Transparentna vlasnička struktura medija, posebno onih čija su sjedišta ili vlasnici u drugim državama je imperativ, kako bi se stvorili uslovi da se prepoznaju i zaštite javni interesi. Samoregulacija medija, kao bitan korak u unapređenju njihovog rada i povećanju odgovornosti napreduje, ali, sporim koracima. Važno je znati koje medije građani najviše prate, slušaju, čitaju ili gledaju. U tom smislu, Agencija za audiovizuelne medijske usluge (AMU), daće doprinos, kako bi se mjerenje gledanosti i slušanosti odradilo na najbolji način, rečeno je na jučerašnjoj konferenciji “Medijski horizonti – kako do transparentnosti, pouzdanosti i javnog interesa”, koju su u Podgorici organizovali Agencija i Misija OEBS-a u Crnoj Gori. Prisustvovali su joj i predstavnici Radio Bara.
Ambasador EU u Crnoj Gori, Johann Sattler kazao je da je regulisan medijski prostor važan za suočavanje sa velikim porastom dezinformacija, polarizacije i komercijalizma.
“Agencija za audiovizuelne medijske usluge je uložila ogromne napore kako bi audiovizuelno tržište i njegovo funkcionisanje uskladila sa direktivama EU. Takođe, preuzela je odgovornost i za poboljšanje medijske pismenosti. Ovo je za Crnu Goru bila dobra godina u procesu EU integracija jer će, najvjerovatnije, biti zatvorena četiri poglavlja, ali nema mjesta opuštanju”, naglasio je Sattler.
Misija OEBS-A u Crnoj Gori pruža punu podršku našoj zemlji u demokratizaciji, slobodi i nezavisnosti medija.
“Posvećeni smo pomoći u suzbijanju pojava poput govora mržnje u crnogorskim medijima. Prema godišnjem indeksu medijske pismenosti u prošloj godini Crna Gora je bila na 33. mjestu od šezdeset i jedne države. Mehanizam za žalbe je veoma važan u procesu samoregulacije medija. Crna Gora ima dva samoregulativna aparata – Savjet za samoregulaciju i Ombudsmana. Građani moraju da imaju povjerenja u ta tijela”, istakao je vd šefa Misije OEBS-a u Crnoj Gori, Giovanni Gabassi, koji je kazao da nedavno usvojen Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama pruža kontrolne mehanizme, za šta je zadužena i Agencija za audiovizuelne medijske usluge.
“Siguran sam da ćemo u Crnoj Gori napredovati u poštovanju vladavine prava”, dodao je Gabassi.
Konferencija u Podgorici je rezultat dobre saradnje Agencije i Misije OEBSA-a koja će se, izrazio je uvjerenje predsjednik Savjeta AMU, dr Branko Bošković, nastaviti i u narednom periodu. Na prvom panelu govoreno je o vlasništvu nad medijima i transparentnosti kao preduslovu za povjerenje.
“Naši partneri su i svi građani, mediji i instituucije sa kojima sarađujemo, kako bismo unaprijedili medijsku scenu. Imamo obavezu da javnosti prezentiramo ko su vlasnici medija i ko njima upravlja u Crnoj Gori, jer ako vlasnici nisu transparentni, kako prepoznati i zaštititi javni interes”, poručio je Bošković, koji je obećao podršku Agencije i u mjerenju gledanosti i slušanosti.
“Ono što vidimo na medijskoj sceni u Crnoj Gori posljedica je odluka koje je naša država donijela davno. Crnogorsko tržište je izazovno, jer je malo i izloženo regionalnoj konkurenciji. Strano medijsko vlasništvo može imati ekonomske posljedice, ali i razne vrste nelegitimnog uticaja. Strani medijski kapital ne mora da bude loš ako osnažuje medijsku scenu. Međutim, imamo subjekte koji program ne proizvode u Crnoj Gori, ne zapošljavaju naše stanovništvo, prodaju oglasni prostor van granica naše zemlje, što za posljedicu ima gubitak ekonomskih efekata, a građani često budu uskraćeni za informacije”, objasnila je direktorica Agencije, Sunčica Bakić.
Ministarka kulture i medija dr Tamara Vujović, istakla je da je resorno ministarstvo tome posvetilo veliku pažnju, što potvrđuje i set novih medijskih zakona koji su nedavno usvojeni.
