Miloš Pantović, direktor OŠ „Anto Đedović“, gostovao je u emisiji Mozaik Radio Bara i govorio o specifičnostima ove obrazovne ustanove, gdje trećinu od ukupnog broja učenika čine djeca-stranci. Škola je informatički izuzetno opremljena, a učenici na značajnim takmičenjima nižu uspjehe iz nastavnih predmeta, ali i vannastavnih aktivnosti. Kroz edukativne radionice podiže se svijest o savremenim pošastima, vršnjačkom nasilju i bolestima zavisnosti, a status prosvjetnog radnika i školska reforma su neophodne za ozdravljenje obrazovnog sistema.
Osnovna škola “Anto Đedović” bilježi rast broja učenika još od 2012. godine, kada je rad otpočeo u novosagrađenoj školskoj zgradi. Roditelji djece su, najvjerovatnije, prepoznali našu obrazovnu ustanovu, kao mjesto gdje će djeca dobiti najbolje uslove za školovanje”, kazao je direktor Miloš Pantović.
Pantović objašnjava da broj učenika već tada kreće uzlaznom putanjom, a u zadnjih pet godina on se sa 606 (kada je bilo formirano 23 odjeljenja), povećao za 250, odnosno na 851učenika (koliko školu pohađa ove godine), a nastava je organizovana u 34 odjeljenja.
Trend uvećanja broja učenika naročito je uočljiv zadnjih godina, početkom dešavanja na Bliskom istoku. “Škola je i do tada imala veliki broj učenika sa različitih govornih područja. S obzirom na nacionalnu raznolikost koja je zastupljena, mogu istaći da imamo sve karakterisike internacionalne škole”.
Trećinu od ukupnog broja upisanih, preciznije 307 učenika, ove godine čine djeca iz inostranstva. Od tog broja, 216 su učenici iz Rusije, 37 iz Ukrajine, 15 iz Bjelorusije, iz Srbije 14, Njemačke šest, Turske pet, Kazahstana dva i iz BiH, Moldavije, Francuske Engleske, Italije, Izraela i Tajlanda po jedan učenik. “Kada se sve to sabere imamo širok dijapazon raznoraznih nacija u našoj školi”, ističe Pantović.
“Učitelji i nastavnici maternjeg jezika su uradili procjenu djece kojoj je potrebna pomoć u savladavanju jezika, kako bi što lakše prebrodili jezičke barijere. Došli smo do podataka da je za trećinu učenika-stranaca potrebna pomoć. Različiti su načini kojima olakšavamo njihovo prilagodjavanje. Prošle školske godine smo usvojli strategiju podrške koje se pridržavamo, primjenjujući smjernice krovnih institucija: Ministarstva prosvjete i Zavoda za školstvo, a neka rješenja smo dogovorili i na lokalnom nivou”, obašnjava Pantović.
Doprinos tome su i stručna usavršavanja nastavnika na temu “Podrška višejezičnim učionicama”, tako da kroz grupnu nastavu pokušavamo da pomognemo djeci. ”Primjenjujemo i individualan pristup, jer je kod jednog brja učenika uočen odredjeni stepen asocijacijalnosti i nedovoljnog prilagođavanja. Tada uključimo psihološko-pedagošku službu ili eventualno institucije van škole, kako bi se podrška i pomoć pružile na sve moguće načine”, istakao je direktor škole “Ato Đedović.
Prilagođavanju učenika stranaca pomaže i izučavanje stranih jezika u školi. “Njemački jezik izučava se kao drugi strani jezik, pored italijanskog. Ruski jezik se u školi ne uči, ali odredjeni broj nastavnika govori ruski, čime pomažu komunikaciju”, objašnjava Miloš Pantović.
On je istakao i podršku koju pružaju učenici iz inostranstva koji su se doselili u ranijem periodu i odlično poznaju naš jezik. “Oni volonterski doprinose uspješnoj inkuliziji učenika stranog porijekla u naš obrazovni sistem. Koristimo se i engleskim jezikom, jer djeca-stranci dolaze iz zemalja gdje je engleski prvi strani jezik koji se izučava. Na taj način premošćavamo jezičke barijere koje dolaze sa ovih govornih područja”.
