Gost emisije „Promenada četvrtkom“ bio je predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević. Slušaoci i gledaoci Radio Bara i našeg YouTube kanala, imali su priliku da mu uživo postavljaju pitanja.
RB/BI: Sticajem okolnosti krenućemo opet od sporta. Prvo da pitam da li pratite Evropsko prvenstvo u Njemačkoj, jeste li imali ekipu za koju ste navijali ili još uvijek navijate? Ko su Vaši favoriti?
Raičević: Pa, s obzirom da Crna Gora, ne nastupa, nažalost, na Evropskom prvenstvu, nemam svog favorita, iako mi se jako dopada sve ono što sam vidio. Očigledno se igra moderan, brz fudbal, sa puno atraktivnih golova. Sinoć se i reprezentacija Gruzije, koja je ostvarila istorijski uspjeh samim činom kvalifikovanja i učešća na Evropskom prvenstvu, u jednoj zaista sjajnoj utakmici protiv Portugala, kvalifikovala za narednu rundu. Radujem se svim onim mečevima koji će da uslijede u nokaut fazi. Očigledno, posmatramo kvalitetan, dobar, moderan i savremen fudbal.
RB/BI: Lijepo je to što je David savladao Golijata, što je Gruzija savladala Portugal, međutim, to nije dobro za nas.
Raičević: Za nas nije dobro, ali očigledno to treba posmatrati iz drugačije vizure. Evropsko prvenstvo kao takvo je stvorilo i pauzu u šampionatu Gruzije, tako da će manje-više i oni biti prilično nespremni, kao što očekujemo da će i naši momci koji nisu u takmičarskom pogonu od kraja prvenstva, biti negdje u istoj situaciji. Dobro je da idemo na duel sa ekipom koja sada već predstavlja i evropsku velesilu. Nismo mogli da govorimo o tome prije nekoliko godina, ali dokaz je Gruzija i mnoge druge države, kao što je, recimo, Rumunija, da se ulaganje u fudbal i fudbalsku infrastrukturu višestruko isplati. Ja sam, igrom slučaja, bio u prilici prošle godine da posjetim Gruziju upravo u vrijeme kada se pripremala za organizaciju Evropskog prvenstva do 19 godina. Gruzija je kao država uložila ogromna sredstva u pripremu infrastrukture, izgradila je nove stadione i sve ovo, pogotovo uspjeh reprezentacije, proizvod je tog kontinuiranog ulaganja.
RB/BI: Dinamo iz Tbilisija je bio poznat klub i za vrijeme Sovjetskog saveza; 1981. godine je osvojio Kup kupova. Vidimo kako igra Gruzija, dakle, u toj zemlji se igra dobar fudbal. Čini mi se da Mornar nije imao dvostruko sreće na ovom žrijebanju. Prvo, Tbilisi je relativno daleko od Bara, a drugo, Dinamo je veoma jak protivnik.
Raičević: Tako je, složiću se sa Vama, vrlo jak protivnik, ali opet, ja zagovaram malo drugačiju teoriju. Mornar se ove godine po prvi put kvalifikovao za jedno Evropsko takmičenje. Dobro je da imamo jakog, poznatog protivnika, i dobro je da će neke generacije koje dolaze moći da pričaju o tome da je Mornar igrao utakmicu protiv Dinamo Tbilisija i putovao u Gruziju i to u godini kad je Gruzija ostvarila ovaj istorijski uspjeh. Neka se to pamti.
RB/BI: Ne bi bilo dobro da se pamti po, recimo, 6:1, 4:0 ili sličnom rezultatu.
Raičević: Siguran sam da se to neće dogoditi. S druge strane, slažem se s Vama, očekivali smo da ćemo dobiti nekog protivnika koji će makar geografski biti bliže. A, bilo je mogućnosti da dobijemo protivnika iz Albanije, ili iz Bosne i Hercegovine i to bi, sa finansijskog aspekta, značajno rasteretilo budžet Fudbalskog kluba Mornar. S druge strane, to bi sigurno bila i jedna svojevrsna pozivnica za mnoge sugrađane da prate naš fudbalski klub. Međutim, ono što je očigledna činjenica, jeste da je to dugo putovanje, pa onda i drugačija vremenska zona… Sve će to i te kako da utiče, ali sam siguran da će momci koji su ovih dana na pripremama na Zlatiboru, to da prebrode na adekvatan način, da će pokazati da posjeduju kvalitet i da ćemo svjedočiti ispisivanju istoriji FK Mornar. Kao što smo ranije govorili, on ove godine proslavlja 100 godina postojanja i očigledno je da je i jučerašnji događaj, a govorimo o početku organizacije, odnosno, starta kampa Barcelona u Baru, ova sportska godina u Baru u znaku fudbala.
RB/BI: Ako je za utjehu – u drugom kolu protiv Radničkog, nećete imati velikog troška, pošto je Opština stopostotni vlasnik Mornara…
Raičević: Mi nismo već sada razvili bijela jedra. Naprotiv, očekujemo da, ako se ukaže prilika, možda prođemo i kvalifikujemo se za drugo kolo. Kragujevac je tu, blizu, to je grad pobratim. Možda, ko zna, u fudbalu je sve moguće. Vidite i sami ovih dana da su favoriti oni koji su računali na siguran plasman, naišli na tvrd orah u protivnicima koji možda nisu toliko dobri, toliko prepoznati, ali lopta je okrugla, u fudbalu je sve moguće, pa ko zna.
Slušateljka: U pitanju su raseljena lica koja su bila u programu MNE8. Bilo je problema oko dozvola za gradnju, koje su oni imali, ali je poslije to poništeno. Ministarstvo je poslalo dopis Opštini Bar za rješavanje tog problema. Zanima me da li će biti sjednica na kojoj će Opština nešto pokušati da riješi po tom pitanju, jer građane samo to koči za rješavanje stambenog pitanja?