“Nezavisni i slobodni mediji, osnov su svakog demokratskog društva. Građani moraju imati informaciju ko je vlasnik medija. Novim zakonom je propisan obavezan upis u evidenciju medija, sa svim neophodnim podacima, što je uslov za dobijanje odobrenja za rad”, podvukla je Vujović.
Drugi panel na Konferenciji bio je posvećen samoregulaciji i kako ona može pomoći u očuvanju profesionalnih standarda, etike i objektivnosti.
Dekanica Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore i profesorica Medijskog prava, dr Aneta Spaić, istakla je da je zabrinjavajuće to što se samoregulatorni mehanizmi osnivaju reda radi, a ne doprinose suštinskom napretku, iako, kako je navela, zakonodavni okvir pokazuje neki napredak.
“Ombudsman nije adekvatan odgovor na potrebu samoregulacije, jer onaj ko ga plaća, taj ga i kontroliše. Kolektivna regulatorna tijela pokazuju veću efikasnost, a dobru praksu imamo u Danskoj i Švedskoj”, kazala je prof. dr Aneta Spaić.
Ljiljana Zurovac, bivša izvršna direktorica Vijeća za štampu i online medije iz Bosne i Hercegovine smatra da samoregulacija djeluje, ali sporim koracima.
“Građani imaju parvo da reaguju na neistinitu informaciju. Moramo ulagati znanje u mlade novinare, edukovati ih, kako bi sazrijevali sa sviješću o slobodi izvještavanja, etičkim standardima i jurišali na istinu”, kazala je Zurovac.
Tamara Skrozza, novinarka iz Srbije upozorila je na prisustvo krize svijesti, savjesti i odgovornosti.
“Da političko okruženje nije represivno, stanje bi bilo mnogo bolje. U takvom ambijentu, neophodno je jačati novinare, koji moraju biti ljudi od integriteta, koji će se suprotstaviti uredniku ukoliko zahtijeva od njega da nešto uradi što je protivno etičkim standardima, kulturi i vaspitanju”, naglasila je Skrozza.
Mila Radulović, generalna sekretarka Društva profesionalnih novinara Crne Gore, skrenula je pažnju na izuzetno lošu situaciju u medijima i novinarstvu
“Ogromno je siromaštvo među novinarima, koji uz to trpe i velike političke pritiske, što ih uslovljava da nekada prave kompromise. Zbog svega toga, mladi ljudi danas ne žele da se bave novinarstvom. U Crnoj Gori imamo nekoliko udruženja novinara, a većina kolega ne vjeruje u njih. Moramo ih uvjeriti da hoćemo da im pomognemo, ali je bitno da imamo jako i respektabilno novinarsko udruženje”, kazala je Radulović, koja je izrazila nadu da će biti formirano i jako samoregulatorno tijelo, jer, kako je istakla, Ombudsman nije dovoljan, a mogućnosti koje daje zakon neće obezbijediti suštinski, već samo formalni napredak.
Treći panel na Konferenciji “Medijski horizonti – kako do transparentnosti, pouzdanosti i javnog interesa” bio je posvećen mjerenju gledanosti i slušanosti medija, kao važnog mehanizma za procjenu preferencija u konzumaciji medijskih sadržaja i obrazaca raspodjele troškova oglašavanja.
Nedostatak iskustva, razumijevanja vrijednosti kvalitetnih podataka mjerenja publike i istinske posvećenosti uspostavljanju solidnog sistema takve provjere, samo su neki od izazova kojima treba odgovoriti.
U ovoj diskusiji učestvovali su Stanislav Bender, voditelj Odjela za nadzor i analizu medijskih sadržaja u Agenciji za elektroničke medije u Hrvatskoj, Vlado Raičević iz IPSOS-a, Magdalena Dovleva Davidovska, rukovoditeljka Sektora za strateško planiranje i autorska prava u Agenciji za audio i audiovizuelne medijske usluge u Sjevernoj Makedoniji, kao i Srđan Filipović, osnivač emitera Radio DRS i Radio City – predsjednik Asocijacije komercijalnih emitera Crne Gore.
Moderatorka panel diskusije bila je Jadranka Vojvodić, pomoćnica direktorice Agencije za audiovizuelne medijske usluge.
