Povodom “Nacionalne nedjelje dojenja” gošća Radio Bara bila je savjetnica za dojenje Marija Koval, sa kojom smo razgovarali o ovoj temi.
RB/BI: Zašto je dojenje bitno?
Koval: Imam dva odgovora na ovo pitanje. Prvo, jer se za ljude, kao biološku vrstu, jedinim zlatnim standardom hranjenja bebe za dobro zdravlje i razvoj, smatra majčino mlijeko. Zašto bi onda mlijeko krave, koze ili biljno sojino mlijeko više odgovaralo bebama? Drugo, mlijeko ima unikatan, jedinstven sastav za svaku bebu, koji niko ne može da reprodukuje. Mlijeko je bogato različitim hranljivim materijama, zaštitnim faktorima, faktorima rasta, hormonima, ono mijenja sastav zavisno od pola, uzrasta bebe, ritma dojenja, od zdravlja majke i od zdravlja bebe. Na primjer, ako majka doji blizance različitog pola i ona svaki put nudi desnu dojku jednom djetetu, djevojčici, a drugu dojku drugom djetetu, dječaku tada će sastav mlijeka u dojkama biti različit. Isto tako, ako majka doji djecu različitog uzrasta – takozvano dojenje u tandem, ili ako je jedno djete bolesno, tada će se i mlijeko mijenjati u zavisnosti od potreba svakog djeteta. Da li se formula može ovako prilagoditi? Apsolutno ne! Ona je uvijek ista i ima ograničen broj komponenti. Zamislite, istraživači su pronašli u mlijeku više od nekoliko hiljada komponenti, dok ih je u bilo kojoj formuli manje od stotinu.
RB/BI: Da li ima efekta dojiti bebu posle godinu dana?
Koval: Apsolutno. Mlijeko se ne pretvara u vodu ni za godinu, ni za dvije ili više. Ono samo mijenja svoj sastav i pomaže bebi da se adaptira u ovom svijetu. Zanimljivo je da se nakon prve godine u mlijeku povećava količina zaštitnih faktora koji štite bebu od bolesti, ili pomažu da se beba oporavi ako se razboljela. Takvu promjenu objašnjava to što beba u ovom uzrastu već dosta vremena provodi na podu ili na zemlji – puzi i liže sve čega može da se dočepa (na primjer, tatinu ili maminu obuću). Zbog toga u ovo vrijeme je ta povećana zaštita baš od koristi i čuva bebu. Tako Sekretorni imunoglobulin A štiti sluzokožu dijeteta; protein majčinog mlijeka Laktoferin zaustavlja razvoj štetnih mikroorganizama; Lizocin je još jedan antibakterialni agent mlijeka koji uništava štetne bakterije, normalizuje floru usne duplje i bebinih crijeva, aktivno štiti bebu od infekcija. Što je dijete starije, to ga više ima u mlijeku. Samo ovo je već dovoljno da nastavimo dojenje nakon što je dijete navršilo godinu. Pritom, još nismo pričale o koristi za majku. U oktobru pričamo i o profilaksi raka dojke, tako da ću govoriti i u vezi sa tom problematikom. Glavni hormon dojenja – Prolaktin, pokreće mehanizme koji onemogućuju djelovanje štetnih gena koji izazivaju rak dojki. Neki sastojci majčinog mlijeka, kao što su sekretorni IgA (SIgA) i laktalbumin alfa (LALBA), direktno inhibiraju razvoj ćeljija raka. Egzosomi majčinog mlijeka podržavaju opšte zdravlje dojki. Sve su ovo više nego ubjedljivi razlozi zbog kojih valja da nastavimo da dojimo, koliko god mi i naše djete želimo.
RB/BI: Kako znati da je mlijeko kvalitetno i da li je potrebna dohrana? Bebe često traže i dugo sisaju.
Koval: Prvo što želim da kažem je da ne postoji nekvalitetno mlijeko. Beba uvijek dobije od majke sve neophodne hranljive materije za rast i razvoj. Ono je idealno izbalansirano. Većina komponenti ne zavisi od toga čime se hrani majka, ali ako ona ima baš ograničenu dijetu, zalihe njenog organizma će se trošiti na bebu i štetiće majčinom organizmu. Jedini istiniti znak da je potrebna dohrana je nedovoljan napredak bebe na težini. Ako beba slabo napreduje, možemo da je privremeno dohranjujemo izmlazanim mlijekom majke, donorskim mlijekom ili formulom i istovremeno nadgledamo situaciju. U tom slučaju je potrebno da provjerimo kako stavljamo bebu na dojku, položaj u kojem majka doji, koliko često doji, i da li beba efikasno sisa i dobija toliko mlijeka koliko joj je potrebno, da li majka ima dovoljno mlijeka. Ako je mlijeka zaista malo i beba treba da se dohranjuje, bolje izbjegavati flašicu, jer se zbog cucle može promjeniti hvat, i beba se može navići na prevelik dotok mlijeka, koji nije moguće postići iz dojke. Istovremeno treba da radimo na stimulaciji laktacije, da podstičemo proizvodnju mlijeka. Čim beba počne da dobija na kilaži, a majka ima dovoljno mlijeka, količinu dohrane ćemo postepeno smanjivati, sve do trenutka kada dohrana više uopšte neće biti potrebna. Sve ostalo, kao u slučajevima kada beba često traži da sisa, dugo sisa, neće da spava sama u svom krevetiću, nisu pokazatelji da je mlijeka nedovoljno. Za svaki slučaj, bilo bi dobro da provjerimo hvat, kako bismo se uvjerili da beba može efikasno izvući mlijeko i da ga je dovoljno da se beba najede. Ako je sa tim sve u redu, onda je kod vas sve super! Jednostavno beba ima potrebu da bude uz vas i da osjeća vašu toplotu i zaštitu. Takođe, moramo da prihvatimo da smo svi različiti i da su sve bebe različite. Neko jede brzo, neko sporije, neko duže, neko kraće, jedni jedu mnogo, a drugi malo.