Škola je informatički bila pristojno opremljena i prije talasa informatičke opreme koja se u posljednje vrijeme obezbjeđuje obrazovnim ustanovama. Turska Agencije za medjunarodnu saradnju i koordinaciju (TIKA) opremila je gotovo sve učionice projektorima i projekcionim platnima. Kompjuterima je opremljena i informatičku učionicu, gdje su zahvaljujući toj donaciji zamijenili zastarjele računare.
Tragom informacije da školu pohađa veliki broj učenika različitih nacija, sa različitih podneblja, stigla je i donacija koju im je nedavno uručio Medjunarodni klub žena (Internacional womens club) u saradnji sa UNHCR-om.
“Međunarodni klub žena je prepoznao otvorenost naše škole, inkluzivnost, i podržao nas sa 15 lap top računara koji će biti postavljeni u novoj informatičkoj učionici. Učionica je multifunkcionalnog tipa, gdje će se pored informatike raditi i robotika. Robotika je sve češće zastupljena u školama i predstavlja nove tendencije u vannastavnim aktivnostima”.
“I od Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija dobili smo veliki broj LCD televizora, nove kompjutere, nekoliko lap top računara za biblioteku. Izuzetno smo zadovoljni i informatički spremni za buduće obrazovne izazove koji nas očekuju”, naglašava Pantović uz konstataciju kolika je važnost edukacije djece pri upotrebi informatičkih sredstava.
“Često dolazi do zloupotreba, svjesni smo koliko djeca vremena provode na društvenim mrežama, koriste kompjutere i narušavaju sopstvenu slobodu. Ako se informatička oprema primjenjuje pravilno to je veliki benefit, ali učenici ne treba da pretjeruju u tome, već da nadju balans”.
S tim u vezi, u školi intenzivno razmišljaju i o smanjenju upotrebe mobilnih telefona. “Neke aktivnosti na tom planu preduzeli smo i prije inicijativa koju je pokrenulo Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija. Djeca postaju zavisna, vrlo ih je teško ograničiti, a način na koji smo do sada pokušavali ograničiti upotrebu telefona je rezultirao velikim stepenom nervoze”.
Pantović smatra da je inicijativa Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija o odlična. “Verifikovalo je Nastavničko vijeće, Savjet roditelja, treba da je odobri i Školski odbor. Nakon toga, utvrdićemo pravilnik i započeti implementaciju odluke. Upotreba neće biti potpuno zabranjena, to nije tendencija akta koji smo dobili od Ministarstva, već da se svede na razumnu mjeru u korisne svrhe”.
“Djeci će u slučaju potrebe biti dozvoljena komunikacija sa roditeljima i u nekim hitnim slučajevima, ali za vrijeme nastave telefoni neće smjeti da se koriste i to će biti strogo kažnjivo”, objašnjava direktor škole “Anto Đedović”..
Škola u Šušanju je prepoznatljiva i po dobrom pozicioniranju učenika na brojnim opštinskim, regionalnim, državnim i medjunarodnim takmičenjima. “Na Državnom takmičenju u znanju osvojili smo prvo i drugo mjesto iz italijanskog jezika. Pokazan je visok nivo znanja i iz ostalih predmeta. Iz biologije, naši učenici su osvojili četvrto i peto mjesto, a iz engleskog četvrto. Učestvovali su i na Olimpijadi znanja, gdje su zauzeli dva peta mjesta iz biologije i programiranja”.
Pantović sa zadovoljstvom ističe da poseban uspjeh, učenici postižu na takmičenju iz kviza “Koliko poznajem svoj grad“. “Tu sekciju vodi kolega Dejan Paladin, koji je pronašao način da kao mentor učenike kvalitetno pripremi i oni iz godine u godinu osvajaju prva mjesta. Prošle godine osvojili su prvo i drugo, a pretprošle godine sva tri prva mjesta”.
Sličan uspjeh postignut je i na informatičkom takmičenju DABAR, gdje su učenici škole “Anto Đedović okićeni srebrnim i bronzanim medaljama.
