Gost Vjere Knežević Vučićević u emisiji “Sunčanom stranom ulice” Radio Bara, bio je koordinator Caritasa za Crnu Goru, Marko Đelović.
RB/BI: Gospodine Đeloviću, najnovija aktivnost koju Caritas sa partnerima realizuje, zove se „Your Job – EU – potpora zapošljavanja mladih u prekograničnom području Bosna i Hercegovina/Crna Gora. Kome je taj projekat namijenjen, zbog čega je značajan, i kakva je procedura prijavljivanja?
Đelović: Projekat „Your Job“ se realizuje u okviru prekogranične saradnje, a finansira se kroz podršku EU. Njegova relizacija je počela prije devet mjeseci, a traje 30 mjeseci. Težišna ciljna grupa su mlade nezapošljene osobe. Imlementacija nudi nekoliko pravaca podrške za učesnike i to kroz određene obuke kojima će unaprijediti znanja, kvalifikacije, kompetencije… Očekujemo da ćemo značajno doprinijeti da oni na slobodnom tržištu rada postanu vidljiviji i da će doći do zapošljenja. Osim toga, mladim osobama koje iskažu spremnost da budu dio projektnih aktivnosti daje se mogućnost stažiranja kod konkretnih poslodavaca, na konkretnim radnim mjestima, u trajanja od šest do devet mjeseci, zavisno od mogućnosti poslodavaca koji se budu prijavili za tu šemu podrške. Stažiranje će biti plaćeno od projektnih sredstava. Dodatno, projekat kreira mogućnosti da se mladi osnaže ili zainteresuju i daje mogućnost samozapošljavanja. U tom smislu već je odrađen modul obuke, koji je podrazumijevao da 40-tak mladih osoba iz BiH i Crne Gore uđu u proces razvoja svojih biznis ideja kroz biznis inkubator. U tom procesu imaju stručnu podršku, kako bi radili na razvoju biznis ideja i oblikovali ih na način da u kasnijoj fazi projekta mogu aplicirati za bespovratnu finansijsku podršku sa ciljem razvoja poslovne ideje. Posredstvom ovih modela podrške mladi, koji su teže zapošljiva kategorija lica sa evidencije, imaju šansu da dođu do posla. Vjerujemo da će ovi modeli podrške rezultirati značajnim iskorakom u smjeru uvezivanja nezaposlenih i poslodavaca, kreiranju novih mogućnosti, samozapošljavanju, unaprjeđenju znanja.
RB/BI: Jeste li zadovoljni entuzijazmom mladih?
Đelović: Entuzijazam nekako ide uz mladost, tako da prepoznajemo visok stepen motivacije, a značajan broj mladih je iskazao svoju spremnost da bude dio ovih projektnih aktivnosti. Aktivnost koja se tiče biznis inkubatora, izazvala je veliko interesovanje – prijavilo se čak 200, a samo je za njih 40 bilo mjesta. Prilikom odabira rukovodili smo se načelom da je potrebno da identifikujemo održivije poslovne ideje, što, naravno, ne znači da se ostali trebaju obeshrabriti. Vjerujem da će biti novih i sličnih mogućnosti.
RB/BI: Mislite da neće odustati? Jer mladi su, pored toga što su entuzijastični, i vrlo nestrpljivi.
Đelović: Novo vrijeme nas čini takvima da svi želimo u kratkom vremenu vidjeti rezultate, pa tako i mladi. Pozivamo ih da budu strpljiviji i da koriste prilike kao što je ovaj projekat, jer on nudi mogućnosti susreta sa mladima iz drugih opština, ali i iz drugih sredina, što predstavlja dodatni benefit i motivaciju. Razmjena mišljenja i iskustava je važna, jer mogu sagledati kako mladi djeluju i žive u drugim državama, i na koji način koriste šanse.
RB/BI: Zanimljiv je i regionalni projekat pod nazivom ’Employ yourself’ koji se realizuje u okviru Erasmus+ programa. O čemu se tu radi i ko su učesnici?
Đelović: Metodologija je slična, kao i ciljna grupa, s tim što je taj kontekst malo širi. Kroz projekat se koriste i fondovi koje EU stavlja na raspolaganje našoj zemlji i zemljama u okruženju. Ta forma podrške podrazumijeva programe koji direktno targetiraju mlade nazaposlene osobe. Obuhvata veći broj zemalja, pa su, pored Crne Gore i BiH, uključeni i Srbija, Kosovo, Albanija, Grčka, Makedonija, što daje veće mogućnosti za razmjenu dobrih praksi i politika u zapošljavanju mladih osoba. Podrška mladima se pruža na sličan način, a realizuje se u domenu razvoja dodatnih vještina, znanja, kvalifikacija, kako bi na bolji način pristupili tržištu rada ili posebno prepoznavali potencijale određenih oblasti koje nisu dovoljno razvijene u njihovoj zemlji. Naša država pokušava da na pravi način napravi korake u vezi sa implementacijom garancija za mlade. Oba projekta o kojima govorimo prate nastojanja da se mladima koji su okončali fomalno školovanje, daju dodatna podrška i smjernice sa ciljem pronalaženja zaposlenja.
