Predavanja u sklopu Simpozijuma „Nove prakse za roditelje djece sa posebnim potrebama“ koji se u organizaciji NVO „Plava planeta“ održava u Domu kulture, danas su održali direktor Centra za autizam Podgorica, dr Ivan Krgović i defektolog, mr Željko Darmanović.
Dr Krgović je govorio na temu „Farmakoterapija poremećaja ponašanja djece sa neurorazvojnim poremećajima“. Nakon predavanja, dao je intervju za Radio Bar i Bar Info.
Defektolog, mr Željko Darmanović je fokus izlaganja na temu „Rana intervencija sa smetnjama u razvoju“ stavio na značaj i uticaj koji u tom segmentu ima porodica.
„Veoma je važno – ne čekati. Jedan od bitnih ciljeva rane intervencije je i pružanje podrške roditeljima, kako bi se što bolje i lakše nosili sa teškoćama, sa naglaskom na njihovo osposobljavanje za nov put roditeljstva. S tim u vezi, socijalno-psihološka podrška roditeljima igra važnu ulogu. Ako je roditelj ohrabren, on može biti najbolja podrška djetetu“, poručio je mr Darmanović, naglašavajući da je „samozbrinjavanje za djecu od životne važnosti“.
„Mogu li bezbjedno da pređu ulicu, da li mogu da koriste pribor za jelo, umiju li da se obuku – svakodnevne su aktivnosti čije savladavanje značajno olakšava život i djetetu i porodici. U dijelu samozbrinjavanja je dosta zapostavljen period osnovnoškolskog doba“, ukazuje mr Darmanović, uz opasku da, iako je opštepoznato da je za najbolje rezultate neophodna rana intervencija „sistem nije taj koji okuplja, nego nevladine organizacije koje zavise od finansiranja projekata“.
On je iznio i podatak da „na jednu osobu sa smetnjama u razvoju, dolazi četiri onih koje su direktno uključene u njeno funkcionisanje i koje brinu o njoj“. Podsjetio je i na veliki problem za koji crnogorsko društvo još uvijek nema adekvatan odgovor, a tiče se odraslih osoba sa razvojnim smetnjama.
„Šta u Crnoj Gori radimo sa odraslim osobama koji imaju preko 27 godina? Roditelji, koji su do tada brinuli o njima, već su izmoreni, u godinama su i potrebna im je velika pomoć. Potrebno im je da malo predahnu. Veoma teški slučajevi su smješteni u ‘Komanskom mostu’, a iako znamo kakva je tamo situacija, mi bez te ustanove ne možemo. U pitanju su osobe bez roditelja ili one čiji najbliži više ne mogu da se bore. To je naša zbilja“, kategoričan je mr Darmanović.
Neuronauka je, prema njegovim riječima, brojnim studijama dokazala da je razvoj mozga najintenzivniji prvih hiljadu dana života.
„To je potvrda da je rana intervencija veoma važna. Pravovremenim uključivanjem u program, kod više od 70 posto djece sa razvojnim rizicima razvoj bude normalizovan, dok je dugoročna podrška potrebna za oko 20 posto djece. Veoma je bitan i porodično orijentisan pristup, definisan kao filozofija ili skup praksi koje uvažavaju centralnu ulogu porodice u podršci za dijete i promovišu njene snage i sposobnosti. Dokazano je da dijete najbrže i najlakše uči u okruženju u kome dobija podršku, u kome se osjeća sigurno i kada uči sa onima kojima najviše vjeruje“, apostrofirao je defektolog.
Sjutra, posljednjeg dana Simpozijuma, predavanje na temu „Važnost motorike za aktivnosti svakodnevnog života“, od 10 do 11 sati u sali Doma kulture, održaće diplomirani defektolog, Boris Pozder.