RB/BI: Da li bebu treba buditi ukoliko je prošlo više sati od posljednjeg podoja i koliko podoja treba da bude tokom dana?
Koval: Da bismo što tačnije odgovorili na ovo pitanje, moramo da znamo uzrast bebe. Ako pričamo o novorođenčetu, tada zaista trebamo da probudimo bebu na svaka dva sata i da je nahranimo. Možemo i na svaka tri sata uz dva uslova: beba dobro napreduje, redovno dobija na kilaži i ako dojke mogu da podnesu takvu pauzu između dojenja, nisu nepete i majka ne želi da ih makar malo oslobodi. Takođe, moramo da probudimo bebu ako ona prvih nekoliko nedjelja života spava po čeiri-pet sati. Tako bebi može faliti neka količina mlijeka, jer ne stiže da pojede koliko joj je potrebno i umjesto da se probudi i zamoli za hranu plačem i drugim signalima, ona čvrsto spava da bi uštedela energiju. Broj podoja je individualan za svaku majku i bebu. Neka srednja brojka o kojoj pričaju savjetnice za dojenje je deset do dvanaest puta dnevno. Ali, ritam dojenja i količina podoja može da zavisi i od bebe i od majke. Kod bebe su odlučujuće želja da jede u sitnim ili velikim porcijama, kao i neke specifičnosti temperamenta djeteta i njegove posebne potrebe. Od majke zavisi koliko brzo dojke proizvode mlijeko i da li mlijeko može da se gomila u njenim grudima. Još jednom da ponovim, jer je veoma važno. Ovaj sistem majka – dijete je idealno izbalansiran: beba efikasno sisa, redovno stimuliše dojke, prazni ih, i tako šalje signale za majčin organizam koliko je potrebno mlijeka za bebu. Ako se potreba bebe povećava, ovim signalima ona obavještava majku da je potrebno više mlijeka. Poslije nekoliko dana, organizam majke se prilagođava na nove potrebe i počinje da proizvodi novu količinu mlijeka. Bitno je da ne potisnemo te signale dohranom (posebno ogromnim porcijama ili davanjem dohrane “za svaki slučaj”), sisanjem cucle-varalice ili dugačkim pauzama između podoja.
RB/BI: Da li treba bebama davati vodu, pored dojenja?
Koval: Bebi nije potrebna voda, jer mlijeko sadrži 87 procenata vode i istovremeno raspolaže idealnom koncentracijom neophodnih soli i minerala, što sprječava dehidrataciju bebe kad je vruće. Mlijeko formira i održava prirodni balans bakterija u sistemu varenja, a voda bi taj balans uništila, jer bi ispirala neku količinu bebine flore u crijevima. Možemo da predložimo bebi vodu otprilike od 6. Mjeseca, kad počinjemo da uvodimo čvrstu hranu ili kada beba počne da oduzima čašu od majke, pokušavajući da popije nešto. Znači, za bebu nije potrebno, ali za majku je obavezno. Majka treba da pije vodu onoliko koliko je žedna, i voda skoro da ne utiče na količinu mlijeka. Čak suprotno, manjak vode može da izazove veliku otečenost i napetost dojki, jer će organizam štedeti vodu. Ako ste nekada čuli da dojilja, pogotovo u prvim danima nakon porođaja, ne smije da pije vodu, znajte da je taj savjet veoma štetan.
RB/BI: Šta je to što utiče na kvalitet majčinog mlijeka? I da li stres može dovesti do toga da dojiljama mlijeko prestane?
