SPONZORISANI SADRŽAJ
Gošća rubrike „Doktor preporučuje“ koju Radio Bar svakog utorka realizuje u sklopu emisije „Sunčanom stranom ulice“ bila je doktorka Maja Miročević Rotolo, kardiološkinja.
RB/BI: Jedna od važnih dijagnostičkih procedura prilikom kardioloških pregleda je test opterećenja srca. Koje tegobe indukuju da je potrebno izvesti ergo test?
Dr Miročević Rotolo: Test fizičkim opterećenjem ili ergometrijski test je metoda koju koristimo u slučajevima kada se pacijent žali na bol u grudima. To je najčešća indikacija. Osim toga, sprovodimo ga i kada je prisutno brzo zamaranje, otežano disanje, osjećaj gušenja. Primjenjuje se i kada pacijenti koji imaju visok krvni pritisak uđu u fazu stabilizacije, a ova metoda se koristi i kod bolesnika koji imaju određenu vrstu aritmija, jer je suština ergometrijskog testa da vidimo kako se pacijenti ponašaju u naporu.
RB/BI: Ko, osim pacijenata koji osjećaju tegobe koje ste nabrojali, treba da izvodi ergometrijski test?
Dr Miročević Rotolo: Preporučuje se i zdravim osobama, pri čemu je posebno značajna kategorija ljudi koji su redovno fizički aktivni – od onih koji se sportom bave rekreativno, do profesionalnih sportista. Izuzetno je bitno da u okviru sportskog kardiološkog skrininga prođu ovaj test, da podrobno ispratimo sve parametre koji su nam važni tokom napora. Dakle, od samih promjena na EKG-a, eventualnih pojava aritmija, kako se kreće krvni pritisak u miru, kakav je u naporu… Još jedna faza, koju pratimo u toku ergometrijskog testa, je i faza odmora – znači, kako se pacijenti oporavljaju od napora.
RB/BI: Šta podrazumijeva priprema za izvođenje ergo testa?
Dr Miročević Rotolo: Kod ergometrijskog testa priprema nije posebno zahtjevna. Obično preferiramo da osam sati prije testa isključimo ljekove iz grupe beta blokatora, kao i da pacijenti dva sata prije testa ne uzimaju bilo kakvu hranu. Uz to, vrlo je bitno da dođu naspavani, odmorni i, što nije nevažno, da su adekvatno odjeveni (u sportskoj odjeći, da imaju udobnu obuću) jer se test radi na trakama poput one u fitnes centrima.
RB/BI: Zamoliću Vas da objasnite i kakav je tok testa i koliko traje?
Dr Miročević Rotolo: Trajanje testa zavisi od nekoliko okolnosti. Recimo da je prosjek šest do 12 minuta, ali ne mora nužno biti tako. Vrijeme potrebno za njegovo izvođenje određuje mnogo faktora – stanje pacijenta, karakteristike organizma, godine, pol, visina, težina, da li postoje udružena oboljenja… Tokom trajanja testa radimo monitoring EKG-a, pa su sve vrijeme na tijelu pacijenta zakačene elektrode posredstvom kojih imamo uvid u EKG u miru, pratimo ga i tokom napora, pritom imamo više nivoa opterećenja koji obično traju po tri minuta. Međutim, i to je individualno, a zavisi od dužine trajanja kompletnog testa. Na kraju slijedi faza odmora tokom koje, takođe, pratimo promjene. Promjene na EKG-u mogu da nam ukažu i da li ima, eventualno, nekih promjena i na samim srčanim krvnim sudovima. Tu mislim na koronarne arterije koje mogu imati suženja, što dovodi do angine pektoris ili do infarkta miokarda. Sve ovo objašnjava koliko je kardiolozima, u smislu indikacije, ergometrijski test izuzetno važan. Pratimo i da li ima bilo kakve vrste poremećaja ritma, jer postoji čitav spektar aritmija, kako u miru, tako i prilikom opterećenja. Iznova potenciram da nam je prilikom uspostavljanja dijagnoze vrlo bitna i faza odmora. Napominjem da tokom cijelog procesa kontinuirano pratimo i krvni pritisak. Fiziološki je da se pritisak do određene granice poveća, ali to mora da bude u nekim očekivanim vrijednostima.
RB/BI: Bitna metoda prilikom uspostavljanja dijagnoze je i EHO kardiografski test. Koji je cilj sprovođenja ovog testa i kako se izvodi?
