Povodom značajnog jubileja, 15 godina plodnog angažmana u svijetu modnog dizajna istoričarke umjetnosti, dr Anastazije Miranović, luksuzni kompleks “Mamula Island” otvorio je brojna vrata za potrebe predivno osmišljene večeri, posvećene modi i umjetnosti. Nisu se, međutim, dr Miranović i njen tim zadržali isključivo na predstavljanju bogate lepeze njenog kreativnog izražaja, otišli su značajno dalje. Znalački gradeći slojevitu, kompleksnu, dopadljivu retrospekciju, moderatorka Vesna Šoškić provela je posjetioce kroz skoro jednoipočasovno druženje sa Anastazijinim prijateljima i saradnicima, upriličenim u atrijumu drevnog zdanja. Ugođaj je bio garniran defileom najpoznatijih crnogorskih manekenki, predvođenih velikim imenom u svijetu modelinga, harizmatičnom Milenom Mačić, koje su pistom prošetale u modelima od prve revije “Crno-bijeli svijet” do “Mediteranskih priča”, ali i u dva modela iz nove, inspirisane dobrotskom čipkom, koju kreatorka priprema za sljedeću godinu. Posebne simpatije publike pobrala je Miranovićkina kćerka Karla, koja se po prvi put oprobala kao model.
photo: Duško Miljanić 
photo: Duško Miljanić 
photo: Duško Miljanić 
Kolekcije dr Anastazije Miranović karakteriše elegancija, sofisticiranost, kvalitetni materijali i neobični aksesoar. Prepoznatljiva je po samostalnom predstavljanju, jer, kako objašnjava “iako je posao zahtjevniji, samostalni odabir saradnika i odlučivanje o konceptu događaja je svojevrsna privilegija”.
“Modu nikada nisam doživljavala kao puko pokazivanje modela koji su u trendu, već uvezivanje više umjetnosti i njihovo prožimanje. Zato su mi uvijek saradnici na projektima muzičari, likovni umjetnici, baletani, glumci, sportisti, tako da je to uvijek posebna priča”, objasnila je Miranović.
Na modno-umjetničkom spektaklu u istorijskom utvrđenju, valorizovanom u turističke svrhe, bila je njena dugogodišnja saradnica, Mileva Mijanović koja se bavi izradom dobrotske čipke, heklanjem, pletenjem, zlatovezom…
“Naša saradnja je započela 2015. godine, uoči priprema za reviju ‘Dani mode’ u Kotoru, a povodom kolekcije ‘Crnogorke vile gorske i primorske’. Prije toga je g-đa Miranović vidjela moj rad, jer sam kao tehničar-konzervator provela 30 godina kao konzervator tekstila u republičkom Zavodu za zaštitu spomenika kulture, kasnije Centru za konzervaciju i arheologiju. Bila sam tako u prilici da se upoznam sa tradicionalnim vještinama koje služe očuvanju kulturnih dobara. Naročito sam ponosna što sam uspjela da savladam vještinu crnogorskog zlatoveza i izradu oštice (tehnika koja se koristi za ukrašavanje crnogorske ženske košulje). Anastazija je veliki kreator i čovjek, a posjeduje energiju kojom stimuliše ljude kod kojih prepozna iole talenta. Forsirala me je da uđem u priču izrade nakita i aksesoara za njenu reviju. Iako je veliki perfekcionista, nije pretjerano zahtjevna, daje širinu u radu i dozvoljava da stavite lični pečat”, kazala je Mileva Mijanović.
photo: Duško Miljanić 
photo: Duško Miljanić
Značajan aspekt kreatorkinog rada je težnja da otkriva i promoviše mlade umjetnike i stvaraoce u zanatskoj djelatnosti, u čijem radu prepozna talenat i ambiciju. Jedna od njih je i Katarina Zlajić, koja je radila unikatni nakit za Miranovićkine kolekcije. Katarinin prvi javni nastup bio je za potrebe spektakla “Pod kapom Njegoševom”, 2013. godine. Otisnula se, potom, u svijet dizajna nakita i postala svjetski poznato ime. Na retrospektivnoj reviji na Mamuli bila je i poznata modna kreatorka Aleksandra Džaković, sa kojom je Anastazija radila u Upravi za zaštitu kulturnih dobara.
“Drago mi je što sam tim mladim ljudima možda upravo ja dala ‘vjetar u leđa’ i stimulisala ih da izgrade svoj put”, kazala je Miranović.
Još jedan od iskoraka u karijeri ove dizajnerke je i otkrivanje, za modne događaje, neobičnih prostora i lokacija- Lipske pećine, Šipčanika, a kolekciju je prezentovala i u Nacionalnoj biblioteci “Đurđe Crnojević” na Cetinju, Zimovniku Sv. Petra na Karuču, JU Muzeji i galerije, Porto Montenegru…
“Uvijek mi je bilo bitno gdje će se događaj dešavati, pa sam, osim tih tematskih priča koje su vezane za kulturu, tradiciju, umjetnost Crne Gore, željela da otkrivam publici nove modne scene, zapravo vrlo amblematična mjesta naše države i time promovišem prirodne i arhitektonske ljepote. Dragi prijatelj, Branimir Gvozdenović mi je u otkrivanju nekih novih, pogodnih mjesta, u tome dosta pomogao”, osvrnula se kreatorka, uz opasku da je sve to bio veliki izazov, ali, kako je kroz osmjeh kazala “do ljepote se ne stiže lako”.
