klasifikaciji shodno standardima. Radili smo i fizičke poslove, u čemu su nam pomogle kolege, pa zahvalnost dugujemo Ljilji, Vidu, Mirku, Blažu, Peđi, Iliji, Igoru koji nisu žalili snagu da nose teške pakete, namještaj… Objektivno, najveću zahvalnost dugujemo direktoru Erolu Marunoviću, koji je od samog početka dolaska na čelo Kulturnog centra, pokazao veliko razumijevanje za bibliotečko poslovanje, te nam je već prve sedmice obezbijedio nove police za knjige, a potom usmjerio novčana sredstva za kupovinu najnovijih naslova, dok je o njegovom doprinosu za uspješnu priču o renoviranju biblioteke, izlišno i govoriti… U svakom slučaju, mi smo kao bibliotečko osoblje prijatno iznenađeni entuzijazmom, voljom i težnjom gospodina Marunovića da u svim radnim jedinicama Kulturnog centra omogući bolje uslove za rad, što je nama jako bitno, a očigledno je svakome ko ulazi u naše objekte. O njegovim naporima koje čini na planu javne djelatnosti i programskih aktivnosti Centra, javnost je već upoznata… Nadam se da će u bibliotekci od sada, pored nas koji smo poslom vezani za nju, uživati i svi oni koji je posjećuju.
BAR INFO: Barska biblioteka je poznata po bogatom knjižnom fondu. Sa koliko knjiga raspolaže?
ČORDAŠEVIĆ: Da, imamo dobar knjižni fond. Upravo radim na godišnjem izvještaju, pa imam i najsvježije podatke. Početkom 2020. evidencije pokazuju da imamo ukupno 84.408 publikacija knjižne građe. To podrazumijeva monografske publikacije (knjige) i serijske publikacije (novine, revijalni listovi, časopisi i druga periodika). Uz to imamo i 1.671 jedinicu neknjižne građe. Prema tome, ukupan knjižni fond je 86.079 publikacija. S obzirom da na početku svake godine rashodujemo jedan dio periodike i knjiga, dobro je što uz prinovljeni fond balansiramo i održavamo ga iznad 85.000 izdanja.
BAR INFO: Da li pratite zahtjeve i ukus čitalaca, kojim izdanjima novijeg datuma bi, prema Vašoj procjeni, trebalo obogatiti biblioteku?
ČORDAŠEVIĆ: Redovno vodimo spisak deziderata (naslovi koje biblioteka nema, a čitaoci traže, ili mi procijenimo da bi trebalo da se nađu na našim policama). U zavisnosti od finansijskih sredstava, godinama već nastojimo da nabavnu politiku biblioteke vodimo onako kako to korisnici naših usluga očekuju. Redovno pratimo izdanja novijeg datuma, pokušavamo da izađemo u susret čitaocima. U prilog tome govori što kada nabavimo nove knjige, one jako rijetko ulaze u police, jer ih odmah nakon obrade čitaoci već sa pulta razgrabe.
BAR INFO: Koliko Barani čitaju i koji žanrovi su najčešće predmet njihovog interesovanja?
ČORDAŠEVIĆ: U eri smo elektronske knjige, što, priznajem, ima svoje prednosti, ali kako sam već dugo, dugo vremena vezana za štampanu knjigu, preferiram tu vrstu literature. Ipak, Barani čitaju dosta i koliko- toliko drže ravnotežu između trendova i štampanih izdanja. Izbor knjige zavisi od profila člana naše biblioteke. Pored osnovaca, srednjoškolaca, studenata imamo i zaposlene, nezaposlene, penzionere, domaćice, naučne radnike… Ipak, jedno znam- čita se proza, romani su nenadmašni, a poezija se nešto ne traži.
BAR INFO: Jeste li zadovoljni kako se naši sugrađani odnose prema knjigama?
ČORDAŠEVIĆ: Imamo lijepu naviku da najmanje tri- četiri puta godišnje šaljemo opomene “zaboravnim” članovima za neblagovremeno vraćanje pozajmljenih knjiga. Strpljivi smo, nikakve sankcije ne snose zbog toga, nakon opomena najveći dio knjiga bude vraćen.
BAR INFO: Da li Barani doniraju knjige biblioteci?