Raičević: Djelimično sam upoznat sa ovom problematikom. Govorimo o određenom broju raseljenih lica koja su dobila finansijsku pomoć sa ciljem da se izgrade objekti stanovanja. Neka problematika jeste vezana za ono što je slušateljka istakla, a tiče se administrativne procedure, odnosno, nepostojanja prostorno-planske dokumentacije, s obzirom da su objekti koji su planirani za izgradnju, dominantno pozicionirani na lokalitetima gdje ona ne postoji. Jedan od preduslova jeste da se objekti grade kroz poštovanje svih zakonskih procedura. Nastojaćemo sa Ministarstvom da pronađemo adekvatan model. Dobro je što su u fazi izmjene i dopune prostorno-urbanističkog plana Opštine Bar, pa je moguće da kroz njih dobijemo potencijalne smjernice kako bismo i ovu problematiku riješili. Ne samo ove, već i mnoge druge probleme u vezi sa izgradnjom stambenih objekata za raseljena lica, ali i za sve ono što jeste sve izraženija potreba, a tiče se socijalnog staranja.
RB/BI: Druga tema je, naravno, košarka. Opština je jedan od vlasnika KK Mornar. Očigledno, Mornar će i deveti put uzastopno biti abaligaš. ABA liga je jača nego ikad, učestvuje i Dubai iz UAE. Počela su da stižu i pojačanja, odnosno, potpisani su ugovori. Jedan Hrvat i jedan Amerikanac, odnosno Australijanac. Košarka će i dalje ploviti ovim gradom i dalje ćemo uživati u velikim utakmicama. Istina, žrijeb je opet bio nenaklonjen Mornaru, krajem septembra prvo pa muško, Budućnost u Baru, onda Crvena Zvezda u Beogradu, ali ako ne budu tu pobjede, sigurno će doći kasnije.
Raičević: Tako je, posmatrao sam taj raspored i zaista opet nismo imali sreće, da prvih četiri ili pet kola imamo okršaje sa velikim i dobrim protivnicima. Biće izazovno ove godine i sami ste istakli kroz participaciju Dubaia kao novog košarkaškog projekta koji očigledno neće imati problem, kao Mornar i mnoge druge ekipe u dijelu obezbjeđivanja dovoljnih finansija za funkcionisanje samog tima. Negdje sam očekivao da će i Saša Đorđević biti šef stručnog štaba Dubaija, ali prethodnih dana sam pročitao da će Jurica Golemac preuzeti taj tim, ali s druge strane, s aspekta i putovanja, biće više nego izazovno. Moramo biti svjesni činjenice da je za ovih devet godina i kvalitet same košarke u ABA ligi značajno unaprijeđen. Finansijska izdvajanja klubova su neuporedivo veća nego što su bila u prethodnom periodu. Imamo dva euroligaša koji se takmiče u ABA Ligi, a samim tim činom što igraju Euroligu, njihovi budžeti moraju biti preko deset miliona eura. Sa druge strane Budućnost će igrati i ove godine Eurokup, i Cedevita će takođe igrati Eurokup, a to su budžeti od pet ili više miliona. Mi kao grad teško da možemo da ispratimo sve ono što jesu ti postavljeni standardi, ali sam siguran da će braća Pavićević i ove godine napraviti adekvatan skauting. Dobro je da smo počeli sa pripremom ekipe ove godine mnogo ranije nego prošle, da ćemo sigurno imati dovoljno vremena da odradimo adekvatan skauting i da će Mornar biti tvrd orah kao što je i bio prethodih godina. Ono što jeste cilj svih nas, a to je da Mornar bude stabilan abaligaš, da možda igra onu ulogu koju ima Igokea dugi niz godina. Želja svih nas je da Mornar u prvom dijelu sezone uplovi u te sigurne luke i onda može da se posveti i razvoju određenih igrača, formiranju nekih mladih talenata, jer definitivno je to put kojim mi moramo da idemo. Teško da se možemo takmičiti u dijelu finansija sa Partizanom, Zvezdom i Budućnošću ili Cedevitom, ili sad već sa Dubaijem, ali želim da vjerujem da smo na pragu novog projekta, odnosno, novog Mornara koji će biti stabilan abaligaš.
RB/BI: Bio je jedan spektakularan transfer prije nekoliko godina, kada je Uroš Luković iz Partizana stigao u Bar. Obično su svi putevi vodili iz Bara u Beograd, sada je to obrnuta trasa. A dopalo mi se i ovo, pravo da Vam kažem, što iz Splita dolazi mlad igrač, Lovro Runjić. Slušao sam i njegov video zapis, čovjek sa velikim zadovoljstvom, sa velikim ambicijama i nadom dolazi u Bar. Očigledno je Bar jedna prijatna, pozitivna, motivaciona sredina, posebno za mlade igrače.
Raičević: Svakako, baš juče tokom otvaranje kampa Barcelona u Baru rekao sam da Bar jeste grad šampiona, imamo ih jako veliki broj. Kao i da se u Baru postaje šampion, a to je upravo ono što mi želimo, da stvorimo jednu kvalitetnu perspektivu za mlade igrače, da upravo Mornar, bio fudbalski ili košarkaški klub, bude odskočna daska. Bar, zbog svih onih benefita koji su prisutni, a tiče se zaista jedne kvalitetne klime i infrastrukture za život svih naših sugrađana je dovoljno dobra preporuka za sve koji žele da dođu u Bar i da se takmiče, i to je jako dobro. I zbog toga se i dešavaju ovakvi transferi o kojima govorite, do skoro nezamislivi.
