Nevladina organizacija “Novo i ljepše Sutomore” sinoć je u Dvorcu kralja Nikole organizovala prezentaciju druge faze arheoloških radova utvrđenja Tabija na Golom brdu u Sutomoru. Nosilac ovog projekta je JP Kulturni centar Bar, a finansiran je od strane Turističke organizacije i Ministarstva kulture, kao i privrednika Sutomora.
Moderatorka događaja Ana Čakalović pročitala je poruku koju je uputila predsjednica ove NVO Slobodanka Hrvatin: „Ogroman potencijal ovog projekta u konačnoj realizaciji manifestvovaće se kroz sve vidove turističke prirode. Vođeni iskonskom željom da oživimo ovu utvrdu koja je podignuta na najljepšem vidikovcu grada Bara, uspjeli smo realizovati do sada zadate programske zadatke, na čemu smo zahvalni svima koji su nam pružili podršku. Smatram da ista podrška neće izostati u narednim fazama, do konačne realizacije kompletnog projekta“.
Čakalović je podsjetila da je NVO “Novo i ljepše Sutomore” juna 2015. godine, kao jednu od prvih inicijativa, pokrenulo akciju za valorizaciju ovog kulturno-istorijskog spomenika.
“Naišli smo na bezrezervnu i široku pomoć građana i privrednika Sutomora, kroz finansiranje i veliki dobrovoljni rad. Upravo to nam je omogućilo da započnemo prvu fazu arheoloških istraživanja, uz suglasnost, i u saradnji sa nadležnim institucijama. Upravo zahvaljujući uspješno realizovanoj prvoj fazi, TO Bar je ove godine odobrila finansijska sredstva za drugu fazu projekta koja se odvijala tokom proteklih mjeseci, pod vođstvom mr Mladena Zagarčanina, kome se zahvaljujemo, ne samo na profesionalnom, već i na ličnom angažovanju. Želja nam je da valorizujemo ovaj važan istorijski spomenik i da Sutomore dobije jedan značajan kulturno-turistički punkt, odnosno prostor za sve potrebe koje nedostaju, kao što su stalna muzejska postavka, galerija, prostor za scenske priredbe, što će doprinijeti stvaranju posebnog ambijentalnog prostora, pri čemu će Sutomore postati prepoznatljiva turistička destinacija”, kazala je Čakalović.
Ona je dodala i to da su za postizanje ovog cilja potrebna i značajna materijalna sredstva koja planiraju da zatraže iz fondova Evropske unije, pomoću relevantnih institucija sa kojima već uspješno sarađuju – MZ Sutomore, Kulturni centar, Turistička organizacija, Opština Bar, Ministarstvo kulture i Vlada Crne Gore, ne zanemarujući pomoć i podršku privrednika i građana Sutomora i „svih koji se prepoznaju u ovom projektu“.
U ime TO Bar prisutne je pozdravila Višnja Raičević, ističući da, u skladu sa Zakonom o boravišnoj taksi, TO Bar podržava projekte valorizacije kulturne baštine koje se odnose na arheološka istraživanja, konzervatorske i restauratorske radove, rekonstrukciju i promociju kulturnih dobara na teritoriji opštine Bar.
“Prošle godine je raspisan Javni poziv po kojem se dodjeljuju sredstva, odnosno 10% od naplaćene boravišne takse. Šest projekata je ispunilo kriterijume za dobijanje ovih grantova, a među njima je projekat arheološkog istraživanja otomanskog i austrougarskog utvrđenja Tabija na lokalitetu Golo Brdo u Sutomoru. Iznos podrške ovom projektu iznosio je 16.000 eura, što je ujedno i najveći iznos podrške. Cilj nam je dati još značajniji doprinos razvoju kulturnog turizma, kao najbrže rastućeg sektora turističke privrede. I upravo kroz ovakve projekte valorizacije utičemo da i ona predstavlja osnovnu turističku ponudu naše opštine“, objasnila je.
Prezentaciju je održao rukovodilac istraživanja, dipl. arh. mr Mladen Zagarčanin, uz mnoštvo arheoloških, istorijskih, građevinskih i drugih podataka.
