NVO Mediteran Multimedia danas je u “Dublin Pubu” održala konferenciju za novinare povodom izlaska monografije „Žene iz grada bez vratî – (Ne)zaboravljene Baranke XX vijeka“, Željka Milovića. Riječ je o trećem tomu edicije, čiji je simbolični naslov iz 2019. godine ukazivao na priču o „običnim“ ljudima koji su oblikovali grad na sasvim poseban način. Najnovija knjiga iz ove edicije bavi se biografijama znamenitih sugrađanki i prva je u Crnoj Gori koja obrađuje ovu temu.
Okupljene predstavnike medija pozdravio je Radovan Richie Orlandić, jedan od vlasnika “Dublin Puba” i poželio im dobrodošlicu na skup “povodom izdavanja jedne zanimljive i posebne knjige koja je izašla u Baru”, istakavši da se raduje što će je pročitati.
Predsjednik NVO “Mediteran Multimedia”, Dragan Marović je podsjetio da je ona osnovana pod imenom Bar Info, oktobra 2006, a da ovo ime nosi od 2018. godine. Za četiri godine objavili su sedam literarnih izdanja, jedan muzički CD, jedan dokumentarni film i organizovali tri izložbe, a takav bilans, kako je istakao Marović, “nemaju ni mnogo veće ni bogatije organizacije”, dodajući da svi projekti nose prefiks “barski”.
“Ovu godinu izdavački započinjemo još jednim izuzetno vrijednim projektom – ovom monografijom koju danas promovišemo novinarima. Ovo neće biti jedini projekat u godini, pripremamo još dva, ali, o tom po tom, kad bude”, kazao je on.
“Bavimo se promocijom Bara, njegovog kulturno-umjetničkog nasljeđa i djela lokalnih autora, pa smo upravo zbog toga, 2018. godine započeli izdavačku djelatnost na raznim poljima. Prva knjiga koju smo objavili pod našom etiketom, marta 2018, bila je ‘Kula od sjećanja i druge priče’, Sava Markoča. Već iduće godine, maja 2019. objavljena je obimna dvotomna monografija ‘Ljudi iz grada bez vrati – (ne)zaboravljeni Barani XX vijeka’, Željka Milovića, a promocija djela je predstavljala prvu književnu turneju ikada u barskoj opštini. Iste godine, u sklopu programa obilježavanja Dana opštine Bar 24. novembra, organizovali smo zapaženu izložbu ‘Najljepše su pjesme tebi ostale (Prve četiri decenije barskog pop-rocka)’, takođe u organizaciji NVO ‘Mediteran Multimedia’. Izložbu je pratila i brošura-katalog, registrovana kao posebno bibliografsko izdanje”, kazao je Marović.
Podsjetio je da su 2020. godine najprije objavili zbirku kratkih priča trenera Predraga Peđe Milovića “Košarkaške i druge priče”, zatim drugi album barske rock grupe “Akademia” – “Retrospektiva 2016-2021 (Brz razvoj koči…)”, a onda su bili partneri u objavljivanju knjige “Interkulturalni prikazi – Ulcinj i Bar” novinara i publiciste iz Ulcinja Mustafe Canke. Krajem decembra, promovisan je u Starom gradu Baru dokumentarni film Željka Milovića i Foto Studija Petović “Bar na vremenskoj kapiji”.
“Prve mjesece 2021. godine obilježila je izuzetno vrijedna knjiga pokojnog Zorana Gojića ‘Podrumijske priče’ na koju smo posebno ponosni, potom je uslijedila saradnja sa Kulturnim centrom Bar u suizdavaštvu knjige ‘Koronartno odjeljenje’ Željka Milovića, a u sklopu ‘Barskog ljetopisa’ bili smo prisutni kroz izložbu ‘Bar. Ljudi’. U prošloj godini, objavljeno je drugo dopunjeno izdanje zbirke kratkih priča Peđe Milovića ‘Košarkaške i druge priče’, u sklopu Barskog ljetopisa prikazana je izložba ‘Bar. Događaji’”, kazao je on, podsjećajući da je u julu ova izdavačka kuća bila jedini crnogorski izdavač na Ulcinjskom sajmu knjiga.