RB/BI: Lijepa je ta regionalna saradnja koju smo pomenuli. Gdje je trenutno Crna Gora u odnosu na zemlje regiona?
Đelović: Jako je važno da imamo priliku da se možemo uporediti, vidjeti što dobro radimo, a što možemo unaprijediti. Zavisno od oblasti do oblasti, svakako ima dobrih praksi i dobrih primjera i u našoj zemlji koje možemo podijeliti sa regionom. Caritas, recimo, radi na razvoju dobrih praksi koje se tiču zapošljavaja i radne socijalne integracije osoba sa invaliditetom, osoba koje imaju problema sa mentalnim zdravljem, kao i u domenu razvoja servisa podrške u zajednici za starije osobe. Naravno da smo vrlo zainteresovani, kada vidimo neke dobre prakse u drugim zemljama, da ih implementiramo i kod nas.
RB/BI: Pažnju javnosti izazvao je i projekat „Societes 2“ kojeg Caritas realizuje, takođe sa regionalnim partnerima. Finansira ga EU, a podrazumijeva kampanju pod nazivom ’Nas 15’. Na koga se ta kampanja odnosi i koja kategorija će imati benefite od ovog projekta?
Đelović: To je još jedan u nizu projekata koji finansira EU. Ponovo je regionalni kontekst u pitanju, a osim Crne Gore, uključene su i Srbija, BiH, Kosovo, i Albanija. Projekat se bavi kreiranjem novih mogućnosti i dobrih praksi za radnu i socijalnu integraciju lica sa invaliditetom, uključujući i osobe koje imaju problema sa mentalnim zdravljem. Četvorogodišnji projekat je već u trećoj godini realizacije. Završiće se sredinom naredne godine. Kroz kampanju koja je realizovana povodom 3. decembra, Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom, pokušavali smo da damo doprinos da ta ranjiva kategorija društva bude vidljivija.
RB/BI: Zbog čega se zove „Nas 15“?
Đelović: Kako i sam slogan kampanje kaže, procjenjuje se da makar 15% članova zajednice imaju neku vrstu invaliditeta. To značajan procenat, dosta velika grupa koja nije u dovoljnoj mjeri integrisana ili nema iste mogućnosti kao drugi stanovnici. U tom smislu kampanja jeste realizovana kako bi se ukazalo na dodatnu potrebu da se svi segmenti društva dodatno prilagode njihovim potrebama i da se kreira ambijent potpune inkluzije osoba sa invaliditetom u različitim aspektima.
RB/BI: Sa ciljem unaprjeđenja socijalne zaštite, prije skoro dvije godine u Baru je otvoren Dnevni boravak za starija lica. Taj renovirani, licencirani centar je zaživio pod okriljem Caritasa Barske nabiskupije, a sprovodi se u sklopu projekta EU. Jeste li zadovoljni kako funkcioniše? Bilo bi lijepo da objasnite i koja mu je konkretna svrha, šta nudi i koje su povratne informacije korisnika?
Đelović: Projekat je finansirala EU, u partnerstvu sa Opštinom Bar, Dnevni boravak za starije osobe na projektnoj osnovi, Caritas vodi još od 2003. godine, a sada smo u toj jubilarnoj, dvadesetoj godini rada. Do nedavno nisu postojali okviri u domenu socijalne zaštite kako bi taj projekat transformisali u sistemsku brigu o starijim osobama. Posljednjih godina je, ipak, urađeno dosta sa ciljem da se pravni okvir u potpunosti zaokruži, pa su stvorene pretpostavke da se oni koji su zainteresovani mogu licencirati kao akreditovani pružaoci usluga iz domena socijalne zaštite. Do tog cilja smo i došli na način što smo u završnoj fazi sarađivali sa Opštinom Bar. Centar je licenciran kod Ministarstva rada i socijalnog staranja za 30 starijih osoba i osoba koje imaju invaliditet. Više nije samo projekat, nego je dio socijalne zaštite za starije osobe. Sam koncept Dnevnog boravka za starije osobe jeste da imaju na raspolaganju nekoliko domena različitih usluga. Podrazumijeva pružanje sitne medicinske njege, pa tako osoblje starijim osobama može izmjeriti pritisak, nivo šećera u krvi, dati savjete u vezi sa zdravim stilovima života… Osim toga, iz domena opšte njege se za svakog korisnika kreira individualni paket usluga i podrške. Društveno-socijalne aktivnosti obuhvataju druženje, čitanje knjiga, štampe, slušaju Radio Bar… Realizujemo i brojne radionice na teme koje identifikujemo kao zanimljive i korisne za unaprjeđenje života starijih. Veoma je značajna i saradnja sa stručnim licima iz partnerskih lokalnih institucija, kao što su Centar za socijalni rad i Dom Zdravlja. Svi korisnici imaju mogućnost da koriste topli obrok, a za one kojima je potrebno, obezbijedili smo i prevoz do kuće, kako bi servis bio pristupačan što većem broju sugrađana.
