Medijska pismenost podrazumijeva sposobnost kritičke obrade različitih poruka, iz raznih medija, jer neprovjereni i lažni sadržaji koji se sve češće plasiraju sa društvenih mreža, ali i pojedinih oficijelnih izvora informacija, ozbiljno ugrožavaju demokratičnost i zdravo društvo. Polazna osnova za unapređenje aktivnosti u ovoj oblasti biće i Istraživanje koje je sprovela Agencija IPSOS, a čiji rezultati su danas medijskim poslenicima (među kojima su bili i predstavnici Radio Bara) prezentirani u Podgorici. Analiza je, između ostalog, pokazala masovno korišćenje društvenih mreža kao kanala komunikacije, da je televizija i dalje primarni medij, a da se radio polako vraća na scenu.
Istraživanje o medijskoj pismenosti u Crnoj Gori, koje je sprovedeno uz podršku Misije OEBS-a, dio je aktivnosti Ministarstva za kulturu i medije, kao i Agencije za elektronske medije, koje bi trebalo da podignu svijest građana o značaju selektivnog i kritičkog usvajanja dostupnih informacija.
„Prisutnu infodemiju ne mora nužno da prati objektivnost i istinitost. Senzacionalizam, govor mržnje i lažni narativ koji je ovladao medijskom scenom, ukazuje na neophodnost i značaj medijskog opismenjavanja građana. Nažalost, prema istraživanju NVO „Instituta za otvoreno društvo“ u Sofiji, 2021. godine, koje je korišteno u izradi Medijske strategije, pokazalo je da je Crna Gora na dnu ljestvice kada je riječ o medijskoj pismenosti“, kazala je ministarka kulture i medija Tamara Vujović, koja je istakla da je u sklopu Medijske strategije predviđeno niz aktivnosti na poboljšanju u ovoj oblasti, prvenstveno formiranje Nacionalnog Savjeta i zajedničko djelovanje sa partnerima na ovom važnom poslu – Agencijom za elektronske medije, Ministarstvom prosvjete, NVO sektorom, građanima. Ona je podsjetila i na opravdanu inicijativu za uvođenje u škole predmeta Medijska pismenost.
Sunčica Bakić, direktorka Agencije za elektronske medije, kazala je da je uloga tradicionalne regulacije u uslovima značajnih društvenih i informatičkih promjena, dovedena u pitanje.
„Sistemski moramo djelovati kako bi zaštitili građane od neprimjerenih sadržaja. Agencija za elektronske medije je još 2017. usvojila Program razvoja i analize medijske pismenosti kako bi postigli trajne efekte. U tome nam snažno pomaže Misija OEBS-a u Crnoj Gori, uz čiju podršku smo 2022. godine izdali priručnik „Medijska i digitalna pismenost“. Djeca su nam najvažnija ciljna grupa, zato ćemo zajedno organizovati edukativne radionice” poručila je Bakić.
Šefica Misije OEBS-a u Crnoj Gori, Dominique Waag, objasnila je zašto ova važna evropska organizacija pomaže u uspostavljanju medijske pismenosti u našoj državi.
„Medijski pismenim pojedincima je omogućeno da razumiju medijski sadržaj, preispitaju njegov kredibilitet i tumače osnovne poruke, što su sve važne vještine u očuvanju demokratije. Na primjer, preuzimanje neprovjerenog sadržaja iz različitih izvora, što je poznato kao ‘copy-paste’ novinarstvo, posebno u onlajn medijima, dovodi do širenja lažnih narativa. A, kada se neprovjerene vijesti šire iz više izvora, kod čitalaca se može stvoriti iluzija da su one istinite, s obzirom na široko medijsko prisustvo. To nije tema samo u Crnoj Gori, već u gotovo svim zemljama svijeta”, kazala je Waag, koja je potencirala značajnu ulogu profesionalnih novinara i javnih servisa.
“Oni mogu biti protivotrov za lažne i obmanjujuće informacije, tako što će građanima plasirati provjerene i na činjenicama bazirane vijesti, ublažavajući govor mržnje i nudeći više stanovišta. Mi u OEBS-u smo uvjereni u važnost uloge profesionalnih i etičkih novinara, koji služe javnom interesu, posebno zaposlenih u javnom servisu”, zaključila je.
Rezultati istraživanja IPSOS-a, koje je prezentirao Vladimir Raičević, pokazali su široku upotrebu društvenih mreža i web portala u informisanju. Tri četvrtine građana posjeduje nalog na nekoj od društvenih mreža, a 95 % ima pristup Internetu. U prosjeku, građani provode dva sata na Internetu dnevno, a 21 odsto čak šest sati, što govori o velikoj izloženosti različitim informacijama.
„Najveći broj građana se i dalje najviše informiše putem televizije, a zatim online medija. Radio se polako, ali sigurno vraća na medijsku scenu, iako su mu nekada prognozirali odumiranje. Razlog je jasan – brza dinamika života, puno vremena koje provodimo u prevozu ili dugotrajan rad za kompjuterom, omogućavaju nam da se najlakše i najbrže informišemo putem radio programa, odnosno da istovremeno obavljamo radne i druge obaveze i slušamo radio”, kazao je Raičević.