Autor je kazao kako je rad na monografiji trajao pune tri godine, dodavši da je pročitao na društvenim mrežama kako je ovo “prva feministička knjiga u Crnoj Gori koju je pisao muškarac”.
“Iza knjige je u dobroj mjeri stala Opština Bar i finansirala istraživanje i 50 odsto štampanja, a ostalih 50 odsto skupili su građani Bara kroz donacije. Prvi dio je esej koji je bilo prilično teško napisati iz prostog razloga što se doticao nečega o čemu niko nije pisao na taj način, a to su žene. Vjerovali ili ne, iako smo zvanično ravnopravni, u Crnoj Gori nikada nije napisana nijedna naučno-publicistička knjiga o običnim ženama koje su činile naše živote. Posebno je bilo teško doći do podataka, rijetke su porodice koje su imale informacije o svojim babama, a o đedovima su mogli da pričaju pet sati”, istakao je Milović.
Knjiga sadrži biografije 46 žena.
“Pomagali su mi u nastanku znameniti Barani, prije svih Vlado Lukšić i Čedo Ratković. Njihovi savjeti su mi bili bitni. Sklapao smo priču tako da u knjizi budu žene raznih profila – od domaćica, preko ratnica, doktorki nauka, do glumica, sportistkinja…”, kazao je autor.
Posebno je ponosan na neke priče.
“Prva je o čuvenoj porodici Vasa koja je držala kafanu u Sutomoru stotinu godina. Druga je priča o Branki Prelević, košarkašici ‘Crvene zvezde’ i reprezentativki Jugoslavije, za koju je skoro svako zaboravio da je uopšte i bila odavde”, dodajući da je do njenih fotografija stigao zahvaljujući sportskom novinaru iz Beograda, Petru Dendi.
“Posebna priča se ticala rasvjetljavanja lične istorije gospođe koju je naš narod ovdje zvao Mar-pukinica, a u stvari, radilo se o Ireni Pukić, djevojački Ireni Pizani, ženi koja je iz jednog bogatog, nobles, francusko – carigradskog miljea došla da živi u Bar, u jednu opštu sirotinju i ostala. Ono što se u njenom životu dešavalo bilo je jako teško rekonstruisati, jer ni sami Pukići nisu puno znali o tome”, istakao je on.
Uvodni esej, smatra Milović, je centralna stvar koja je pokrenula sve ostalo, a na njemu je rađeno nekoliko mjeseci.
Posebno je zanimljivo, kazao je autor, što prije sredine pedesetih u Baru nije bilo nijedne žene na javnoj funkciji, niti na bilo kakvom bitnijem položaju u Baru. To se, u stvari, nastavilo skoro do osamdesetih godina”, kazao je on, dodajući da “Bar i Crna Gora nisu bili baš previše nježni i dobri prema svojim ženama” i izrazio nadu da će “to biti drugačije vremenom”.
Recenzent knjige je dr Sandra Đurović. Na naslovnoj strani su Veronika Ivanković (udata Klikovac) i njena baba, na starom barskom parapetu, kao simbolika nekoliko ženskih generacija grada. Na 386 strana nalaze se 352 fotografije. Podijeljena je u šest poglavlja. Prvo poglavlje dotiče se žena prije Drugog svjetskog rata, a u drugom su ratnice i žrtve koje su akteri krvavog sukoba; slijedi poglavlje “Stubovi zemlje” posvećeno ženama koje su nakon rata uspjele da završe fakultete i izbore se za svoju poziciju; četvrto je posvećeno ženama koje su se bavile medicinom i obrazovanjem, u petom dijelu obrađene su one koje su iz raznih država došle da žive u grad pod Rumijom (iz Turske, Grčke, Italije, sa Kube i iz Indije). U posljednjem poglavlju je “Šareni ženski kaleidoskop” – žena različitih interesovanja.
Milović je istakao da je “Dublin Pub” izabrao za mjesto prvog predstavljanja knjige jer je postao “ugostiteljsko-umjetnički objekat” u kome se održavaju festivali i književne večeri i “koji će, nadam se, opet bio dio ‘Barskog ljetopisa'”.
Monografija “Žene iz grada bez vrati – (Ne)zaboravljene Baranke XX vijeka“, biće zvanično promovisana tokom aprila, najavljeno je na konferenciji za novinare.