RB/BI: Kad smo kod Lukovića, počeli su da me zovu ljubitelji košarke, misle da još imam neki uticaj u klubu, i govore mi da bi bilo dobro da Luki ostane u Mornaru. I zaista, on ima nešto u sebi, neku harizmu. Niko „sa strane“, ne igra tako srcem u Mornaru, niti je on igrao tako ni u jednom drugom klubu. Ovo je, čini mi se, njegov grad, možda bi mogao da ostane još jednu sezonu.
Raičević: Svakako, ja mislim da Luki sigurno može još puno toga da pruži. Na kraju krajeva, on je jedan od onih igrača koji su ovdje starosjedioci, koji su prihvaćeni i od strane sugrađana ne samo navijača, bio je i rado viđen gost u Starom Baru, a koga Stari Bar prihvati, složićete se sa mnom, taj je sigurno dobrodošao.
RB/BI: Prošlog četvrtka bio je nastavak XIX sjednice Skupštine Opštine Bar, pratio sam je po službenoj dužnosti, umjesto ove Promenade, i nisam baš presrećan zbog toga, ali tako, ponekad, bude. Bilo je riječi o nekadašnjim Javnim preduzećima, sada DOO. Dok sam imao zadatak da pratim sjednicu, govorilo se o DOO „Komunalne djelatnosti“. Bila je to korektna razmjena mišljenja sa izvršnim direktorom Stevom Pejovićem, koji je, pored ostalog, rekao da je drastično smanjen broj divljih deponija. Međutim, još ih ima. Naši ljudi su veoma talentovani i kreativni kada su divlje deponije u pitanju, mogu da ih stvore i tamo gdje čovjek misli da ne može. Može li Bar da bude još čistiji, da u stvari i periferija bude ogledalo grada kao što je to sami centar?
Raičević: Svakako da može i ne samo da može, nego mora. Negdje smo u razgovoru sa rukovodstvom DOO „Možura“ došli do zaključka da je nephodno da…
Slušateljka: Imamo jedan problem od devedesetih godina do sad. A radi se o jačini muzike ispred hotela „Sozina“, koja se nije mijenjala od tada. Ne može da se spava. Ima li tu neke solucije, da se to nekako utiša, ne kažemo da ne treba muzika, ali postoji li kakva mogućnost da se smanji intenzitet?
Raičević: Hvala za ovo pitanje koje je aktuelizovano prethodnih dana. Slušateljka je definisala ovu problematiku koja je aktuelna od devedesetih godina. Znate i sami da smo kroz prve dvije faze, druga je u toku, rekonstrukcija obalne zone u Sutomoru, nastojali da riješimo ono što je akutna problematika koja se vezuje za Sutomore, a to je neadekvatna ponuda u oblasti turizma koja se, između ostalog, ogledala kroz nesnosnu buku koju su emitovali ugostitelji posebno iz zone koja je orijentisana ka samoj obali. Dozvolite i ovo da podijelim i sa Vama i sa slušateljkom, da sam bio jedan od najglasnijih zagovarača toga da kroz projekat uređenja obalne zone u Sutomoru, koje je podrazumijevalo rekonstrukciju šetališta i izgradnju ovih pojedinačnih ugostiteljskih terasa, instalira i jedinstveni sistem razglasa, koji bi unificirao sve ono što je muzika koja se emituje iz ugostiteljskih objekata. Međutim, tada nisam naišao na odobravanje od strane naručioca projekta tj. Morskog dobra. Ono što je problematika koja prati manje-više svaku turističku sezonu, pa i ovu, jeste buka koja je shodno zakonskim rešenjima definisana na način da se moraju graditi limitatori buke. To radi samo jedna kompanija u Crnoj Gori i ona ne može na početku sezone da odgovori na silne zahtjeve koji joj se upućuju. S druge strane, naša Komunalna policija je desetkovana, odnosno limitirana u dijelu dovoljnog broja komunalnih policajaca i komunalnih inspektora, s obzirom da je to oblast koja je regulisana zakonom, a taj zakon kaže da za područje barske opštine, shodno još uvijek važećim podacima iz popisa 2011. godine, možemo da imamo samo deset komunalnih policajaca. Onda, jako je veliki izazov pokriti ovoliko razuđenu teritoriju barske Opštine na kvalitetan način i odgovoriti svim ovim izazovima sa kojima se susrećemo. Siguran sam da će od 1. jula glavni fokus rada Komunalne policije biti usmjeren ka Sutomoru u dijelu nepropisnog parkiranja, zauzeća javnih površina (većeg u odnosu na ono što su u ugovorima koji su zaključeni sa Morskim dobrom), preglasne muzike i, budite sigurni, da ćemo ove godine biti apsolutno posvećeni represivnim mjerama. Preventive je bilo sasvim dovoljno prethodnih godina, ostavili smo dovoljno prostora i imali previše razumijevanja za ugostitelje koji su trebali da se prilagode novim okolnostima. Međutim, ono što je očigledno i dalje prisutno, a to je i sama slušateljka rekla, jeste da oni koji se bave ugostiteljstvom u Sutomoru, svoju svijest nisu prilagodili ni promijenili mnogo u odnosu na devedesete godine, pa i dalje imamo određene automate, i dalje imamo vanpijačnu prodaju, glasnu muziku. Prosto ne mogu da vjerujem da i dalje ugostitelji ne mogu da prihvate činjenicu da se Sutomore mijenja, da se prilagođava, da idemo ka kvalitetnijoj turističkoj ponudi, da nam cilj nije da se kafa prodaje za euro, ni da se pivo prodaje za 50 centi kao što je to bilo prethodnih godina, već da kroz adekvatnu cjenovnu politiku dođemo do nečega što je jedan neophodan filter – da sa masovnog turizma dođemo do neke prihvatljive forme turizma, prilagođene Sutomoru i svemu onome što radimo u kontinuitetu, a vjerujte da ulažemo velike napore i sredstva. Ne samo mi, nego i Morsko dobro i Uprava za kapitalne projekte, kako bismo ono što jeste vizuelni identitet Sutomora, prilagodili savremenom obliku i uskladili turistički proizvod nečemu čemu svi težimo. Ali, očigledno da se svijest ljudi iz devedesetih godina još uvijek nije promijenila.
