Gost emisije „Sunčanom stranom ulice“ bio je izvršni direktor DOO „Vodovod i kanalizacija Bar“ Mladen Đuričić.
RB/BI: Najsvježija vijest, kada je u pitanju Privredno društvo na čijem ste čelu, je da je Regionalni vodovod Crnogorsko primorje, kako smo objavili u nedjelju, smanjilo količine vode koje barski Vodovod preuzima iz njihovog sistema. Podsjetimo da ste iz tog sistema preuzimali 160 litara u sekundi, kao i da ste sve obaveze izmirivali redovno. Posljednjih dana ta količina je za 50 litara u sekundi manja od one koju ste potraživali od Regionalnog vodovoda. Iz Regionalnog vodovoda smo, međutim, dobili saopštenje u kome se, između ostalog, navodi da je, citiram „lokalni vodovod Bar za mjesec septembar ugovorio 40 l/s, dok se na današnji dan (2.09.2024.) isporučuje 128 l/s prema ovoj opštini, što je za 3,2 puta više od ugovorene količine. Opština Bar dobija najveću količinu vode preko ugovorene količine u odnosu na sve opštine na Crnogorskom primorju“. Zamoliću Vas da objasnite o čemu se zapravo radi, kako se novonastala situacija odražava na vodosnabdijevanje, koja naselja su ugrožena i šta ćete preduzeti?
Đuričić: Tako je. Građani su od strane ovog privrednog Društva obaviješteni da je došlo do smanjenja isporuke vode iz sistema Regionalnog vodovoda prema Vodovodu Bar. Moram da naglasim da će ovo smanjenje koje dolazi u trenutku kada je još uvijek velika potrošnja, kako zbog turističke sezone, tako i visokih temperatura, nažalost, imati negativan uticaj na urednost vodosnabdijevanja u određenim područjima naše opštine (uže gradsko jezgro, Žukotrlica, Donji Šušanj, Ilino, Bjeliši, Ahmetov brijeg i Polje). Kada je u pitanju komunikacija sa Regionalnim vodovodom, moram naglasiti da je tokom posljednjih pet-šest dana osjetan značajan pad pritiska u mreži, a da pritom, od menadžmenta te kompanije nismo imali blagovremene informacije. Upravo to je i bio razlog što smo se u nedjelju oglasili saopštenjem u kojem objašnjavamo da su nam, bez najave, uskratili isporuku vode za 50-60 litara. Tokom sezone smo uzimali oko 170 sekundnih litara, što jeste preko ugovorene količine, ali je, isto tako, mnogo bitno da kažem da smo to radili vodeći računa o potrebama građana i nužnosti urednog vodosnabdijevanja, ne žaleći sredstva. Očekivali smo da će nam Regionalni vodovod obezbijediti potrebne količine vode, samim tim što su, iz sedmice u sedmicu izlazili sa saopštenjima da iumaju dovoljno vode i da ne brinemo. Ipak, dosta puta smo dolazili u situaciju da nam, kada zatražimo dodatne količine, dobijemo povratnu informaciju da vode nema. Razumijem ljutnju građana, ali treba da razumiju da nismo bili u situaciji da im u svakom momentu isporučujemo više vode nego što smo preuzimali iz Regionalnog vodovoda. Iza nas je sušni period, tokom kojeg su lokalna izvorišta bila „na izdisaju“. Vodovod Bar će nastojati da preduzme sve raspoložive mjere kako bi se minimizirale posljedice smanjenja dodatnih količina vode i time zašitit interese svojih korisnika.
RB/BI: Koliko u ovom trenutku regionalni vodovod isporučuje vode barskoj opštini?
Đuričić: Prema posljednjim informacijama 125 litara u sekundi. U ponedjeljak smo se još jednom obratili sa molbom za isporuku dodatnih 25 litara. Povratna informacija je da postoji mogućnost za povećanje od pet do deset litara. To je malo, ali utjeha je što su krajem sedmice najavljena kiša, pa se nadam da ćemo već za vikend imati uredno vodosnabdijevanje.
RB/BI: Razgovor smo započeli viješću koja nije povoljna, a možda naredno pitanje donese odgovor koji će nam biti drago da čujemo. Počeo je septembar, sezona se bliži kraju, kakva je bila?