Prijateljstvo i saradnja sa modnom kreatorkom Ljiljanom Bobot traje već 25 godina – od susreta na Smotri mode u Kotoru.
“Tada sam bila jedan od organizatora, a Anastazija mi je, kao tadašnja direktorica Kulturnog centra u Kotoru, puno pomagala. Revija sa kojom se tada predstavila, zaintrigirala je mnoge, a saradnja sa svjetski poznati kreatorom Žan Pol Gotjeom svima je pokazala da možemo stati ruku pod ruku sa svjetskom klasom. Veoma dobro poznajem njen rad, pa znam koliko joj je truda, znanja, istraživanja bilo potrebno da bi dosegla ovaj uspjeh. Kao istoričarka umjetnosti, ona se neprekidno bavila kulturnom baštinom, što je na poseban način spojila sa modom i dala drugačiji pečat. Tokom deceniju i po rada u modnom dizajnu, izdvojila se od ostalih crpeći ideje i inspiraciju sa našeg podneblja. Ona ne pokazuje samo modu inspirisanu crnogorskim detaljima, nego i ljepote Crne Gore. O tome svjedoči i odabir Bihorskog ćilima kao inspiracije za kolekciju predstavljene u Lipskoj pećini. Već 40 godina sam u ovom poslu, sarađivala sam sa mnogim dizajnerima sa naše prostora, ali pečat koji je Anastazija ostavila, nije niko do sada”, sa puno respekta i emocija govorila je Bobot, izražavajući uvjerenje da je “došlo vrijeme da su Crnoj Gori stvara moda, a Anastazija je jedan od dizajnera koji to može da pokrene” i uputila poziv javnim ličnostima da mladim, talentovanim kreatorima daju podstrek na način što će početi da nose njihove modele.
Da bi revija izgledala glamurozno, važan segment su koreografija i odabir manekenki. Miranović dugo vremena sarađuje sa renomiranim studijom “Da Kvi” iz Tivta, na čijem je čelu Sonja Štilet.
“Prije 15-ak godina, kada je Anastazija otvarala jednu izložbu u Tivtu, ja sam, kao novinarka Radio Tivta, napravila razgovor sa njom i saznala mnoge lijepe stvari koje su me impresionirale. Poznavanje istorije umjetnosti je, pretpostavljam i obogatilo taj raskošni talenat i izbrusilo te rakurse gledanja na dizajn mode. Jedinstven je slučaj u Crnoj Gori da se istoričarka umjetnosti bavi modnim stvaralaštvom. Ona ne pravi replike tradicionalnih kostima, već ih interpretira na sasvim nov način, čime dobija novi kvalitet. Važno je reći da je sve što uzima kao tačku idejnog uporišta, zapravo artikulisano na savremenim principima, tako da se sve to moglo kontekstuirati u moderno doba. Drugi momenat koji me je oduševio je što, zapravo, Anastazija želi da izađe iz okvira klasične prezentacije mode na pisti, da želi da to bude i vid multimedijalnog performansa i multidisciplinarne priče”, prisjetila se Štilet, otkrivajući da je njen studio, koji je imao Školu plesa, Školu manekena, gradio i zalagao se za isti koncept kome teži i Anastazija – željeli su da pošalju poruku prezentacijom koja izlazi iz okvira monotonog hodanja po pisti, hrabro biranim temama i događajima su davali poetsku, likovnu dimenziju i širinu.
Veoma bitan aspekt i postignuće ove svestrane, visoko obrazovane persone je što se, nakon brojnih angažmana i gotovo cijele profesionalne karijere provedene na rukovodećim funkcijama, može pohvaliti i činjenicom da su mnoga kulturna dobra naše države zaštićena upravo u periodu kada je dr Miranović bila na čelu najvažnijih institucija.
photo: Duško Miljanić 
photo: Duško Miljanić 
photo: Duško Miljanić 
photo: Duško Miljanić 
photo: Duško Miljanić
“Pripala mi je čast da vodim te institucije i da, osim osnovnog obrazovanja tokom fakulteta i daljeg školovanja, učim neposredno otkrivajući i približavajući sebi ljepote i bogatstvo naše divne zemlje. Sticajem okolnosti, dok sam bila u Upravi za zaštitu kulturnih dobara, zaštićeno je 56 kulturnih dobara. Od ukupno 20 zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara, za moga mandata je zaštićeno njih 16. Crna Gora obiluje tolikim bogatstvom da ne znam koliko mandata bi trebalo da prođe da bi se sve ono što je vrijedno zaštitilo. Ponosna sam na sve ljepote i bogatstva koja Crna Gora treba da čuva i baštini i, naravno, na pravi način prezentuje”, poručila je Miranović.
Govoreći o sopstvenoj vizuri i doživljaju kulture i umjetnosti u Crnoj Gori, kazala je da je najznačajnije to što naša država ima jako potentnu stvaralačku i umjetničku scenu.
“Vrlo je bitno izboriti se za svoje mjesto pod Suncem, stvoriti ambijent da se ti mladi ljudi razvijaju i uspijevaju. Nisam sigurna da je današnja Crna Gora to mjesto. Pogotovo ovih posljednjih nekoliko godina. Žao mi je što je to tako. Nadam se da će se ti mladi ljudi, ipak, izboriti i pronaći svoj put sreće. Crna Gora je zaista iznjedrila vanredne stvaraoce”, zaključila je dr Anastazija Miranović, uz zahvalnost svojoj porodici – suprugu Mladenu, kćerkama Karli i Tari, majci, sestri, jer, podvukla je “bez njihove podrške ne bih bila tu gdje jesam”.