Dr Miročević Rotolo: I to je odlično pitanje, jer je stres EHO test metoda koja vrlo često radimo. On nam, u odnosu na ergometrijski, daje podatke više, jer je senzitivniji. Osim svega što sam navela pod karakteristikama i značajem ergometrijskog, kod ovog testa imamo i praćenje srca ultrazvukom. To podrazumijeva snimanje ultrazvukom prije nego što počne test, dok je pacijent u miru. Tom metodom ostvarujemo uvid kako izgleda srčani mišić, kakvi su zalisci, kakva je snaga srčanog mišića, kakav je protok krvi kroz srčane šupljine… Pacijent zatim stane na traku, odradi svoj test opterećenja u mjeri zadatoj u odnosu na njegove karakteristike. Važno je da odmah nakon testa pacijentu ponovo uradimo ultrazvuk i pritom posmatramo sve parametre dok je u naporu, dok je srce pod najvećim stepenom opterećenja. Tako ostvarujemo uvid kakva je snaga srčanog mišića u trenutku dok je srce pod najvećim opterećenjem, da li svi djelovi srčanog mišića rade podjednako dobro i propratimo kakvo je stanje na zaliscima. Priprema za ovaj test je identična kao i za ergometrijski test.
RB/BI: Jedna od najučestalijih metoda koje se primjenjuju prilikom procjene kardiovaskularnog rizika su i višednevni holteri. Koji su indikatori za praćenje rada srca na ovaj način i šta se njome otkriva?
Dr Miročević Rotolo: Da, holteri su nam vrlo dragocjena metoda u dijagnostici i praćenju kardiovaskularnih oboljenja. Koristimo holter EKG koji može da se nosi 24, 48 i, u rijetkim slučajevima, 72 sata. Holter EKG prati srčani ritam. Dakle, pacijentu se stavi mali aparat (veličine, otprilike, mobilnog telefona), nekoliko elektroda se zakači i fiksira za zid grudnog koša, nakon čega pacijent sa aparatom odlazi kući. Ono što uvijek naglasimo jeste da nam je važno da pacijent, dok ima holter, tih 24 sata provede u skladu sa uobičajenom rutinom, da sve aktivnosti koje inače ima, upražnjava i dok nosi holter.
RB/BI: Znači da „zaboravi“ da ima holter?
Dr Miročević Rotolo: Tako je, upravo to. Važno nam je da vidimo kako srce reaguje, da li postoje poremećaji srčanog ritma u toku tih 24 sata uz uobičajene dnevne aktivnosti. Vrlo je bitno i da ima neku fizičku aktivnost, ne treba da miruje. Uvijek kažemo „otiđite u brzu šetnju, popnite se do trećeg-četvrtog sprata ako možete, da vidimo kako srce reaguje i pod opterećenjem“. Osim holtera EKG-a, drugi važni holter je onaj krvnog pritiska. Smatra se da je to i najpouzdanija metoda kada je u pitanju postavljanje dijagnoze hipertenzije (povišenog krvnog pritiska), zato što se tokom 24 sata mjeri krvni pritisak pacijentu. Na taj način pratimo sve oscilacije tokom dana i noći, što nam značajno olakšava davanje dijagnoze i daje smjernice kada je u pitanju određivanje terapije.
RB/BI: Kako se bolesnik priprema za holter EKG monitoring?
Dr Miročević Rotolo: Za holtere nema posebne pripreme. Ljekar koji indikuje, objasni pacijentu o čemu se radi. Postoji, ipak, praktični detalj koji medicinskim sestrama zna da bude otežavajuća okolnost i može da bude problem u čitanju zapisa. Elem, jako je važno da muškarci koji su maljavi, djelove tijela gdje se stavljaju elektrode, depiliraju. Stavljanje elektroda je tada lakše, a zapis je adekvatan, jer u suprotnom elektrode spadaju, s obzirom da se ne mogu fiksirati.
RB/BI: Da bi se dobila jasna slika koja podrazumijeva procjenu rizika, dijagnostiku, prevenciju i liječenje, radi se kardio i cerebrovaskularni skrining. Koje preglede skrining obuhvata i kada je neophodan?
Dr Miročević Rotolo: Skrining je vrlo važan i to u svim životnim dobima. Sve, naravno, zavisi od različitih faktora rizika koje pacijent ima – što ih je više, to je važnije da se kontrolni pregledi češće obavljaju. Skrining, prije svega, obuhvata pregled kardiologa koji podrazumijeva razgovor sa ljekarom, oskultaciju srca, pluća, mjerenje krvnog pritiska. Uz to, ultrazvuk srca, eho-kardiografija nam je takođe značajna. Pregled i eho-kardiografija uvijek idu zajedno, zato što dobijamo dragocjene podatke o stanju srca, srčanog mišića i zalistaka. Osim toga, skrining bi morao da obuhvati i neku treću metodu, gdje možemo da na neki način, direktno ili indirektno, vidimo kakvo je stanje na krvnim sudovima srca. To su najčešće testovi, dakle, ergometrijski test ili stres EHO test (koje smo već pomenuli), ili farmakološki test na ishemiju (dobutaminski test koji se radi kod pacijenata koji iz nekog razloga na mogu da hodaju na traci). Tim pacijentima dajemo lijek u venu koji ubrzava rad srca i učini da se stvore uslovi kao da je srce pod opterećenjem izazvano fizičkim naporom. Osim toga, imamo i druge metode poput skener-koronarografije.
SPONZORISANI SADRŽAJ