ČORDAŠEVIĆ: Kako da ne. Već godinama se naš knjižni fond velikim dijelom bazira na poklonima. Darodavci su sjajni, Barani su zaista ljudi koji vole da poklone knjige biblioteci. Pri tome ne računam na one koji žele da se oslobode knjiga koje predstavljaju tzv. “mrtav fond”- knjige koje jne cirkulišu… Nerijetko dobijamo i knjige kojih nemamo u svojim policama. Na vijest da se nakon renoviranja otvara biblioteka, izdavačka kuća “Nekazano” nam je donijela na poklon određen broj novih knjiga, a imamo i najave novih donacija. Ako me ne vara moje predosjećanje, biće to vrijedne knjige.
BAR INFO: Mlađa populacija pohodi biblioteku uglavnom kada su primorani da čitaju lektiru. Ipak, ima li u današnje vrijeme svijetlih izuzetaka, onih koji knjigu uzimaju u ruke isključivo iz čiste ljubavi prema pisanoj riječi?
ČORDAŠEVIĆ: Ne čitaju osnovci isključivo školsku lektiru. Traže i knjige za zabavu, razonodu, zanima ih čitanje. Čak i najmlađi, polaznici vrtića, listaju slikovnice. Mene to raduje.
BAR INFO: Imate li dovoljan broj knjiga za lektiru i s obzirom na Vaš dugogodišnji rad i ogromno iskustvo kada je pisana riječ u pitanju, koje knjige bi trebalo uvesti kao štivo za školsku omladinu?
ČORDAŠEVIĆ: Imamo lektiru, prva nam je obaveza da izađemo u susret osnovcima i srednjoškolcima. Pratimo reformu školstva, kupujemo naslove iz lektire. Ja bih kao obaveznu lektiru prvo uvela bonton, mislim da to današnjoj djeci treba. Roditelji nemaju puno vremena za njih, pa ih u školi treba naučiti pravilima lijepog ponašanja. Zaboravljaju da kažu “dobar dan”, “doviđenja”… Mislim da kućno vaspitanje pored obrazovanja jako utiče na čovjeka uopšte, pa tome treba posvetiti pažnju.
BAR INFO: Za kojim izdanjima trenutno vlada najveće interesovanje i raspolažete li sa dovoljnim brojem, među širom čitalačkom publikom, popularnih knjiga?
ČORDAŠEVIĆ: Koleginice su mi dale podatak da se na odjeljenju za djecu čitaju svi naslovi Gradimira Stojkovića. Taj beogradski pisac je izuzetno popularan, čitala sam neke njegove knjige i mogu reći da zanimljivo piše. Još mlađi čitaju Uroša Petrovića, koji je popularan i među predškolcima. Iznenadilo me je i obradovalo da se zavičajni pisac Milenko Ratković još uvijek čita. Naravno, već dugo godina nesmanjeno je interesovanje za knjigama o Hari Poteru. Odrasli se najviše bave romanima britanske književnice Lusinde Rajli, čitaju i švedskog pisca Fredrika Bakmana, kao i krimi- trilere Norvežanina Jua Nesbea… Bilo mi je neobično što se čitaoci ponovo vraćaju djelima Hamsuna Knuta… Od domaćih pisaca popularna su izdanja lake, komercijalne literature, Jelena Bačić Alimpić, recimo… Razumijem i to, bolje da i to čitaju, nego da gube vrijeme na gluposti… O ukusima se ne raspravlja, a čovjek treba da čita ono što njegovom mentalnom sklopu odgovara, što ga ispunjava.
BAR INFO: Nadajmo se da je renoviranje samo jedan od koraka u modernizaciji biblioteke. Šta bi trebalo još uraditi na njenom osavremenjivanju?