“U školi uspješno radi klub robotičara i mikrobitklub. Naši robotičari su državni prvaci, čemu je znatno doprinijela koleginica Vesna Čabarkapa. Ona uspješno vodi multinacionalni tim, jer su u klubu zastupljena i djeca-stranci, učenici naše škole, koji su jako talentovani u ovoj oblasti”, naveo je Pantović i istakao da zapažene rezultate učenici postižu i iz sporta, a šahovska, literarna i recitatorska sekcija bilježe nagrade na opštinskom, državnom i regionalnom nivou.
U školi često organizuju i edukativne radionice u saradnji sa organizacijama koje pružaju različite vidove podrške i pozitivno utiču ne samo na učenike, već i na roditelje. Jedna od njih je predavanje za roditelje „Empatija i mentalno zdravlje porodice“ u organizaciji NVO Portret koje je održala psihološkinja Branka Ćalasan povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja, informisao nas je Pantović.
Dan borbe protiv vršnjačkog nasilja, obilježen je predavanjem „Da nasilje bude u krizi”, koji je organizovala NVO Sistem u partnerstvu sa Internacionalnom policijskom organizacijom, pod pokroviteljstvom Ministarstva rada i socijalnog staranja Crne Gore.
Edukativna radionica organizovana je i na temu „I ja sam učesnik u saobraćaju“, a za članove Savjeta roditelja, predsjednik Internacionalne policijske organizacije, mr. Ivan Pekić, priredio je predavanje „Sintetičke droge i organizovani kriminal“.
“Tako”, navodi Pantović “u saradnji sa lokalnom zajednicom i raznim drugim organizacijama, pokušavamo da utičemo na svijest djece, da razvijamo znanja o opasnostima koje sve više vrebaju naša školska dvorišta”.
“Roditelji djece koja pokazuju skolonost ka vršnjačkom nasilju donekle sarađuju, ali nisam siguran koliko su svjesni problema koji njihova djeca prave i tim povodom smo i za njih organizovali edukativne radionice, jer mislim da svi problemi potiču iz porodice. U prilog tome ide i moje lično zapaženje dok sam radio u učionici. Na osnovu djeteta, njegovog ponašanja i navika, odmah možete procijeniti iz kakve porodice dolazi. Da li je riječ o urednoj porodici, gdje su odnosi kako treba, gdje je dijete voljeno, gdje se sa djetetom radi, ili dolazi iz rastrzane porodice gdje imamo ljude koji se svadjaju, ne podnose se i sl. To se sve reflektuje na djecu, zato pokušavamo da dublje sagledamo problem svakog djeteta, da ga odmah ne kažnjavamo, jer ni kazne ne djeluju na svakog učenika isto”.
Pantović je naveo i stav da neki od roditelja u savremenom trenutku, previše dozvoljavaju sebi kada je riječ o odnosu prema nastavnicima. ”Mislim da bi povjerenje u nastavnike trebalo da bude veće, a malo manje u svoje dijete. Često se desi da neki roditelj, onako ljuti kada im dijete prenese priču o nekom problemu, preskoče nastavnika kod kojeg se desio incident, ne odu da porazgovaraju sa njim ili odjeljenskim starješinom, već pravo kod mene da ja rješavam taj problem. To su pogrešni koraci, roditelje zato prvo usmjerimo na nastavnika, da objektivno saslušaju šta se dogodilo, jer djeca nerijetko subjektivno interpretiraju dogadjaje”.
“Svi zajedno moramo raditi na vraćanje ugleda prosvjetnog radnika. Prije svega, to mora da uradi Ministarstvo i sistem, ali i sami prosvjetari, jer će se jedino tako vratiti na mjesto koje im pripada. Oni moraju biti jedan od nosilaca obrazovnog sistema, a ne neko ko će služiti kao servis”.
“Deprimirajuće je za društvo da je položaj prosvjetnog radnika degradiran. Sada rijetko čujemo da učenici žele da se opredijele za poziv prosvjetnog radnika. Nekada je bilo u pitanju prestižno zanimanje. Moji su roditelji prosvjetni radnici i sam sam to želio, tako sam vaspitan. Tada je taj sistem vrijednosti još bio kako treba”.