Slušateljka: Zovemo iz Sutomora, znamo šta sve preduzima i koliko se radi za naše mjesto, ali ovdje se radi o nepropisnom parkiranju. Mi smo mještani i tokom cijele godine ne možemo da dođemo od „Arome“ do hotela „Sato“ ili desno put Pošte, jer su vozila parkirana na našim trotoarima, ulicom idu auta, mi bukvalno trebamo da imamo krila da stignemo do odredišta. Kad se skrene desno, ispod crkve opet prema Pošti, Doma zdravlja, čitav parking je zauzet od ovih hotela i kuća, pa bolesnik ne može da priđe. Znam da ste formirali preduzeće Parking servis, je li šta usmjereno ovamo put Sutomora da se to nekako riješi? Znamo da ne možete stići sve, ali ovo je problem koji je decenijama prisutan.
Raičević: Zahvaljujem i na ovom zaista inspirativnom pitanju, i vrlo aktuelnom, s obzirom da smo u špicu turističke sezone. Upravo zbog radova koji se odvijaju na novom trgu, koji je u ranijem periodu služio kao prostor za parkiranje vozila, došli smo do nedovoljnog broja parking mjesta. Tačno je da smo formirali preduzeće Parking servis, kad kažem „formirali“, mislim da smo zadovoljili sve zakonske administrativne procedure i da ćemo u narednim mjesecima staviti u funkciju ovo preduzeće. Sa druge strane radimo jako posvećeno i na rekonstrukciji saobraćajnice od „Arome“ do hotela „Sato“. Potrošili smo sigurno više od dvije godine kako bismo riješili glavnu problematiku koja sprečava Opštinu da realizuje ono što jesu planovi razvoja i kroz program uređenja i kroz definisani budžet, a tiče se rekonstrukcije saobraćajnice. Kao jedan od preduslova jeste rješavanje imovinskog pravnih odnosa. Konkretno, u ovom slučaju prošle su dvije godine kako bismo riješili imovinsko pravne odnose i kako bismo projekat koji je spreman već dvije godine i tender koji je bio zaključen prije dvije godine aktivirali, odnosno kako bismo počeli s radovima. Nažalost, izvođač radova koji je bio izabran po tom tenderu, zbog skoka cijena građevinskog materijala je bio primoran da odustane. Već ovih dana moraćemo da pokrenemo tu proceduru i nakon završetka sezone krenućemo sa radovima koji bi ovu saobraćajnicu na adekvatan način rekonstruisali kroz zamjenu kompletne infrastrukture. Između ostalog, i za Sutomore je predviđeno da se kroz uvođenje režima jednosmjernih saobraćajnica obezbijedi i određeni broj parking mjesta na samim saobraćajnicama. Ono što je takođe naša želja, a govorim o mikrolokalitetu između crkve i marketa „Franca“, jeste jedna urbanistička parcela koja je u vlasništvu Željezničke infrastrukture koja je po planu definisana kao lokacija za izgradnju garaže. Iskazali smo spremnost kao Opština da otkupimo ovu lokaciju od Željezničke infrastrukture i da na ovom lokalitetu izgradimo garažu koja bi, siguran sam, zadovoljila sve potrebe ne samo mještana već i turista, jer bismo na tom lokalitetu mogli da obezbijedimo dovoljan broj parking mjesta. Upoznat sam i sa činjenicom da je, u međuvremenu, pokrenut neki postupak, da li restitucije ili povraćaja tog zemljišta, tako da nam to predstavlja dodatan izazov. U razgovorima smo, između ostalog, i sa glavnim gradom da nam onaj lokalitet koji je nekada bio dječije odmaralište, ove godine ustupe kao potencijalnu mogućnost parkiranja vozila kako bismo tu akutnu problematiku na adekvatan način riješili. Izuzetno smo posvećeni ovom problemu i nadam se da ćemo u mjesecima koji su pred nama ponuditi konkretna rešenje za Sutomore, odnosno za organizaciju parkinga.
RB/BI: Predsjedniče, sve je to lijepo, međutim, parkirao sam vozilo ispred Doma kulture, nisam vidio onaj znak koji je bio sakriven od grana i lišća, i našao sam vozilo kod Komunalnog. Znači, jedino rješenje za ovakve situacije je „pauk“. Čuli smo na sjednici Skupštine opštine Bar da kreće ponovo u akciju…
Raičević: „Pauk“ je aktivan i radiće u kontinuitetu tokom cijele sezone. Upravo to je nešto što je bila glavna motivacija da u radu budućeg preduzeća Parking servis implementiramo sistem koji će biti apsolutno neutralan, koji će kroz sistem kamera kažnjavati sve nepropisno parkirane, bez obzira koje su registarske oznake i čija su vozila. S druge strane, imamo izraženu intenzivnu problematiku nedostajućeg parking prostora i na Virpazaru. Tamo smo prošle godine implementirali drugačije rješenje u odnosu na ono koje će biti na snazi u centru grada i Sutomoru, a to jeste pauk vozilo. Tamo koristimo takozvane „kandže“ gdje ćemo kažnjavati sve koji se nepropisno parkiraju. I ne samo u Virpazaru, „kandže“ će biti u upotrebi i u Čanju i u Sutomoru, tako da ćemo se ove godine maksimalno posvetiti sankcionisanju nepropisnog parkiranja.
RB/BI: Da se vratimo problematici Komunalnog preduzeća. Dopala mi se reakcija izvršnog direktora Komunalnog. Kaže: svi napadaju njega, a hvale radnike. Mora da neko, ipak, organizuje taj posao, zar ne?