ČORDAŠEVIĆ: Opšte mišljenje u crnogorskom bibliotekarstvu je da se barska biblioteka zaista visoko kotira među javnim bibliotekama po osavremenjivanju rada. Još 2007. godine smo usvojili Cobiss platformu za elektronsku obradu knjiga, odnosno za katalogizaciju. Koleginice su pohađale kurseve, dobile licence. Dužna pažnja se posvećuje stručnom usavršavanju. Bibliotekarke kontinuirano dopunjavaju našu elektronsku bazu koja broji oko 47.000 unijetih i pohranjenih zapisa. Uz to, jedna smo od rijetkih biblioteka u Crnoj Gori koja vodi elektronsku pozajmicu knjiga- na Internetu se može pronaći koju knjigu imamo, koja je slobodna, koja na čitanju… Ponosimo se, zaista smo postigli zapažene rezultate na tom planu. Programom rada za ovu godinu zacrtali smo da nam je prioritet da počnemo rad na digitalizaciji bibliotečke građe. Prva faza podrazumijevala bi digitalizaciju zavičajne zbirke, jer nam je jako važno da na pravi način obezbijedimo čuvanje naše najvrijednije građe, da poboljšamo usluge i korisnicima omogućimo mrežnu dostupnost. Naglašavam da ovaj projekat iziskuje velika finansijska sredstva, ali su opravdana, jer dva knjižničara moramo poslati na obuku, nabaviti skenere sa pratećim aparatima, obezbijediti prostoriju za rad… Nadam se da ćemo uspjeti.
BAR INFO: Imate i dugogodišnju, uspješnu saradnju sa Organizacijom slijepih za Bar i Ulcinj. Možemo li kazati da je interesovanje naših slijepih i slabovidih sugrađana za uslugama biblioteke na zadovoljavajućem nivou?
ČORDAŠEVIĆ: Sporazum o saradnji je potpisan i za ovu godinu. Naša biblioteka se prihvatila obaveze da njihove zvučne knjige smjestimo u zasebnu prostoriju i ustupamo ih na korišćenje svim zainteresovanim, ne samo slabovidim i slijepim licima. Raspolažemo sa 434 zvučne knjige snimljene na CD- ima koje su vlasništvo Organizacije slijepih za Bar i Ulcinj. Mislim da bi trebalo da interesovanje za ovim izdanjima bude veće, jer ima divnih stvari, a ponekad je lakše slušati nego čitati. Očekivala sam da će biti više zainteresovanih, pa bi trebalo raditi na animiranju javnosti.
BAR INFO: Koliko iznosi godišnja članarina?
ČORDAŠEVIĆ: Individualna članarina na odjeljenju za odrasle je deset, a na dječijem pet eura. Ne mijenjamo je više od dvije i po decenije. Pored individualne, kako bi privukli što veći broj članova, pružamo mogućnost svim institucijama za kolektivno učlanjenje. Iznos po članu je u tom slučaju dva i po eura. Zadovoljni smo brojem kolektivno upisanih članova. Praktikujemo i besplatno učlanjenje povodom Dana biblioteke, Svjetskog dana knjige i autorskih prava, Dana studenata, Dječije nedjelje… Iako članarina zaista nije skupa, evidentno je da je ljudima stalo da člansku kartu biblioteke dobiju bez nadoknade. Tokom prošle godine upisan je 1.071 novi član (654 odraslih i 417 djece).
BAR INFO: Prepoznati ste iskreni zaljubljenik i ljubitelj pisane riječi. Koje knjige biste preporučili našim slušaocima?
ČORDAŠEVIĆ: Preferiram klasike. Znam da tu čovjek nikada ne može da pogriješi. Vraćati se njima nikada nije izgubljeno vrijeme. U poplavi novih knjiga, štampa se zaista sve i svašta, pri čemu ne postoje naučne recenzije, književni prikazi, kritike što su načini da stručnjak kaže koju rečenicu od djelu… Puno se vremena izgubi da čitalac konstatuje da li ta knjiga zaslužuje vrijeme za čitanje ili ne.
BAR INFO: Šta Mila Čordašević trenutno čita?
ČORDAŠEVIĆ: Ne odvajam se od romana “Tvrđava” i “Derviš i smrt” Meše Selimovića i Andrićevih “Znakova pored puta”. Trenutno čitam i završavam knjigu “Krila golubice” britanskog pisca američkog porijekla Henrija Džejmsa. Divna drama za koju nisam čula dok mi Aleksandar Bečanović nije skrenuo pažnju na nju. Negdje sam na sredini čitanja i sjajnog putopisa “Dunav” Italijana Klaudija Magisa.
BAR INFO: Koje je radno vrijeme biblioteke?
ČORDAŠEVIĆ: Biblioteka radi od sedam do 19 sati, a subotom od sedam do 12 časova. U julu i avgustu tradicionalno koristimo godišnje odmore i radimo u jednoj smjeni.
