Poetsko-dramskim omnibusom, autora Momčila Zekovića Zeka, sinoć je na platou ispred Dvorca kralja Nikole zaokružen književni program ovogodišnjeg „Ljetopisa“ u selekciji dr Miluna Lutovca.
Na dupke punom platou ispred Dvorca kralja Nikole program je započet projekcijom spota za pjesmu “Sunce barsko“, čiji je Zekovič autor, a izvođači tridesetak pjevača i muzičara iz Bara. Na pitanje moderatorke Dragane Erjavšek kako je uspio da napiše pjesmu o gradu iz kog ne potiče, a koja je dotakla duboko one koji su za njega vezani, Zeković je rekao da se osjetio rođenim Baraninom dok je pisao.
“Valjda mi je data mogućnost da savladam neke trenutke koji ne budu primijećeni od drugih očiju ili srca i zaista sam se osjećao kao pravi Baranin kad sam je pisao. Dok sam slagao kockice, naišao sam na prijateljski stav svih ljudi koji su učestvovali, a moje je bilo da razmislim ko je u prošlosti sve bio jako značajan na barskoj muzičkoj sceni.“
Program je nastavljen omnibusom pozorišta slova “Sok iz kamena” u kazivanju crnogorskih glumica Žakline Oštir, Julije Milačić Petrović Njegoš, Jelene Nenezić i Ivane Mrvaljević.
Knjiga „Sok iz kamena“, sačinjena je od tri nove zbirke poezije: „Skretanje prije pakla“, „Skrojeno za dvoje“ i „Apostrof ispred života“.
Erjavšek, koja je knjizi dala naziv, kao i svim njenim poglavljima, istakla je da je uspjela da „sveže vjetar od pjesnika“ pronašavši nazive u metaforama Zekove poezije.
“Imala sam obavezu da dam nazive jer je pjesma koju sam najviše puta u životu čula, osim himne, i uz koju sam se podigla, ’Montenegro džez’. Uz nju sam se zaljubljivala, uz nju se u meni stvarao otpor, ’moj su kapital gomile knjiga, ideje i problemi… ’ i dan-danas, tako da sam osjećala svojevrsnu obavezu. Nadala sam se da ću u ovoj knjizi pronaći taj ’Montenegro džez’, ali nisam. Pronašla sam ‘Montenegro bluz’. Bluz, kao jednu nevjerovatnu tugu, kao jednu potrebu da se izvuče iz svakakvih okova u koje čovjek može da dospije. Sve one okove koje nužno ne moramo da mrzimo, obaveze koje sami sebi nametnemo, potomstvo, ljubav.“
Pjesništvo, Zeković kaže, postoji upravo zbog toga da bi se u dekadama sa različitih pozicija pjesnika ispričali isti problemi. Film „Žena iz kamena“ govori o onome što većina žena prećutkuje i prepušta drugima da govore umjesto njih.
„Pozvao me jedan poljoprivredni inženjer i zatražio da napišem priču o ženama koje čine 3% crnogorskog stanovništva, koje posjeduju neku imovinu na svoje ime. Isprva nisam shvatio zašto to hoće, ali nakon jedne pjesme koja je tog čovjeka pogodila tamo gdje je trebalo, u srce, tražio je da nastavim a ja sam shvatio da to moramo da snimimo. Naravno, nismo imali budžet da snimimo dugometražni film, ali okupili smo se i više entuzijazmom nego materijalnim sredstvima, uspjeli da ispričamo priču.“
Uslijedila je projekcija kratkog filma „Žena iz kamena“ u kojem je narator i glavna glumica Dubravka Drakić. Uz nju glumačku ekipu čine: Đorđije Tatić, Mirjana Spaić, Luka Stanković, Nevena Paneva, Ivona Raković, polaznici Dramskog edukativnog studija „Scena“ i žitelji Zubaca, gdje je film i sniman. Pored Zekovića, autorski tim čine reditelj Dejan Senić i “Bubulj Produkcija”.