Raičević: Tako je, ali svi mi na odgovornim funkcijama smo svjesni, i to je sastavni dio posla kojim se bavimo, da ta odgovornost za sve ono što je dobro pripada nekom drugom, a za sve ono što nije dobro mi smo, kao funkcioneri na glavnim funkcijama, krivi. Međutim, vratiću se na ono što sam govorio, sanitarna deponija „Možura“ je prilagodila svoje poslovanje potrebama naših sugrađana. Otvorili su kapije sanitarne deponije za sve potrebe koje se tiču i kabastog otpada i zelenog otpada i svega onog što se i sada može deponovati na njoj. Rezultati u prvih mjesec i po dana su zaista jako dobri, govorimo o preko 40 tona deponovanog otpada, dominantno od strane privrednih subjekata, ali neka i ovo bude apel za sve naše sugrađane, posebno one koji su ovih dana u trci sa vremenom i pokušavaju da svoje objekte, za potrebe sezone, dodatno prilagode, da sav nepotrebni materijal odlažu u deponiju. Osim toga, na mnogim lokacijama su instalirani i savremeni polupodnezmni kontejneri, a ove godine ih imamo jako veliki broj, i mislim da njima pokrivamo kompletno gradsko jezgro. Gledamo, ovih dana, i dušeke i ostatke nekih kreveta: očigledno nismo uspjeli da dovoljno dobro iskomuniciramo sa nivoa sanitarne deponije „Možura“ da je to mogućnost koja je data svima u određenom vremenskom periodu. Tokom dana se može tamo deponovati, da ne moramo da brinemo da li će nas neka od kamera snimiti (a sve su kamere na pozicijama gdje su postavljeni kontejneri aktivne) i da će naša Komunalna policija biti krajnje radikalna u dijelu sprovođenja kaznene politike. Mislim, a govorimo o kaznama koje se kreću u iznosu od 500 eura, da je mnogo lakše pozvati telefon sanitarne deponije Možura, deponovati taj otpad upravo na lokacijama koje su obezbijeđene za tako nešto i rasteretiti zaista mnoge zaposlene u Komunalnom preduzeću, koji dosta često kabasti otpad moraju ručno da utovaraju. S druge strane, čuli smo i toga dana na sjednici i da mehanizacija koja je dominantno dimenzionisana za komunalni otpad bude često van snage upravo zbog toga što se odlaže kabasti otpad, gume. Vidjeli smo prije nekoliko dana preko puta Radio Bara, na pozicijama ovih đubrijera su bile deponovane četiri automobilske gume! Prosto ne možemo da vjerujemo, pa to je sami centar grada.
Slušalac: Zovem iz Bara, zgrada Lekića, Bjeliška 3. Tamo su useljeni u jednoj garsonjeri Romi, ovi kojima su izgorele barake. Iz Socijalnog kažu da je tamo njih četvoro, a njih ustvari ima 15-ak. Nemoguće je izdržati da se tu živi. Mi koji stanujemo tu i imamo garsonjere, molimo da se nešto preduzme da se riješi taj problem.
Raičević: Ova problematika koja je prisutna već nekoliko mjeseci sve nas u administraciji i te kako opterećuje, govorimo o našim sugrađanima koji su u stanju socijalne potrebe, koji nemaju riješen pravni status u našem gradu. Mi smo sa nivoa lokalne uprave, svjesni problematike, nastojali da u razgovorima sa Ministarstvom rada i socijalnog staranja obezbijedimo finansijska sredstva koja bi bila namjenski opredijeljena i utrošena za izgradnju stambenih objekata za potrebe smještaja pet romskih porodica. Ta ponuda koju smo uputili Ministarstvu rada i socijalnog staranja je i dalje aktivna. Opština je bila spremna da finansijski participira u određenom iznosu, kako bi se na lokaciji u državnom vlasništvu izgradili objekti koji bi bili dati na korišćenje ovim porodicama. To je dominantno problematika koja je vezana za rad Centra za socijalni rad, odnosno Ministarstva rada i socijalnog staranja. Opština tu nema ingerencije ali smo, svjesni potrebe, iskazali punu spremnost da participiramo i pomognemo ovim porodicama. Nisam bio upoznat sa činjenicom da su oni smješteni u nekom od stambenih objekata, naša su nastojanja i u prethodnom periodu bila vezana i za potencijalnu kupovinu već gotovih objekata stanovanja koji bi bili u vlasništvu Centra za socijalni rad, a po određenim uslovima bili dati na korišćenje ovim porodicama. Bavimo se ovom problematikom, i još uvijek nismo došli do konkretnog rešenja. Molim za razumijevanje i za strpljenje, govorimo o našim sugrađanima koji su, zaista, u stanju potrebe za obezbjeđenje adekvatnog smještajnog kapaciteta i rješavanja svih onih životnih potreba sa kojima se susreću u kontinuitetu od ’99. godine kada su kao raseljena lica došli u naš grad. Mi smo kao društvo u obavezi da pomognemo tim ljudima da se integrišu u našu zajednicu koliko god da je to moguće. Zaista apelujem ovom prilikom da pokažemo razumijevanje prema njima. Naravno, treba istaći sve što jeste neadekvatno ponašanje, ali moramo biti svjesni činjenice da se oni susreću sa zaista najvećim životnim izazovima i da kao zajednica moramo udružiti snage i riješiti stambeno pitanje ovih raseljenih lica.