Đuričić: Sezona je bila očekivano dinamična. Naše Društvo je u predsezoni preuzelo sve pripremne radnje kako bi sezonu i sve izazove koje ona nosi dočekali spremno. S tim u vezi, pogoni u zaleđu na izvorištima Velje Oko i Orahovo Polje, kao i prepumpna stanica „Sutomore“ su stavljeni u puni kapacitet. Međutim, ove godine je bila izuzetno loša hidrološka situacija, bilo je jako malo padavina, što je direktno uticalo na smanjenu izdašnost lokalnih vodoizvorišta. Mi smo svakako te količine nadomjestili povećanim količinama iz Regionalnog vodovoda. Povećan broj turista dovodi i do veće potrošnje, a kada tome pridodamo i neracionalnu upotrebu pijaće vode, čemu i dalje svjedočimo, moralo je u određenom dijelu grada, a posebno u turističkim naseljima ili na višim kvotama doći do poremećaja u vodosnabdijevanju. Svakako, naše ekipe su bile konstantno na terenu i trudili smo se da u najbržem roku odgovorimo na sve nepredviđene situacije.
RB/BI: Koja naselja su bila „najkritičnija“ i gdje ste morali da uvedete restrikcije?
Đuričić: Restrikcije ili, blaže rečeno, plansku isporuku vode smo, zbog smanjene izdašnosti, uveli samo u naseljima Sustaš i Podsustaš, koje je direktno vezano sa naseljem Mandarići.
RB/BI: Kakvi su planovi za period do narednog ljeta u pogledu ulaganja u vodovodnu infrastrukturu?
Đuričić: Pored aktuelnog, izazovnog privrednog ambijenta, sve resurse prioritetno usmjeravamo na kontinuiranoj isporuci vode krajnjim korisnicima, kao i na realizaciji projekata koje za cilj imaju unapređenje vodovodne mreže u skladu sa zakonskim mogućnostima, ulaganje u edukaciju kadrova, poboljšanje tehničkih kapaciteta i uvođenje inovativnih mehanizama u radu, da bi spremno dočekali sve buduće izazove i odgovorili na najbolji način. I pored tekućih aktivnosti, za naredni period je u planu izrada sledeće tehničke dokumentacije za značajne projekte na teritoriji naše Opštine. Zahtjevni planovi podrazumijevaju izradu Glavnog projekta rekonstrukcije i izgradnje fekalne kanalizacione mreže u Željezničkoj i Tabijskoj ulici u Mjesnoj zajednici Bar 2, Glavnog projekta izgradnje vodovodne i fekalne kanalizacione mreže u Burtaiškoj i 192. Ulici, u Mjesnoj zajednici Bar IV-Burtaiši, Glavnog projekta izgradnje vodovodne i fekalne kanalizacione mreže u Tršanjskoj ulici, u Mjesnoj zajednici Bar IV-Burtaiši, Glavnog projekta izgradnje fekalne kanalizacione mreže u Ulici Androvića brijeg, u Mjesnoj zajednici Bar IV-Burtaiši, Glavnog projekta izgradnje pumpne stanice za naselje Mandarići i Idejnog projekta javnog vodovodnog i kanalizacionog sistema naselja u zahvatu DUP-a ”Veliki Pijesak” u Baru (za koji apelujemo na Opštinu Bar da se malo više uključi, kako bi taj projekat bio brže i kvalitetnije realizovan). Svaki od ovih projekata ima za cilj trajno rješavanje pitanja vodosnabdijevanja u navedenim mjesnim zajednicima i predstavlja velike poduhvate kojima se mora ozbiljno i sistemski posvetiti u cilju uspješne realizacije, a na zadovoljstvo svih građana.
Takođe, već i za 2025. godinu, iniciraćemo ka jedinici lokalne samouprave još dva značajna projekta koja će unaprijediti kvalitet vodosnabdijevanja u Baru. Jedan se odnosi na Glavni projekat izgradnje vodovodne mreže u naselju Vitići i Peranovići, u Mjesnoj zajednici Šušanj, a drugi je Glavni projekat izgradne fekalne kanalizacione mreže u Ulici Vojvode Maše Vrbice u Mjesnoj zajednici Bar IV-Burtaiši. Oba projekta definisana su na inicijativu mještana, u saradnji sa menadžmentom i tehničkom službom našeg Društva. Zaista smo iskazali potpunu spremnost da u predivđenom roku pripremimo neophodnu projektnu dokumentaciju. Osim toga, inicirali smo izradu projektne dokumentacije Glavnog projekta za izgradnju lokalnog objekta od opšteg interesa – vodovodne mreže na lokaciji magistralnog puta M2.4 Bar-Ulcinj. Ta investicija, vrijedna oko 660.000 eura, će umnogome poboljšati vodosnabdijevanje Polja, Zaljeva i Rene. Do kraja godine očekujemo da će se sprovesti dalji koraci po pitanju izbora izvođača radova i realizacije samog projekta. Kako je Zakon o komunalnim djelatnostima definisao da investiciono ulaganje vrši jedinica lokalne samouprave na osnovu godišnjeg programa, dok je privrednim društvima povjereno tekuće održavanje, DOO „Vodovod i kanalizacija Bar“ će sve svoje stručne i tehničke kapacitete usmjeriti ka blagovremenoj izradi ovih projekata i dostaviti ih Opštini Bar. Svakako, naše stručne službe će u punom potencijalu biti na raspolaganju lokalnoj samoupravi tokom svakog koraka realizacije navedenih projekata.