RB/BI: Znači, pokrili ste sve segmente koji utiču da dan proveden u Dnevnom boravku, bude kvalitetan, zanimljiv, koristan, zabavan?
Đelović: Upravo tako. Smisao ovog servisa i i jeste da pruži kvalitetnu podršku starijim osobama i njihovim porodicama. Sve aktivnosti su dimenzionisane zavisno od individualnih potreba, stručno osoblje u Dnevnom boravku je na raspolaganju da sve teče kako je planirano i da efekti budu vidljivi.
RB/BI: Jeste li zadovoljni podrškom lokalne zajednice i u kojim segmentima bi ona, možda, mogla da bude bolja i plodonosnija?
Đelović: Opština Bar nam je dobar partner, pa je nakon faze koja je podrazumijevala dodjelu nepovratnih sredstava, nastavila finansijsku podršku. U prošloj godini lokalna samouprava je za tu namjenu opredijelila 25.000 eura, a isti iznos je planiran i za ovu kalendarsku godinu. Ipak, ovaj iznos nije dovoljan da na godišnjem nivou obezbijedi funkcionisanje Dnevnog boravka u punom kapacitetu za 30 osoba. Nadamo se da ćemo uspjeti da obezbijedmo nedostajuća sredstva. Lijepo je što brojne aktivnosti koje za cilj imaju unaprjeđenje kvaliteta života, nailaze na podršku institucija.
RB/BI: Rad sa ranjivim društvenim kategorijama, pružanje raznih vidova pomoći, podrške, to je posao koji zapravo nema kraja. Koje okolnosti možete označiti kao nepovoljne i komplikovane? Sa čime se u vašem zaista sveobuhvatnom radu, najteže borite?
Đelović: Postoji veliki broj potreba koje se svakodnevno indetifikuju kod ciljnih grupa sa kojima mi radimo (starije osobe, osobe sa invaliditetom, osobe koje imaju problema sa mentalnim zdravljem, porodice koje žive u siromaštvu ili su na granici života u siromaštvu). One postaju sve izraženije i vidljivije. Značajan broj naših sugrađana sa kojima smo u kontaktu, dolaze u Caritasove prostorije, kako bi pokušali zajednički pronaći modele podrške za njih. Cijeli period od početka pandemije je uticao da neke kategorije stanovništva imaju dodatne potrebe, a mogućnosti za radnim angažmanom su limitirane, pa je porastao broj porodica koje teško žive. Caritas kao ogranizacija i svi kao društvo moramo da uradimo dodatne napore kako bi onima koji žive na margini, koji nisu u mogućnosti da zadovolje svoje osnovne potrebe, na neki način pružili pomoć i podršku.
RB/BI: Rad organizacija sa prefiksom humanitarne, bio bi nezamisliv bez učešća volontera, dobronamjernih pojedinaca, osviještenih ljudi koji žele da pomognu i izađu u susret. Kakva su vaša iskustva po tom pitanju? Fali li vam ljudi koji žele da pruže ruku podrške?
Đelović: Projekti i servisi različitog nivoa i obima usluga podrazumijevaju da u većini slučajeva mora biti angažovano profesionalno osoblje koje pruža profesionalnu i adekvatnu podršku. Ipak, misija Caritasa je da promoviše i volonterski rad, pa u tom segmentu kreira mogućnost i da se zainteresovani za takav i rad u socijalnoj ili humanitarnoj djelatnosti, mogu uključiti. Dijelim zadovoljstvo što je u aktivnosti uključen veliki broj volontera koji bezrezervno i sa izvanrednom motivacijom pružaju podršku našim ciljnim grupama. Čini mi se, kako nailaze globalna iskušenja – period korone, zemljotresi, dolazak velikog broja izbjeglica, kod svih se nekako probudi ili pobudi potreba da pomognemo ljudima u nevolji. Prepoznajemo veliki broj nesebičnih, dobronamjernih ljudi, spremnih da doniraju, pomognu na brojnim poljima.
RB/BI: Za kraj razgovora, koji su planovi Caritasa Barske nadbiskupije za naredni period?
Đelović: Caritas planira da nastavi sa aktivnostima Dnevnog boravka za starije osobe, ali i da razvija servis za pomoć u kući starijima i osobama sa invaliditetom. Nastavićemo podršku za starije osobe, uz pripremu toplog obroka koji se distribuira do njihovih kuća. Segment rada za teže zapošljive ljude, bilo da su to mlade osobe ili osobe sa invaliditetom, svakako će biti u fokusu i u narednom periodu kroz projekte koji su u toku i one koje ćemo planirati sa našim partnerima. Kada govorimo o teže zapošljivim kategorijama stanovništva, onda je i taj koncept socijalnog preduzentištva nešto što Caritas promoviše, na način što pokušavamo implementirati modele dobre prakse i u našu zemlju. Naša humanitarna misija će se nastaviti u svim oblastima pružanja pomoći i podrške svim ciljnim grupama koje su u stanju potrebe – bilo da se radi o lokalnom stanovništvu, izbjeglicama ili migrantima.
