Sutomore i Čanj su među najpopularnijim turističkim mjestima na crnogorskoj obali, poznata po lijepim plažama, hotelima i dobrom provodu. Ljetnja sezona, međutim, ni na ovim destinacijama nije u potpunosti ispunila očekivanja, kako ugostitelja, tako ni vlasnika privatnog smještaja.
Kako navode, u razgovoru za Radio Bar i Bar Info, uzroci lošije sezone u odnosu na prethodnu godinu, su slabija platežna moć turista, nedostatak parking mjesta i gužve u saobraćaju.
Vlasnica restorana na obali i privatnog smještaja u Čanju, Bojana Zec je istakla da su iz godine u godinu problemi isti – nedostatak kvalifikovane radne snage, ali i infrastruktura koja je “totalno neprilagođena brojnosti automobila na dnevnom nivou”.
„Svjedoci smo ogromnih kolona i gužvi na putevima (koji su istovremeno i tranzit), a kada se desi neki incident na saobraćajnici, momentalno nastane kolaps. Ne vidim da će se u skorije vrijeme nešto promijeniti, jer država djeluje malo nezaintresovano za rješavanje problema koji su od ključnog značaja za razvoj turizama, iako od te grani živi veliki broj stanovnika“, kategorična je Bojana. Kazala je da se uvode novi zahtjevi, pravila, zabrane i sve veće kazne za privatnike, a po njenim riječima „sa druge strane privatnici od njih i nemaju neku pomoć i vjetar u leđa“.
„Kada su cijene u pitanju, one su generalno visoke. Bile su prije sezone, a i sada su. Mi na to ne možemo da utičemo, ali sa druge strane – Crna Gora je jeftinija u odnosu na države u okruženju. Pri tome mislim na prodavnice, kafiće i smještaj kada je Čanj u pitanju“, naglasila je, ona dodajući da „ne želi da boji sve u crno“.
„Moja porodica je zadovoljna, popunili smo sve smještajne kapacitete. Za septembar su dobre prognoze. Imamo dosta starih gostiju, koji nam se rado vraćaju, cijene smo malo korigovali. Naravno, uvijek može bolje i čovjek treba da teži ka višem cilju, ali ne možemo očekivati da se neke stvari same od sebe srede i poboljšaju“, zaključila je Zec, uz poseban naglasak da želi da se zahvali vatrogascima koji su ovih dana imali pune ruke posla i pokazali „nevjerovatnu spremnost, hrabrost i požrtvovanost“.
I Jelena Brežanin, zastupnica u porodičnom poslovanju marketa i apartmana u Čanju, smatra da je evidentan manji broj turista, naročito u predsezoni, konkretno u junu i početkom jula, kada su navikli da rastu gužve, potražnja za smještajem, kolone u saobraćaju…
„Za ovu sezonu možemo reći da postoji manjak interesovanja, pri čemu se ograđujem – to važi za ljetovalište Čanj, mada ovo o čemu govorim, može se čuti na cijelom Crnogorskom promorju. Stiče se utisak kao da sezona dosta kasni i da se svake godine skraćuje, pa je i njen špic kraći“, jasna je Brežanin.
Istakla je da, kada su cijene u pitanju, postoji porast, ali je to, procjenjuje “neminovno i stvar je globalnih tržišnih kretanja”, što se odražava i na troškove koje gosti imaju tokom ljetovanja.
„Primjeri na koje mi naizlazimo svakodnevno u marketu, jesu da su nabavne cijene naših proizvoda dosta više u odnosu na prošlu godinu, pa time i maloprodajne cijene rastu. U korak sa porastom cijena namirnica, rastu cijene kako smještaja, tako i ležaljki na plažama“, kazala je Brežanin, uz naglasak da na cijenu smještaja utiču i povećani nameti za održavanje objekta, plaćanje radne snage, pa je porast cijene ležaja proporcionalan tim novinama.
„Što se tiče turista, sa aspekta marketa gdje nudimo prehrambene proizvode, potrošnja je na neki način ograničena, jer sve više ljudi boravi na bazi polu-pansiona i pansiona. Ljudi žele da se opuste, odmore, ne žele da se bave spremanjem hrane na ljetovanju, pa kupuju ono osnovno, neophodno za tih sedam do deset dana“, objasnila je Brežanin i osvrnula se da su primjetili da potrošači „itekako kalkulišu i vode računa o troškovima”.
Spomenula je i da čuju komentare da su ovdašnje cijene slične onima u zemaljama iz kojih dolaze.
„Cijene na našem primorju, u Čanju, ne odskaču značajno od onih za iste usluge u okolnim mjestima i državama. Da je drugačije, sigurna sam da nas mušterije ne bi poštedjele komentara i kritika”, decidna je Brežanin.
Konobarica u plažnom baru u Čanju, Nora Šabović smatra da je sezona slabija ove godine.
„Cijene su se minimalno povećale, potrošači nisu darežjivi, platežna moć turista nije velika. Nadamo se da će u budućnosti dolaziti kako i domaći tako i strani gosti, jer Crna Gora ipak zavisi od turizma“, konkretna je Šabović.