RB/BI: Kao svaki loš novinar ja sam pripremio ovdje neka pitanja pa da mi se minuli rad vrednuje i valorizuje, moram da ih postavim. Mnoge je začudila i iznenadila prepiska Soho grupe i Opštine. Menadžer kvarta Soho City je kazao da se park u ovom kvartu ne održava, Opština ne reaguje, moguće su tragedije. Opština je uzvratila da je to svojevrsni pokušaj reketa za održavanje parka ispred zgrade Soho City. A Soho City je na brzu reakciju Opštine naglasio da se nada da će Opština tako brzo da reaguje i da riješi problem sa sistemom za polivanje, zamijeni biljke koje su se osušile, postavi ležećeg policajca, pusti u rad fontanu i izoluje kablove koji su pod naponom. Evo prilike da, ukoliko želite, u ime Opštine, izjednačite na 2:2.
Raičević: Zaista, smatrao sam da nema potrebe da ulazimo u dalju polemiku sa menadžmentom Soho City-ja. Govorimo o kompaniji koja se bavi održavanjem samih objekata Soho City-ja, gdje su parkovske površine koje su izgrađene ispred ovih objekata, u vlasništvu Opštine Bar, finansirane sredstvima svih građana Bara i koriste se od strane svih naših sugrađana, a dominantno stanara ovih zgrada. Svi oni koji posjećuju ovaj lokalitet, svi oni koji konkretno sa svojom djecom provode vrijeme u ovim parkovima, mogu da posvjedoče svemu onome čega sam ja svjestan, a to je da u kontinuitetu imamo ponavljanje vandalskih pokušaja djece ili možda nekih odraslih lica, da lome i ruše ono što je lijepa parkovska površina u samom centru grada. S druge strane, mi smo završili radove na izgradnji novog parka u neposrednoj blizini i ta zaista lijepa zona treba da bude na ponos svima nama u Baru. Da, imali smo ponudu više puta upućenu od strane menadžmenta Soho City-ja da oni preuzmu održavanje ovih parkovskih površina. Naravno da su za to tražili finansijsku nadoknadu. Ja ću biti krajnje korektan i reći da smo u prethodne dvije godine ili rekonstruisali, ili izgradili šest parkovskih površina koje, između ostalog, podrazumijevaju i dječja igrališta i sportske poligone. Da je na današnji dan šteta na manje-više svim tim lokalitetima (govorimo o dominantno dječjim igralištima), preko 30.000 eura i da smo početkom ove godine nadležnost za održavanje rekvizita i mobilijara za dječja igrališta i sportske poligone prebacili i to stavili kao obavezu Sportsko-rekreativnom centru. S druge strane, Komunalno preduzeće održava zelene površine, a naš Vodovod održava sisteme fontana odnosno samog navodnjavanja. Ono što je činjenica, a to je da je i sistem zalivanja parkovske površine neadekvatan, zbog toga što je sistem kap po kap, koji podrazumijeva izgradnju sistema otvorenih cjevovoda, bio svojevrstan mamac za sve one pse koji se nalaze u ovom kvartu tokom ljetnjih mjeseci da se lijepo osvježe i da se zabave, tako da je sistem oštećen. Neophodno je da dođe do projektovanja sistema zelenih površina. Fontana će morati da se ponovo stavi u funkciju, s obzirom da i tu govorimo o vandalskom činu. Koristim priliku i ovim putem pozivam menadžment Soho City-ja da pomogne i Opštini odnosno Komunalnoj policiji, da nam ustupi sadržaj video nadzora koji imaju, pa da vidimo ko su pojedinci koji u kontinuitetu sprovode vandalske činove. Bilo je govora i o tome da se ispisuju raznorazni grafiti… Da, naše službe su reagovale i uklanjale sve ono što jesu neadekvatni grafiti ispisivani na ovom parkovskom mobilijaru. Isto tako moramo biti svjesni činjenice da pored svih napora koje ulažemo, značajnih finansijskih sredstava koja se troše kako bismo održali sve ono što smo izgradili, jednostavno moramo da razgovaramo sa našom djecom, da utičemo na njih, da utičemo na njihovu svijest. Ne mogu ni ja da prihvatim činjenicu da upravo u Soho City parku imamo djecu od 15 ili 16 godina koja koriste i klackalice i ljuljaške sa ciljem da ih devastiraju, a ne da bi uživali na njima.
RB/BI: Ja sam jedan od „fanova“ glavnog gradskog trga. Iz više razloga. Prvo što tu, kad mi je supruga u obližnjim marketima, mogu da „danem dušom“ i uživam u onoj fontani. A neki put namjenski tu boravim, uveče, kad se prelivaju one lijepe boje i kad ne mislim ni o čemu, samo zurim u njih. Šokirao sam se na poslednjoj sjednici Skupštine opštine Bar, kad su rekli da ta fontana nije u funkciji jer su vandali uspjeli i nju da devastiraju. Imate li vi kakve šanse da se izborite sa tim huliganima?
Raičević: Vandalskim činom je glavna kontrolna pozicija kojom se obezbjeđuje elektro napajanje fontane, oštećena. Bićemo, upravo zbog svih onih neophodnih radnji koje se tiču ispumpavanja vode iz same tehničke prostorije ispod fontane i sanacije pumpi i cjelokupnog sistema koji je oštećen, nekoliko dana bez funkcionalne fontane. Isto tako želim da Vas informišem da u kontinuitetu, od prvog dana kad je rekonstruisan Trg i kad je fontana stavljena u funkciju, plaćamo zaštitara koji provodi vrijeme na ovom lokalitetu, upozoravajući i pokušavajući da utiče na svijest ljudi, posebno djece, da fontana nije prostor za kupanje, da se koristi namjenski i da pruži jedan vid osvježenja u ovim vrelim danima i da uživamo u svemu tome što fontana pravi. Prosto je za nevjerovati da je djeci to izazovno da i sa trotinetima prolaze kroz fontanu. Samim tim činom se oštećuju i mlaznice koje nijesu nimalo jeftine. Sam sistem je prilično kompleksan, odnosno, zahtijeva maksimalnu posvećenost u dijelu održavanja. Očigledno su vandali ovog puta bili uspješniji od nas.