Koval: Treba da ponovim da je mlijeko uvijek kvalitetno. I treba da kažem da neki proizvodi stvarno mogu da utiču na sastav mlijeka. Tako, na primjer, ako majka jede morske plodove, tada se i u mlijeku povećava količina Omega-3 masnih kiselina. Takođe, vitamina C u mlijeku ima više ako majka jede voće i povrće bogato ovim vitaminom. Od majčine ishrane na neki način isto zavisi količina vitamina grupe B, selena, vitamina D, joda, količina poliamina – supstance koje utiču na sazrijevanje crijeva djeteta. Pri tome mi nikako ne možemo da utičemo na masnoću mlijeka (iako se ona mijenja tokom jednog podoja, tokom dana i tokom cijele laktacije). Osim toga, sadržaj kalcijuma, magnezijuma, cinka i gvožđa je stabilan i ne zavisi od ishrane majke. Majka treba da jede dobro, kako bi održala svoje zdravlje i svoje tijelo, a beba će u svakom slučaju dobiti ono što joj je potrebno. Uz to, želim da naglasim da ne postoji dijeta za dojilje. Da, ponekad se dešava da neko djete ima individualnu netoleranciju na određenu hranu. Ali, to ne znači da majka preventivno treba da koriguje svoju dijetu i jede samo ograničene vrste hrane… Ako se pojavi neki problem, roditelji će sa pedijatrom riješiti to pitanje, ako ne, onda će majka i dalje moći da uživa u raznovrsnoj hrani. I pitanje da li može od stresa nestati mlijeko? Mlijeko ne može nestati, ali beba može da dobija manje mlijeka nego obično. Šta to znači: ako je majka u stresu hormon Adrenalin blokira hormon Oksitocin koji je odgovoran za lučenje mlijeka iz dojke. Ispostavlja se da ima mlijeka u dojkama, ali beba ne može da ga dobije. Tako beba dobija sasvim malo mlijeka, majka ne osjeća trenutak kad nadolazi mlijeko i zbog toga misli da je mlijeko nestalo. U takvom slučaju majka treba da se fokusira na dijete, da nađe način da se opusti, i dalje često stavlja bebu na dojke, često mjenja dojke, nosi dijete na rukama, pije topli čaj, zamoli nekoga da njoj uradi laganu masažu leđa i ramena. I mlijeko će se vratiti za neko vrijeme. Obično, prilično brzo.
RB/BI: Da li majka može da uzima ljekove, ako doji?
Koval: Tema o lijekovima je više za doktore. Ali, moj zadatak kao savjetnice je da napomenem majci da veoma često ono što piše u uputstvu za neki preparat nije istinito. Zašto se to dešava? Jer su istraživanja veoma skupa, posebno je komplikovano provjeravati uticaj nekih preparata na trudnice ili dojilje. Srećom, postoji nekoliko velikih organizacija doktora i farmaceuta koje istražuju farmako-kinetička svojstva preparata i tako zaključuju da li je on bezbjedan za bebu ili nije. Savremeni edukovani doktori koriste određena istraživanja i sajtove sa izabranim informacijama o preparatima, kako bi provjerili lijekove i, takođe, biraju bezbjednu alternativu u slučaju da oni to nisu. Šta želim još da kažem: ako je za majku neophodno da uzima lijekove, ali taj lijek nije bezbjedan za bebu, majka treba da izabere svoje zdravlje. Uz to, ako ona treba da uzima lijekove privremeno, neki kratak period, ona može da podržava laktaciju izmlazivanjem u ritmu podoja, hrani bebu donorskim mlijekom, svojim prethodno izmlazanim mlijekom ili formulom. Čim se terapija završi i preparat se potpuno eliminiše iz organizma, majka može da vrati bebu na dojku. U slučaju da terapija nije bezbjedna za bebu, ali je neophodna za stalno, tada možemo postepeno da zaustavimo laktaciju, i da se majka pobrine o sebi, o svom zdravlju.
RB/BI: Koji je Vaš savjet za sve dojilje i one koje će to da postanu?
Koval: Pripremajte se ne samo za porođaj, već i za dojenje, tražite savremene informacije, ne dozvoljavajte nikome da vam radi nešto bolno, nešto što izaziva kod vas diskomfort. Sada postoji veliki broj različitih metoda, kojima možemo da pomognemo bez bola, kao što je limfodrenažna masaža u prvim danima kada nadolazi mlijeko. Tražite pomoć čim osjetite da vam je neprijatno dojiti, da vam nešto izaziva bol, da nešto nije u redu ili samo niste sigurne. Izaberite za sebe osobu u koju imate povjerenja, kojoj možete da se obratite. Savjetnice će s radošću doći vama u pomoć, pojasniće nejasnoće, podržaće bilo koju vašu odluku jer ste Vi najbolji ekspert u vašem životu i u životu vaše bebe. Sve majke koje se pripremaju za rođenje bebe i traže neke informacije o dojenju, pozivam na besplatne lekcije svakog utorka od 10:00 do 11:30 u kriptu Katoličke Konkatedrale. Za četiri nedelje mi obuhvatamo osnovnu teoriju dojenja, i najvažnije – praktični deo (sa lutkom, pletenom dojkom/sisom) i sljedećeg mjeseca počinjemo ispočetka.
