Radio Bar se oglasio dva dana nakon katastrofalnog zemljotresa, 17. aprila 1979. godine, što je bio svojevrsni podvig i što ga je trajno odredilo i uticalo na njegovu izuzetnu popularnost, rejting i povjerenje koje je uživao kod slušalaca. Utemeljio ga je novinar Radio Sarajeva Ante Strelov, koji je sa kolegama, Nikolom Bilićem i Zoranom Udovičićem, kao i tehničarom Brankom Vasićem, locirao reportažna kola kod objekta Pošte. Ubrzo su im se pridružili novinari i tehničari Radio Zagreba, Dubrovnika, Novog Sada, Beograda, Skoplja i Prištine.
Prva vijest napisana je na krovu jednog automobila, 17. aprila oko 8 sati ujutro, a u prvoj emisiji gostovao je tadašnji predsjednik Opštine, Blažo Orlandić, koji je rukovodio Štabom civilne zaštite.
Reporteri Radio Bara javljali su o stanju na terenu, raspodjeli pomoći, pomagali porodicama da saznaju kako su njihovi članovi, ali i kako funkcionišu gradske službe od vitalnog interesa za stanovništvo. Riječju, Radio Bar postao je izvor dragocjenih informacija, podrška i neprikosnoveni prijatelj slušalaca.
Sjećanja na to doba evocirali su u Otvorenom studiju Radio Bara prva novinarka barskog, “domaćeg kadra” Ljiljana Đinđinović, jedan od najpoznatijih crnogorskih novinara i medijskih eksperata, Dragoljub Duško Vuković, koji je u prvim danima nakon zemljotresa i osnivanja Radio Bara, radio u našoj medijskoj kući i Dragan Mitov Đurović, višedecenijski novinar Radio Titograda, kasnije Radija Crne Gore, čiji su zaposleni, takođe, svakodnevno bili na uzdrhtalom, zemljotresnom terenu barske opštine, autor publikacije “Od Volujice do Podgorice” i generalni sekretar Društva crnogorskih novinara.
U drugom satu emisije čuli smo direktora Direktorata za medije Neđeljka Rudovića i direktora Media centra, Gorana Đurovića, koji su se osvrnuli na jubilej Radio Bara, govorili o značaju lokalnih javnih emitera, problematici sa kojom su suočeni i perspektivi.
Danas, za naš portal, Bar info, prenosimo dio onoga što su kazali Rudović i Đurović.
“U poplavi raznih novih medija, koje konzumiramo putem telefona ili kompjutera, često se nameće pitanje što smo time dobili – da li ćemo biti na ispravan način informisani, odnosno, da li ćemo imati više štete nego koristi od takvog načina dobijanja informacija. Ako posmatramo iz različitih uglova, vjerovatno, možemo da tvrdimo i jedno i drugo. Korist, zato što imamo na desetine i desetine novih adresa sa kojih možemo da se informišemo, pa čak i kada se radi o nekim stranicama na društvenim mrežama, a zapravo imamo štetu, zato što su takvi, uslovno rečeno, mediji, izvori dezinformacija, i često služe za propagiranje interesa određenih grupacija, što može biti društveno veoma opasno. Na primjer, postavlja se pitanje zašto smo imali tako nizak nivo vakcinacije tokom Kovida, sada nam prijeti epidemija morbila, jer roditelji neće da vakcinišu djecu, što ugrožava naše javno zdravlje. Dakle, potpuno je jasno kolika je važnost javnih servisa, posebno u vanrednim situacijama, poput katastrofalnog zemljotresa koji je pogodio Bar i cijelo primorje 1979. godine. Građani se tada, s pravom, vraćaju tzv. mainstream medijima koji promovišu profesionalno novinarstvo i izvještavaju u skladu etičkim kodeksom novinara. Zato je izlišno postavljati pitanje o značaju takvih medija, koji su čuvari istine, dok svi ostali koji su nas ‘zapljusnuli’ raznoraznim dezinformacijama i neprofesionalnim informisanjem, mogu, ukoliko to ne prepoznamo, skupo da nas koštaju. Sljedstveno tome, postavlja se pitanje, kako tradicionalni mediji da se ponašaju u takvim okolnostima i kako mi, kao društvo, da nađemo odgovor i spriječimo očiglednu opasnost”, kazao je Rudović, koji je naglasio da je prvi korak u tome da javnost prepozna koji mediji profesionalno rade i koji se na istinit i objektivan način bave temama od javnog interesa, a koji ne rade na taj način.