RB/BI: Malo imamo česmi u ovom našem gradu upravo zbog tih stvari. Međutim, iznenadila me činjenica da ona česma preko puta „Planeta“ i dalje radi?
Raičević: Da, radi, stavili smo je u funkciju. Nastojaćemo da održavamo sve ono što jesu elementi tog urbanog mobilijara koji je instaliran u samom centru grada, uprkos zaista visokom stepenu vandalizma kojem svjedočimo svakog dana sve više.
RB/BI: Je li definitivno pretekla Stara maslina ili su tu još moguća neka iznenađenja?
Raičević: Po poslednjim informacijama koje sam dobio od v.d. direktorice „Kuće maslina“, na zadovoljstvo svih nas, Stara maslina je iz tog najstarijeg dijela dala znake života. Na žalost svih nas, to smo mogli i da vidimo i prethodnih dana, s obzirom da je „Kuća maslina“ preuzela upravljanje ovih lokalitetom, da ni Stara maslina nije pošteđena pokušaja vandalizma, da je jedan dio stabla oštećen usljed neadekvatnog pristupa onih koji posjećuju ovaj lokalitet. Očigledno, postavlja se kao jedina moguća solucija da kroz zaštitarsku službu, koja mora biti prisutna 24/7 na ovim lokalitetima, ili kroz video nadzor, sačuvamo sve ono što jesu spomenici kulture, odnosno prirodna dobra sa kojima se i te kako ponosimo. Pokazali smo svi u našem gradu izuzetan stepen zabrinutosti za stanje stabla Stare masline. Ovih dana, kada smo uspjeli da je potpuno oporavimo, imamo neke pokušaje vandalskih nastojanja, ali nadam se da ćemo se i sa ovim izazovima izboriti.
RB/BI: Sve je lijepo: i demokratija i razgovori i tribine, ali represivne mjere su zlatne mjere. Znate li kad sam poslednji put parkirao vozilo ispred Doma kulture? Nikad više otkad su mi ga odnijeli.
Raičević: Očigledno, sve ono što jeste naše nastojanje da kroz preventivno djelovanje utičemo na promjenu svijesti, ne daje adekvatne rezultate. I biće tako dok ne osjetimo represiju, a ona se mora sprovoditi kroz sprovođenje kaznene politike i to bez rezerve i jednako prema svima. Apelujem još jednom na sve naše sugrađane, posebno na one koji imaju problema sa deponovanjem kabastog otpada, da iskoriste mogućnost sanitarne deponije „Možura“ da je riješe po povoljnim uslovima, a u protivnom, kamere snimaju, Komunalna policija će sprovesti sve ono što jesu represivne mjere. Kazne su oko 500 eura, zato još jednom upućujem apel da svi oni koji imaju tu problematiku iskoriste mogućnost „Možure“. Na kraju krajeva, ovih dana smo uputili i četvrtu urgenciju prema Ministarstvu unutrašnjih poslova, svjesni činjenice da sistem video nadzora u našem gradu funkcioniše i da smo po ugovoru i po sporazumu koji je zaključen između Opštine Bar, Budve i glavnog grada sa Ministarstvom unutrašnjih poslova, u mogućnosti da koristimo video sadržaj sa ciljem da rješavamo probleme o kojima danas govorimo, da nam se konačno poslije dvije godine, koliko je prošlo da je sistem stavljen u punu funkciju, omogući da možemo da koristimo video sadržaj isključivo namjenski, kako bismo rješavali ove probleme. Nadam se da će Ministarstvo unutrašnjih poslova pozitivno odgovoriti i da ćemo time omogućiti Komunalnoj policiji da mnogo efikasnije može da sprovodi kaznenu politiku na terenu, a tiče se održavanja komunalnog reda.
RB/BI: Poštuje li se Vaša zabrana gradnje u priobalnom pojasu i zabrana loženja vatre u ljetnjim mjesecima, od 15. juna do 10. septembra. Predstoji nam, po svemu sudeći, dugo, teško, sparno, suvo ljeto, avgust je tradicionalno mjesec požara.
Raičević: Volio bih da mogu da kažem da se poštuje, međutim, i sam sam se uvjerio da se na određenim pozicijama i lokalitetima ne poštuje Odluka o zabrani izgradnje tokom ljetnjih mjeseci, koju smo ove godine donijeli mnogo ranije nego prethodnih godina. Već 16. juna u Sutomoru imali smo intenzivnu gradnju na samoj obali mora. Komunalna policija je odmah reagovala i uputila to dalje građevinskoj inspekciji, s obzirom da su oni nadležni za sprovođenje represivnih mjera. Ja ću, i te kako, uputiti urgenciju prema građevinskoj inspekciji da obrati pažnju na sve ono što jesu lokaliteti na kojima se izvode građevinski radovi, a govorimo o lokalitetima koji su, po logici stvari, opterećeni u toku ljetnjih mjeseci zbog intenzivnog saobraćaja. Ukoliko na sve to dodate kamione koji pumpaju beton i opterećuju i sam saobraćaj, mislim da je više nego opravdana naša odluka da se ove godine uvede zabrana i u dijelu Jadranske magistrale, posebno u pojasu 100 metara lijevo i desno kako bismo rasteretili sve saobraćajnice koje prolaze kroz naš grad, a pripadaju dominantno ovoj jedinstvenoj Jadranskoj magistrali. Odluka se ne poštuje, ali ćemo od 1. jula pooštriti mjere kontrole. S druge strane, želim da vjerujem da je sazrela ta svijest, da upravo u ovim tropskim danima nije period kada se može ložiti vatra, odnosno roštiljati i da time spriječimo potencijalne požare, a svjesni smo činjenice da manje-više nijedne godine nismo bili pošteđeni od velikih požara koji imaju fatalne posljedice. Na kraju krajeva, budimo odgovorni prema sebi, prirodi i vrijednim ljudima koji rade u Službi zaštite i spašavanja.