“Ovo je jedno otomansko utvrđenje koje je sagrađeno između 1859. i 1860. godine. Mi valorizujemo nešto što je u jednom trenutku bilo i nemoguće zamisliti da se može valorizivati, a to je nečija druga kultura, naspram kulture Crnogoraca koji su se vjekovima borili protiv Turaka. Na nama je da svačiju kulturu i istoriju valorizujemo i da prezentujemo onako kako to zahtjeva moderna evropska nauka, a pokušavamo koliko možemo sa ovoliko sredstava da se na neki način i odužimo Turcima na jednom velelepnom utvrđenju. To je jedno par excellence utvrđenje koje može da se uporedi sa, u to vrijeme, najboljim utvrđenjima tog tipa na Mediteranu. Arheologija je uspjela da iz jedne gomile makije i srušenog materijala, obrušenih zidova, dobije potpuno novu formu, koja znači jedan novi život za Tabiju. Istraživanja 2019. godine smo počeli 16. septembra i sve do danas nismo prestali da istražujemo Tabiju. To je ogromna količina materijala”, istakao je Zagarčanin.
On je objasnio kako je formirano ovo utvrđenje: “Tabija je okrenuta više jugoistoku prema barskom zalivu, što znači da je, na neki način, vrlo pogodna da se sa tog aspekta topovima brani dio obale od mogućih napada Austrougara. Zbog toga su otkopali i produbili jedan veliki dio platoa i smjestili dva garnizona sa kulama koje se nalaze na istočnoj i zapadnoj strani, i zaštitili čitavi prostor od najjačih udara sa mora. Sa strana koje su bile okrenute prema sjeveozapadu i sjeveroistoku bilo je vrlo lako odbraniti sa nekoliko stotina puškarnica i otvora koji su bili okrenuti prema onome koji bi se uspinjao prema brdu”.
Zagarčanin je istakao da je preko platoa napravljen jedan, u to vrijeme, izuzetan vojno defanzivni sklop.
“Ta prva kasarna, ukopana u živoj stijeni, koja je fenomenalno zaklonjena od bombardovanja s mora, izuzetno je pozicionirana prema Sutomoru i svim lošim tačkama koje bi mogle da ugroze utvrđenje. Istraživanje je pokazalo da je vojni inženjer koji je ovdje radio bio genije koji je napravio izuzetno moćnu utvrdu, čini se malu, ali veoma djelotvornu. Da je iko pokušao ovo stvarno da osvoji, to ne bi uspio”, kazao je.
On je rekao da su prostor do zapadne kule istražili do detalja, te da je mnogo kompleksniji objekat i teži za shvatanje – objekat B. “To je običan pravougaoni objekat, međutim, kada su došli Italijani, oni su to ispregrađivali, napravili kupatilo, hodnik, oficirske odaje… Za razliku od Turaka gdje je to bio pravi militantni objekat. Da bi stratigrafski mogli da se uklopimo u cijeli prostor, mi smo morali da se spustimo ispod nivoa postojećih italijanskih zidova koje su oni sagradili 1942. godine”.
Zagarčanin je kazao da su radili metodom „harris matriks“. “Svaka materijalna stvar koja je pronađena je stavljena u kese i zabilježena. To znači da imamo presjek bio kakvog bitisanja na ovom mjestu sve do 1860. godine. Suština cijelog ovog procesa i istraživanja jeste doći do pravih i validnih podataka o tome kako i na koji način je neko živio i provodio svoje vrijeme”, objasnio je.
Na kraju prezentacije predstavio je i materijal kojeg, kako je kazao, ima mnogo. “U ovom utvrđenju nije bilo nikakvih dejstava, nije bilo krvi i mrtvih vojnika. Zahvaljujući knezu spičanskom Ivanu Zankoviću, ovo utvrđenje je diplomatskim putem došlo u ruke Crnogoraca. Na žalost, nije prošlo mnogo i prešlo je u ruke Austrougara, međutim, to ne umanjuje njegovu važnost. Proći će puno vremena da sav materijal sistematizujemo i uobličimo u jednu cjelinu. Imamo izobilje raznih predmeta koji će se nekada naći u tom budućem kulturnom centru”, zaključio je Zagarčanin.