“Uloga društva jeste, ne samo da sačuvamo, nego i da osnažimo naše medije, a da se oni, sa druge strane, izbore da na svim poljima, pa i na društvenim mrežama, imaju dominantnu ulogu. To nije lako, ali je obaveza svih nas, jer u suprotnom, prepustićemo nekome ko ne zna što je novinarstvo i ko se ne pridržava profesionalnih i etičkih načela, da kreira javno mnjenje. Radio Bar je jedan od najstarijih lokalnih javnih servisa u Crnoj Gori, koji, uz još nekoliko javnih emitera, u potpunosti opravdava svoje postojanje jer, prema svim istraživanjima, građani najviše povjerenja imaju u lokalne medije. Građani žele da znaju što se dešava u njihovoj lokalnoj zajednici, kako se ponaša i koliko svoje obaveze ispunjava lokalna vlast. U tome jeste smisao lokalnih javnih servisa, čiji su vlasnici, i finansiraju ih, građani. Zato oni postoje da bi, u stvari, bili kontrolori vlasti, a ne nikako njena produžena ruka. Pitanje je da li svi lokalni emiteri ispunjavaju svoju ulogu na taj način i da li građanima pružaju pravovremenu, istinitu i cjelovitu informaciju o važnim temama. Takođe, neophodno je da organizuju debate na važne teme u kojima će omogućiti da se čuje različito mišljenje i svaki glas, kako bi pomogli da se donose odluke koje su u interesu cijele zajednice”, smatra Rudović, koji je skrenuo pažnju da većina lokalnih javnih emitera nemaju adekvatno budžetsko finansiranje, već da pojedini, umjesto važnih programskih sadržaja, emituju, isključivo muziku.
“Zato je naš zadatak bio da pronađemo model finansiranja lokalnih javnih servisa, koji će omogućiti njihovu održivost i funkcionalnost. Dakle, da ne razmišljaju da li će lokalna uprava odrediti budžet koji je dovoljan za njihov rad, ili će neadekvatnim finansiranjem pokušati da utiče na uređivačku politiku. Da bi se to preduprijedilo, u novom Zakonu o audio-vizuelnim uslugama, po analogiji sa Nacionalnim javnim emiterom, predviđeno je procentualno, u odnosu na visinu budžeta, tačno određen iznos za finansiranje lokalnih emitera, ispod kojeg se ne smije ići. Dakle, nije ostavljeno, kao do sada, da finansiranje i visina izdvojenih sredstava iz budžeta, zavisi od dobre volje osnivača, što će omogućiti sigurnost zaposlenima, i kada je riječ o platama, i kada govorimo o mogućnostima za realizaciju programskih sadržaja. Novi zakon donosi i drugačije kriterijume za izbor članova Savjeta lokalnih javnih emitera. Neodrživa je praksa da predstavnici lokalne vlasti budu imenovani u upravljačka tijela, što je još jedna značajna novina koja će omogućiti profesionalniji i nezavisniji rad. Smisao i krajnji cilj, ponavljam, jeste da lokalni javni servisi budu zaista istinski servis građana, a ne produžena ruka lokalne vlasti. To naravno, zavisi i od integriteta zaposlenih u lokalnim medijima, prije svega, novinara i urednika”, poručio je direktor Direktorata za medije u Ministarstvu kulture, Neđeljko Rudović, koji je svim zaposlenima u Radio Baru i građanima, u ime resornog Ministarstva, čestitao rođendan.
Čestitke je, u emisiji Otvoreni studio, uputio i direktor Media centra, Goran Đurović, koji je istakao da se radi o značajnom i respektabilnom jubileju važne lokalne radio stanice.