RB/BI: Barski ljetopis počinje 15. jula, imaće i svoju produkciju, predstavu „Egzekutor“ koju režira Milija Šćepanović, a igraju Mirko Vlahović, Branko Ilić i Mirjana Đurđević. Premijera je predviđena za 29. jul, prva repriza dan kasnije na sceni u Starom gradu. Ovogodišnji ljetopis ima, da tako kažemo, hendikep, što je Dvorac kralja Nikole pod ključem i neupotrebljiv za muzički i književni program. Zna li se gdje će biti izvedeni brojni književni i muzički programi?
Raičević: Ja ne bih koristio ovu terminologiju koju Vi koristite, „pod katancem“. Dvorac je pod rekonstrukcijom više nego potrebnom i više nego dugo čekanom. Svjesni smo činjenice da smo ušli u vrlo zahtjevan posao koji podrazumijeva maksimalnu posvećenost zbog svega onoga što ovakvi projekti sami sa sobom nose. Prilično ambiciozno smo postavili rok za završetak radova, devet mjeseci. Međutim, susreli smo se sa mnogim izazovima u fazi realizacije, s obzirom da projekat nije mogao da predvidi okolnosti koje su na terenu. S druge strane, pokazali smo maksimalnu spremnost i izdvojićemo još dodatnih sredstava iz budžeta kako bi Dvorac doživio pravu rekonstrukciju i taj prostor stavljen u organizaciju kulturnih događaja i turističke promocije. Ove godine ćemo koristiti neke druge prostore. Ja zaista smatram da je prostor ispred Doma revolucije, na onom malom trgu, amfiteatru, sjajan za organizaciju i književnih i mnogih drugih programa „Barskog ljetopisa“. Treba iskoristiti jedan zaista fenomenalan prostor i potencijal koji Stari Bar ima. Manje-više na svim lokalitetima možemo organizovati događaje.
RB/BI: Samo da vam kažem za ovaj „katanac“ koji, činjenica, malo grubo zvuči… Ima tamo još prostora… Sad je zaključana glavna kapija, ne može se proći, ali bilo je tamo nekih adekvatnih mjesta, možda preko puta Knjaževe bašte. Tu je, svojevremeno, bio jedan lijepi prostor za književne večeri.
Raičević: Tako je, mogu se razmotriti mogućnosti, ali zbog bezbjednosti svih onih koji bi potencijalno koristili ovaj lokalitet, procjena je da bi najbolje bilo da se to sve zatvori, čisto zbog same bezbjednosti. Ja sam siguran da možemo da pronađemo zaista sjajne lokalitete. Govorimo i o tome da je prije nekih četiri, pet godina jedan kulturni program bio organizovan i u samom Pionirskom parku. Zašto se ne bi stavio u funkciju upravo i onaj plato Logor parka, može se i on iskoristiti za organizaciju književnih večeri, s obzirom da je zaista lijepo uređen. Ove godine ćemo se baviti i sa tim izazovima koji se tiču prostornih kapaciteta koji će biti stavljeni u funkciju samog „Barskog ljetopisa“. Ono što me raduje jeste da je očigledno formiran zaista kvalitetan program, siguran sam da i Vi dijelite moje mišljenje da je pozorišni program upravo onaj koji privlači najviše posjetilaca „Barskog ljetopisa“. Imaćemo širok dijapazon regionalnih produkcija, koje će biti zastupljene na „Ljetopisu“ i poslije toliko godina ćemo biti u prilici da imamo sopstvenu produkciju. Vi ste spomenuli predstavu „Egzekutor“, ali takođe radi se i na još jednoj predstavi u koprodukciji sa Zetskim domom. Očigledno, pozorišni program će ove godine biti na adekvatan način zastupljen, a ja sam siguran da će selektori i književnog i muzičkog programa i likovnog programa pokazati puni kapacitet i formirati programe koji će privući jako veliki broj gostiju na „Barski ljetopis“.
RB/BI: Ako tako ne bude, čeka ih, može se reći, malo veća nervoza s Vaše strane. Imam informaciju da niste bili baš meki na nekim sastancima povodom nekih ranijih festivala?
Raičević: Ja sam neko ko se maksimalno zalaže za konstantno i permanentno unapređenje samog Festivala, budući da on iz godine u godinu treba da se unapređuje, da raste i da se razvija, i da zaista dođe u poziciju da se može adekvatno takmičiti i sa „Budva grad teatrom“ i sa „Purgatorijem“, i sa svim ljetnjim festivalima, s obzirom da „Barski ljetopis“ ima maksimalne potencijale. Opet govorim da moramo biti svjesni činjenice da smo i u dijelu finansijskih sredstava koje se obezbjeđuju za „Barski ljetopis“, prilično limitirani u odnosu na druge festivale. Sa nivoa države ta podrška koja se upućuje u kontinuitetu, iz godine u godine, zaista je simbolična. Uvjeren sam u kvalitet ljudi koji će selektovati program i da će ove godine „Barski ljetopis“ zaista biti mnogo bolji nego što je to bio prošle godine.
RB/BI: Dobro je što ćete Vi imati ovu distancu u odnosu na „Barski ljetopis“, ja je neću imati pošto učestvujem u nekoliko programa. A dobro je da budemo objektivni kada je „Barski ljetopis“ u pitanju, sve u cilju da bude sve bolji.
Raičević: Siguran sam da ćete i Vi pokazati maksimalnu objektivnost kad su programi u pitanju. Očekuje nas početak 15. jula, zaista veliki broj programa. Barsko kulturno ljeto će ove godine sigurno zasijati u pravom i punom kapacitetu.