Maja Knežević, menadžerka poznatog sutomorskog hotela, kazala je da je što se tiče 2024, sezona počela dosta ranije u odnosu na prethodne godine.
„Sutomore je specifična destinacija, puni se tek krajem jula, a ove godine smo bili puni od polovine juna, cijeli jul, cijeli avgust i tako će biti do 20. septembra“ , zadovoljna je Knežević.
Ističe da je dužina boravka dosta kraća.
„Nema više boravka od deset do 15 dana, već se ljetovanje na jednoj destinaciji svodi na četiri do šest noćenja. To je neki novi trend koji je zavladao poslednjih godina, jer gosti umiju tokom ljeta da se vrate i dva puta. Ove godine su najčešći posjetioci iz Rumunije i Poljske“, navodi naša sagovornica.
Kazala je da je primjetna slabija potrošnja van pansiona, usluga koje se tiču ala cart restorana, prodavnica i nekih drugih uslužnih djelatnosti van samog smješataja.
„Moguće da je na to uticala kriza koja je evidentna u cijelom regionu, porast cijena vanpansionske potrošnje za nekih dva-tri posto u odnosu na prošlu godinu, a i sama struktura gostiju i generalno platežna moć, utiče na slabiju potrošnju, iako je gužva evidentna“, objasnila je Knežević, uz komentar da nju zabrinjava količina otpada.
„Šetalište je sređeno, sve je lijepo. Ipak, kanti za smeće nema u dovoljnom broju, ogromna količina pijeska je po ulici, ispred hotela dva puta dnevno peremo prilaz. Komunalci prolaze u ranim jutranjim satima, ali plažu i ulicu je jednim obilaskom dnevno nemoguće održati čistom“, poručila je ona.
Vlasnik restorana u Sutomoru, Marko Vukčević, procjenjuje da je sezona slabija za 20 do 25 posto.
„Cijene jesu porasle, ali je ove godine došla klijentela slabije platežne moći. Bolje rade ulična prodaja brze hrane, nego restorani. Turisti dolaze uglavnom iz manjih i ’siromašnijih’ mjesta u Srbiji“, riječu su Vukčevića.
Boško Vujović, menadžer sektora ugostiteljstva objekta na Šetalištu u Sutomoru, stava je da je ove godine sezona „čudna“.
„Ima turista, dosta njih šeta, ali nema potrošača. Vjerovatno ćemo ove godine osjetiti krizu koja je genaralno zavladala na Balkanu. Većina ljudi je iz Srbije, Makedonije, Bosne“, naveo je Vujović.
Ističe da su cijene ostale iste kao prošle godine.
„Prošle godine se mali broj ljudi žalio na cijene, dok ove dosta njih ima pritužbe. Tužno je, ali istinito – dođu ljudi sa porodicom i jedno parče pice koje košta dva eura, djele na pola“, objasnio je Vujović i zaključio rečenicom „ove godine nam najviše idu čaše vode“.
Anđela Pejanović, vlasnica apartmana u Sutomoru, je istakla da je sezona dosta mirna i da je kasno krenula.
„Očekivali smo više od ove sezone, lošija je u odnosu na prethodnu. Nama je ovogodišnju situaciju olakšala činjenica da imamo goste koji nam dolaze svake godine, pa samim tim imamo i zaradu. Novih gostiju je znatno manje“, objasnila je Pejanović.
I sezonska radna snaga u Sutomoru, koju čine uglavnom mladi ljudi, su istog mišljenja – da je ova sezona znatno lošija.
Iva radi na prodaji parfema, kaže da sezona jeste slabija, a smatra da je to zbog porasta cijena, gužve u saobraćaju koja je „nepodnošljiva“ i da su ljudi finansijski oslabili.
„Gosti se žale na cijene, posebno na one u restoranima i kafićima, a skupe su im i ležaljke. Turisti su pretežno iz Srbije, Makedonije, Bosne“, navodi ona.
Anastasija koja prodaje krofnice, ističe da je sezona mnogo drugačija nego inače, kao i potrošači.
„Na momente ima veće gužve – u saobraćaju, na plažama, ulicama. Ali, potrošača nema toliko. Da li je to zbog rasta cijena, i da li kvalitet ostaje na istom nivou, ostaje pitanje“, kazala je Anastasija.
Konobar u kafiću uz obalu mora, Muhamed je objasnio da je sve manje i manje naroda i da je sezona loša.
„Sjećam se da sam prošle godine, što se tiče bakšiša, ‘izlazio’ duplo više nego ove sezone. Vjerovatno je rast cijena uticao na to“, iskren je Muhamed.
Prodavačica nakita, plažnog programa i suvenira, Leonora nema baš lijepo mišljenje o sezoni.
„Sezona je nikakva, naroda ima puno, potrošača nema. Jaka muzika, rast cijena, sve je to uticalo da bude ovako“, nezadovoljna je.
Na štandu sa voćem i povrćem na kome radi Zemra, primjetan je manji broj turista, pa su i prihodi slabiji u odnosu na prethodnu godinu.
„Posjetioci su obično ljudi iz regiona, a što se tiče cijena proizvoda, one su u rangu prošlogodišnjih“, zaključila je.
