U Umjetničkoj galeriji “Velimir A. Leković” večeras je održana promocija knjige “Zmije na pravoslavnim grobljima u Crnoj Gori”, autora Slobodana Boba Čukića.
Ovo značajno djelo, u izdanju Pobjede, predstavlja jedinstvenu studiju o prisustvu zmijskog kulta na grobljima u Crnoj Gori, kroz prizmu etnografskih, istorijskih i antropoloških istraživanja.
O knjizi su govorili predsjednik Matice crnogorske mr Ivan Jovović, istoričar mr Petar Lekić, profesor Neđeljko Đurović i autor.
Jovović je istakao da je Čukićevo djelo rezultat višegodišnjeg istraživanja i rada na terenu, pri čemu je obišao 450 pravoslavnih i 15 katoličkih grobalja u Crnoj Gori.
„Sagledavajući ukupan intelektualni opus Slobodana Čukića, nameće se zaključak da je večeras među nama jedan polihistor, koji referentno poznaje i tumači procese na crnogorskom prostoru, od antike do savremenog doba. Ta svoja stanovišta jasno i hrabro stavlja na uvid stručnoj i laičkoj javnosti“, kazao je Jovović.
On je naglasio i značaj knjige u kontekstu očuvanja kulturne baštine. „U vremenu kada ubrzano nestaju tragovi naših predaka, autor je sačuvao od zaborava jedan nezaobilazan segment crnogorske kulturne baštine, jer je i riječju i slikom zabilježio dosad nepoznato narodno graditeljstvo“, podvukao je Jovović.
Neđeljko Đurović je podsjetio okupljene da su ovaj fenomen našeg prostora izučavali i Pavle Rovinski, etnolozi Jovan Vukmanović i Mirko R. Barjaktarović, lingvisti Adnan Čirgić i Suljo Mustafić, istakavši da je studijom Slobodana Čukića ova tematika, ne samo obrađena kroz sferu sepulkarne, odnosno pogrebne običajnosti, već joj je moguće po prvi put dodjeljen status primarno obrađene ili centralne teme.
„Ova monografija o fenomenu prikaza apotropejskih zmija na nadgrobnim spomenicima u Crnoj Gori predstavlja jedno veoma interesantno i neizostavno naučno štivo, koje ne samo da upotpunjuje ovu problematiku, već je i svojom sveobuhvatnošću dijelom pobija i jedno višedecenijsko naučno stanovište i u znatnoj mjeri doprinosi novom i objektivnijem pristupu u izučavanju ovog fenomena“, naglasio je Đurović.
Istoričar, mr Petar Lekić, uz konstataciju da je crnogorska etnologija dobila jedno ostvarenje koje dublje prodire u puteve naše arhaike, istakao je da je vrijednost ove knjige u tome što pruža saznanja i komparacije sa ostalim naukama koje direktno obrađuju istoriju kulture.
„Kada bi ukratko bili upitani šta ovu knjigu odvaja od mnogih istraživačkih poduhvata, to jeste upravo pristup prema prošlosti. On je zasnovan na bezrezervnom entuzijazmu, koji, nažalost, u naše vrijeme nije tako čest. Seoska pravoslavna groblja jesu odličan pokazatelj promjena u prošlosti, jer se radilo o izuzetno bitnom segmentu događajnosti u svakodnevnom životu crnogorskog naroda. Ova knjiga, stoga, promatra komponentu običaja društva određenog vremena i određenog prostora, u ovom slučaju Crne Gore na nivou pravoslavnih grobalja“, zaključio je Lekić.
Autor knjige „Zmije na pravoslavnim grobljima u Crnoj Gori“ zahvalio se publici i govornicima, istakavši da je rad na knjizi bio dugotrajan proces koji je uključivao istraživanje na terenu i proučavanje dostupnih istorijskih izvora. Istraživanje je započeo na Fundini koja je granično mjesto između Kuča i Malisora, zatim je nastavio u Crmnici, kada još nije bio siguran u svoju hipotezu da se zmije nalaze i na pravoslavnim grobljima. Međutim, kada je vidio da se zmije nalaze i na Cetinju, ispred Vlaške crkve, onda je, kako je objasnio, shvatio da je profesor Aleksandar Stipčević zanemario fenomen zmija na pravoslavnim grobljima. Tada je nastavio istraživanje putanjom koja je išla od Danilovgrada, preko Pive, nastavljeno u okolini Mojkovca preko Vasojevića, zaključno sa Kučima i basenom Skadarskog jezera, gdje je utvrdio 34 nadgrobna spomenika sa zmijom, na pravoslavnim grobljima. Uz to, ispričao je anegdotu kako je i u Crmnici prvi put vidio simbol zmije na porodičnim kućama, koje je kasnije vidio i u drugim krajevima Crne Gore.
Iz ove studije se vidi kompleksnost identiteta i kulturnih slojeva u Crnoj Gori koji su još uvijek neistraženi.
Slobodan Čukić ugledni je novinar i publicista, crnogorskoj i regionalnoj javnosti već dugi niz godina poznat po svom istraživačkom angažmanu i kao autor više referentnih naslova u vezi našeg istorijskog i kulturnog nasleđa. Profesionalni angažman obavlja kao urednik rubrika Feljton i Arhiva u listu „Pobjeda“ i član je crnogorskog PEN centra i Dukljanske akademije nauka i umjetnosti. Dobitnik je brojnih priznanja među kojima je i godišnja nagrada časopisa za lokalnu samoupravu i njegovanje baštine Crne Gore „Komuna“.
Promocija je privukla veliku pažnju publike, koja je prepoznala značaj ove knjige u proučavanju crnogorske kulturne baštine.