RB/BI: Bilo bi lijepo da podsjetimo na investicije koje su obilježile period od, recimo, posljednjih deset mjeseci i koliko je uloženo u vodovodnu infrastrukturu?
Đuričić: Ulagalo se dosta. U Šušanju, Zaljevu, Polju, Sutomoru smo radili rekonstrukcije djelova mreže. Početkom jeseni u Sutomoru planiramo rekonstrukciju mreže u Njegoševoj ulici. Trenutno se radi i na pripremi Glavnog projekta izgradnje fekalne kanalizacione mreže u Ulici dr Božidara Perazića u naselju Donja Čeluga. Posebno ističem i da smo u prvom kvartalu tekuće godine završili i intezivne radove na rekonstrukciji podmorskog ispusta „Volujica“. Ovaj projekat je od vitalnog značaja za zaštitu životne okoline i unapređenje sistema odvođenja otpadnih voda. Osim radova na sanaciji, uvedena su i nova tehnološka rješenja. U cilju unapređenja rada fekalne pumpne stanice“Vojulica“, ugrađen je i poseban uređaj- sjeckalica za otpadne vode, koja je namijenjena za usitnjavanje čvrstog otpada.
Kako smo planirali i najavljivali, raspisali smo i otvoreni postupak javne nabavke za implementiranje SCADA sistema koji za cilj ima poboljšanje upravljanja i praćenja vodovodnog sistema. Njime će biti omogućeno centralizovano nadgledanje, kontrola i analiza podataka u realnom vremenu.
Zaista, naš primarni zadatak je da uvijek budemo u službi građana, pa ulažemo konstantne napore u cilju poboljšanja uslova za nesmetano funkcionisanje vodovodne mreže. Međutim, kao što sam već pomenuo, Zakonom je definisano da je investiciono ulaganje povjereno lokalnoj samoupravi, a tekuće održavanje vodovodne mreže je u nadležnosti ovog Društva. S tim u vezi, u prethodnom periodu smo izveli i rekonstrukciju radova u Zaljevu i Šušanju. Na obje lokacije su izvedeni radovi u dužini od 80m na polaganju vodovodne cijevi od 2 cola i prebacivanju priključaka. Takođe, izvršena je rekonstrukcija vodovodne mreže u dužini od 150 metara u Gornjem Zaljevu, kao i u Polju (Lovrenac) gdje smo rekontruisali smo mrežu u dužini od 70 metara.
RB/BI: Uvijek nam je u fokusu razgovora vodovodna mreža. Kakva je sutuacija što se tiče kanalizacione mreže u Baru?
Đuričić: Kanalizaciona mreža ima oko 78 kilometara. Projektom poboljšanja vodosnabijevanja i odvođenja otpadnih voda na Crnogorskom primorju – Faza III Bar, realizovano je dosta što se tiče izgradnje nove kanalizacione mreže. Ipak, dosta problema je ostalo za rješavanje. Najveći problem u održavanju sistema predstavlja nesavjesno postupanje pojedinaca. Takođe, razvoj kanalizacionog sistema nije praćen razvojem vodovodne mreže. Ovaj sistem nije separatni, odnosno, na mnogim lokacijama fekalna kanalizacija služi i za prihvat atmosferske vode, što stvara ogromne probleme sa količinom otpadnog materijala koji se taloži u fekalnim stanicama. Kako bi se rješavali problemi u odvođenju otpadnih voda, neophodna su značajna investiciona sredstva. Ovdje prvenstveno mislim na ulaganja u razvoj atmosferske i fekalne mreže kao dva zasebna, nezavisna sistema.
RB/BI: Uzimajući u obzir da je jedan dio vodovodne mreže izuzetno dotrajao, koliko iznose tehnički gubici i kakav je plan u smislu da se oni svedu na prihvatljiviju mjeru?