“Radio Bar je nastao u vremenu velike prirodne katastrofe, i sigurno je da je taj tragični događaj usmjerio njegov rad i funkcionisanje ali, što je još važnije, jeste činjenica da je danas zadržao profesionalne principe u radu. Istraživanje koje je uradio Media centar, potvrdilo da je Radio Bar jedan od lokalnih emitera u koji slušaoci imaju povjerenja, čije se informacije, njihova istinost i pozdanost, ne dovode u pitanje. Veoma je značajno da građani u Radio Baru imaju siguran oslonac za pravovremeno i objektivno iinformisanje, jer potreba građanki i građana za takvim informisanjem u vremenu digitalnog haosa, biće iz dana u dan sve veća. Nadam se da će Radio Bar zadržati te svoje, davno uspostavljene principe, da neće ulaziti u takmičenje sa drugim medijima, koji pošto poto žele da budu brži u plasiranju informacija, a često to rade na uštrb ili štetu profesionalnih standarda. Zato Media centar veću pažnju, u poslednje vrijeme, posvećuje lokalnim javnim emiterima, jer smo uvjereni da bez njih, građani neće dobiti sve važne informacije za svakodnevni život. Komercijalni mediji, ali, nažalost, i RTCG, ne mogu da obavijeste građane Bara o funkcionisanju komunalne i svih ostalih važnih službi, a biće uskraćeni i za informacije kako da ostvaruju svoja prava i efikasnije utiču na odluke koje se donose na lokalnom nivou. Dakle, Media centar stavlja fokus na rad lokalnih javnih emitera, ne samo uspostavljajući potrebno partnerstvo, već i kroz naše inicijative da se kroz medijske zakone, čija je priprema u finalnoj fazi (očekuje se u skorije vrijeme njihovo usvajanje u Skupštini Crne Gore), lokalni emiteri oslobode partijskog uticaja i, što je veoma važno, da se zakonskim rješenjima obezbijedi finansijska i uređivačka samostalnost. Biće to novi temelji za razvoj lokalnih javnih emitera, koji će se ogledati u daljoj eri digitalizacije, između ostalog, i u tome da lokalni javni emiteri svoje sadržaje emituju i u video formatu (što Radio Bar već odavno čini) koji je atraktivniji i prijemčiviji za konzumente. Opštine će, nakon usvajanja nove zakonske regulative, imati značajne finansijske obaveze prema lokalnim javnim emiterima, a nije isključeno da se pojedine lokalne uprave opredijele za formiranje zajedničkih, regionalnih lokalnih javnih emitera, jer Radio televizija Crne Gore, koliko god da bude razvijena, nikada neće moći da na dovoljan način obuhvati i prezentira sve ono što je važno za stanovnike Bara i svake druge opštine. Potreba za postojanjem lokalnih javnih emitera je neupitna, oni moraju imati zaštićenu poziciju, u smislu stabilnog i sigurnog finansiranja. To je i obaveza Crne Gore kada je riječ o pristupanju EU, jer postoji evropska agenda koja i državu i lokalne uprave obavezuje na sigurno i adekvatno finansiranje javnih servisa”, kazao je Đurović, koji je podvukao da će i drugačiji sistem izbora upravljačkih tijela u medijima, doprinijeti njihovoj slobodi i demokratizaciji.
“Želim da Radio Bar nastavi sa njegovanjem profesionalnih standarda u radu, kako bi, dodatno, razvijao povjerenje kod građana, nasuprot kvazi medijima i novinarstvu, koji javnost dovode u zabludu i navode na pogrešne zaključke. Jasne i objektivne stavove, građani mogu formirati samo na osnovu istinite i provjerene informacije. Ono što se dešavalo u prethodnih 45 godina je dobra osnova i nauk za nastavak rada. Vjerujem da će već od sljedeće godine, Radio Bar i svi ostali lokalni javni emiteri, imati bolje uslove za rad i sa punim integritetom ispunjavati svoju misiju koja je definisana zakonom, ali i odlukama koje će donijeti SO Bar, na osnovu njih”, zaključio je Goran Đurović, direktor Media centra.