Multimedijalni umjetničko-modni događaj “Čipka i svila – prepleti vjekova“ autorke dr Anastazije Miranović premijerno je priređen sinoć na citadeli drevnog grada Kotora u kojem je začeta viševjekovna tradicija izrade dobrotske čipke i proizvodnje svile, i grada u kojem je Miranović rođena i provela značajan dio života.
Nakon crnogorskog zlatoveza i bihorskog ćilima, dobrotska čipka je treće po redu nematerijalno kulturno dobro Crne Gore kojem Anastazija Miranović posvećuje svoje kolekcije, dajući doprinos valorizaciji i afirmaciji naše bogate kulturne baštine.
Miranović napominje da je uloženo dosta truda, rada i istraživanja na ovom materijalu, te da joj je drago da su Kotorani, kao najkritičnija publika jer se radi o zaštićenom nasljeđu koje je tu praktikovano i čuvano, to prepoznali i nagradili aplauzom.
„Na kolekciji se dugo radilo, najprije na odabiru motiva dobrotske čipke, zatim na dizajniranju i kontekstuiranju na svili, pa na modelovanju, krojenju, šivenju… Spoj svile i čipke izrodio je lepršavu, nosivu kolekciju, prijemčivu ovom vremenu”, istakla je Miranović dodajući da je prva zamisao bila da svila sa motivima dobrotske čipke putuje brodom kroz Bokokotorski zaliv, pa da se nakon toga prezentuje na ostrvu Gospa od Škrpjela. Ta ideja će, ipak, prema njenim riječima, vjerovatno biti ostvarena kao jedna od repriza sinoćnje modne revije.
Uz unikatne modele sa aplikacijama na svili originalnih primjeraka dobrotske čipke sinoć je predstavljen i nakit izrađen u tehnici drevne vještine Kotoranke Slađane Vučetić. Vučetić je naglasila da je sa izradom nakita krenula prije godinu, odmah nakon što joj je Anastazija Miranović saopštila svoje planove u vezi sa modnom revijom.
“Proces izrade pratećeg aksesoara je bio težak i spor, godina je bila potrebna za dvadeset komada nakita. Rađen je na osnovu Anastazijine ideje i čini se da je sjajno uklopljen i bojom i oblikom. Ovo je jedini način da se dobrotska čipka održi kao nematerijalno kulturno dobro, ako je ne praktikujemo kao vještinu, otići će u zaborav”, naglasila je Vučetić dodajući da je raduje činjenica da se žene u Kotoru počinju organizovati i upražnjavati vještinu izrade čipke.
Katalina Stanišić prati svaku reviju Anastazije Miranović i smatra da je ova najbolja od svih dosadašnjih.
“Organizacija kompletnog događaja je odlična, za primjer i za čestitke”, kazala je vremešna Kotoranka.
Za Violetu Gjurgjević, utisci sa modnog događaja na kotorskoj citadeli su iznad očekivanja.
“Modeli su fenomenalni, posebno motivi na svili koja je materijal omiljen među ženama, a i naušnice su se fantastično uklopile. Iako se radi ovisokoj modi, savremena žena može da nosi modele koji su nam predstavljeni”, istakla je Violeta.
Milica Vukotić je zadivljena događajem organizovanim na kotorskoj citadeli isto koliko je bila zadivljena i dobrotskom čipkom koju je prvi put vidjela kao šesnaestogodišnjakinja, u Crkvi svetog Stasija.
„Revija je bila lepršava, fantastična, prekrasnih boja, a svi krugovi koje pravi dobrotska čipka našli su svoje mjesto na svili i uklopili se, kao i nakit i kompletan aksesoar. Ja sam Anastazijina majka, ali aplaudirala sam jer smatram da je zaslužila aplauz. Posebno mi je drago što je poslušala moj savjet da u svoje modele utka nešto tipično crnogorsko i što je ovog puta to bila naša, autentična, dobrotska čipka koja nam je davno stigla iz Venecije“, zaključila je Vukotić.
Modnom događaju u Kotoru prisustvovala je i Baranka Branka Bogdanović koja nije krila oduševljenje zbog prisustva događaju kojim je, kako je kazala, diva Crne Gore – Anastazija Miranović ujedinila modu, zanatske vještine, kulturnu baštinu i tradiciju.
„Sve pohvale za Anastaziju, odjevni predmeti od čiste svile su nešto što svaka žena treba da ima u ormaru“, poručila je Bogdanović podsjetivši da se njena baba Mara Masoničić bavila gajenjem svilene bube i proizvodnjom svile u Crmnici, te da još uvijek čuva svilenu haljinu i košulju koju je baba sašila od svile, a koju je njena majka kasnije ukrašavala zlatovezom.
Posjetioci su sinoć imali priliku i da odgedaju Insert iz dokumentarnog filma „Živo nasljeđe“ autora prof. dr Dragana Klarića, u produkciji Ministarstva kulture i medija Crne Gore koji govori o dobrotskoj čipki i zahtjevnoj tehnici njene izrade i da uživaju uz „Bisernice Boke“ čija je dugogodišnja članica i Anastazija Miranović, a koje su, takođe, čuvarke naše baštine, njenog duha i tradicije.
Moderatorka umjetničko-modnog događaja bila je Vesna Šoškić, a program je realizovan uz podršku hotela „Kataro“, Luke Kotor i Turističke organizacije Kotora.