“Da bi se ugled povratio, plata prosvjetnog radnika ne može biti manja od prosječne plate u Crnoj Gori. To je jedna od osnovnih stavki. A onda se moramo angažovati da u prosvjeti zaposlimo najkvalitetniji kadar. Nažalost, svjedoci smo kakvih sve diploma ima, kakvih sve škola ima”, konstatuje Pantović.
On smatra da nije svako kvalifikovan za rad sa djecom i da treba uspostaviti kriterijume.”Direktori škola kada primaju nastavnike u radni odnos treba temeljito da pogledaju Univerzitet koji je završen, prosječnu ocjenu kandidata, koliko je dugo studirao, koliko je dugo bio na birou i da na osnovu toga selektuju najbolje”.
“Slični kriterijumi postoje”, pojašnjava Pantović, “ali oni nisu obavezujući. Zato je neophodno mijenjati zakon, jer po sadašnjem, svaki direktor može, ali ne mora da primijeni navedene kriterijume. Nažalost, ako mu se kandidat dopadne, može da odabere i najgoreg”.
“Vjerujem da dolazi neko novo vrijeme gdje će se znanje i prosvjetni rad više cijeniti. Ako ne budemo vjerovali u to, vrlo lako se može desiti da zalutamo”, navodi Pantović.
Na pitanje o neophodnosti obrazovne reforme, direktor škole “Anto Đedović” smatra da prvo treba dobro izanalalizirati situaciju. “Najviše treba uključiti ljude koji rade sa djecom, i u praksi i na terenu. Dosta je stručnih po kancelarijama, ali jedno je teorija, a drugo praksa. Uključio bih što više praktičara”.
“Reforma treba da bude sveobuhvatna. Nakon dobre analize potrebno je sačiniti strategiju koja će biti obavezujuća za svakog narednog ministra, kako bi se održao kontinuitet i ono što je neko zacrtao i osmislio”, izjavio je Pantović.
On je naveo da trenutni pokazatelji nisu dobri, navodeći primjer PISA testiranja za koje su podaci pokazali da su naša djeca medju najgorima u Evropi. “Po meni, objektivno, to ne govori da smo najgore obrazovani, već da ne ispunjavamo ono što oni žele i to je ono što treba sagledati. Na neki drugi način ti testovi sigurno mogu bolje da se urade. Posjedujemo dosta nepotrebnog znanja, kroz analizu je to moguće popraviti, ali nije suština da imamo bolje rezultate na testiranjima, već da neke stvari ne ostanu iste, da se suštinski promijene, a da onda kao posjledica tih promišljenih reformi dodju i bolji rezultati”.
Pantović je prokomentarisao reformu i iz ugla kvaliteta obrazovnih institucija. “Kada je u pitanju visoko obrazovanje, kao običan gradjanin, ne moram biti ni prosvjetni radnik, primjećujem anomalije koje se dešavaju. Pričamo o kupljenim diplomama, ali imamo i diplome koje se stiču, iza kojih stoji neka formalna organizacija i fakulteti, ali ne i znanje koje te diplome nude”.
Uvjeren je da se, iako je ta pojava zadnjih godina uzela maha, vraća vrijeme gdje će se vrednovati koliko ko zna i šta se iza diplome krije. “Primjećujemo da kao pečurke poslije kiše niču odredjeni privatni fakulteti. I u našem gradu, Budvi, Bijelom Polju, Beranama… Iskren da budem, po bivšim učenicima koji završe takve fakultete mogu da zaključim koliki je nivo znanja koji se na pojedinim od njih pruža”.
“Kada je reforma obrazovanja u pitanju , ovom segmentu treba posvetiti posebnu pažnju, da se visoko obrazovanje na svede na puki biznis, gdje onaj koji ima novac može da završi bilo koji privatni fakultet. Mladi ljudi, željni znanja, treba da biraju kvalitetne fakultete”, zaključio je Pantović.