Đuričić: Ukupni gubici na vodovodnoj mreži iznose oko 74 procenta. Ne može se reći da je cjelokupna vodovodna mreža dotrajala – prije 15-ak godina je urađena kompletna rekonstrukcija vodovodne mreže u centru grada. U posljednjih pet godina je urađeno još dosta toga što je bilo predviđeno Projektom poboljšanja vodosnabijevanja i odvođenja otpadnih voda na Crnogorskom primorju – Faza III Bar. Najveći problem nam predstavlja vodovodna mreža u prigradskim zonama, izgrađena prije više decenija i to kroz privatne posjede. Gubici na vodovodnoj mreži mogu biti stvarni (fizički) usljed kvarova ili oštećenja i prividni (komercijalni) gubici. Upravo iz razloga što je veliki dio vodovodne mreže još uvijek u privatnim posjedima, komercijalni gubici usljed neovlašćene potrošnje su izuzetno veliki. Jedini način rješavanja ovog problema su investiciona ulaganja koja podrazumijevaju izgradnja nove vodovodne mreže na javnim površinama. Veliku prepreku predstavlja ne samo novac, već i nedostatak planske dokumentacije za pojedine prigradske zone. Ono čime se ovo Privredno društvo svakodnevno bavi je sanacija gubitaka usljed kvarova kao i poboljšanje mjerenja utrošene vode i naplata potraživanja.
RB/BI: Decenijama veliki problem u rentabilnom poslovanju Vodovoda predstavljaju i nelegalni potrošači. Koje mjere preduzimate protiv vlasnika neregistrovanih priključaka?
Đuričić: To je nepopularan posao. Ali, kontinuriano obavljamo detaljne kontrole svih priključaka na teritoriji opštine radi očuvanja funkcionalnosti komunalne infrastrukture i suzbijanja svih vidova nelegalnog korišćenja vode iz vodovodnog sistema. Sve neregistrovani priključci, osim isključenja sa distributivne mreže, podvrgunti su rigoroznim sankcijama koje uključuju pravne postupke i novčane kazne. Protiv tih lica pokreću se i krivične prijave za neovlašćeno priključenje na vodovodnu i kanalizacionu mrežu.
RB/BI: Koliki je stepen naplate potraživanja za utrošenu vodu?
Đuričić: Tokom proteklog perioda, uloženi su značajni napori kako bismo smanjili ukupna potraživanja i to kroz detaljne analize, poboljšnje administrativnih procesa, efikasnu komunikaciju sa korisnicima i rad timova za prinudnu naplatu. U odnosu na isti period prethodne godine ukupna potraživanja su smanjena za 9,35 posto. Potraživanja po osnovu redovnog dugovanja smanjena su za 17,50 posto, dok su potraživanja po osnovu utuženja na istom nivou. Još jedan važan aspekt poslovanja jeste i poboljšanje fakturisane realizacije i stepena naplate. Količina fakturisane vode prema krajnjim korisnicima bilježi povećanje od 11,35 posto, dok je naplata potraživanja veća za 4,76 posto u odnosu isti period prethodne poslovne godine.
RB/BI: Podsjetimo i da ste potrošačima omogućili da dug za vodu plate u nekoliko rata. Ima li ta olakšica efekta, kada govorimo o punjenju kase Vodovoda i ko sve ima pravo da aplicira za reprogram duga?
Đuričić: Već duže vremena je aktuelna reprograma duga za utrošenu vodu “Na rate lakše do otplate”, kao program za olakšavanje finansijskog tereta zaostalog duga naših korisnika i izbjegavanje troškova prinudne naplate. Ovaj program nije rezervisan samo za fizička lica, već je dostupan i pravnim licima. Program reprograma namijenjen je korisnicima koji duguju više od dva mjesečna računa, a da ona nisu ispod iznosa od sto eura, korisnicima prema kojima su podnijeta rješenja o izvršenju kod javnog izvršitelja, a za koje prinudna naplata nije počela, korisnicima čiji su postupci pred nadležnim sudovima, ali i za one prema kojima su donijete pravosnažne presude i korisnicima koji su u prethodnim godinama potpisivali reprogram, ali nesu ispoštovali propisanu dinamiku plaćanja. Zahvaljujući ovoj mjeri omogućavamo koriscima da dugove riješe uz povoljne uslove, čime se uvećava naplata potraživanja i održava stabilno finansijsko poslovanje.
RB/BI: Ko kontroliše ispravnost vode za piće koju koriste domaćinstva?
Đuričić: DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar za potrebe ispitivanja ispravnosti vode za piće unajmljuje treće lice, odnosno akreditovanu labaratoriju Doma zdravlja Bar, dok za kontolu otpadnih voda analize obavlja Institut za javno zdravlje Crne Gore. Redovne konrole se vrše četiri puta sedmično, uzimajući po sedam uzoraka sa jasno definisanih lokacija. Naše Društvo svakodnevno kontroliše rezidualni hlor, a tokom kišnih perioda svakodnevno ispitujemo vrijednost mutnoće vode. Na osnovu analiza, možemo konstatovati da je voda zdravstveno-bezbjedna za piće, a napominjem i da uvijek kada se susretnemo sa povećanom mutnoćnom vode (do čega najčešće dolazi u kišnim periodima) blagovremeno izdamo obavještenje putem naših društvenih mreža, kao i preko javnih emitera.
