Večeras je u Kući maslina proslavljen Međunarodni dan masline, organizovan u sklopu programa obilježavanja 80 godina oslobođenja Bara. Od 2019. godine, 26. novembar je datum kada se slavi maslina, drvo mira, blagostanja, plodnosti, a u Baru i suživota i zajedništva. Bogatim, zanimljivim, prigodnim i edukativnim programom, pridružila se i Kuća maslina.
Inicijativu za ustanovljenje praznika je pokrenuo Međunarodni savjet za maslinu, a odluku je, na 40. plenarnoj sesiji usvojio UNESCO. Nije dugo trebalo Crnoj Gori da da svoj doprinos i pečat, pa se tako danas prvi put, i u našoj državi obilježava Dan masline.
„Ukusi kulture“ naziv je manifestacije održane u prelijepom barskom domu svetog drveta, koji je već profilisan kao odličan organizator brojnih tematskih događaja u slavu tradicije, promocije bogatstva podrumijskog kraja i poljoprivredne proizvodnje, ali i mjesto koje uspješno hvata korak sa savremenim tokovima i inovacijama. Iznova su se u Starom Baru okupili brojni maslinari, privrednici, predstavnici društvenog, kulturnog života grada, ali i Međunarodnog savjeta za maslinu.
Direktorica Kuće maslina dr Marija Markoč čestitala je Međunarodni dan masline „dan kada se zahvaljujemo našoj zaštitnici, onoj koja krasi ime našeg grada, onoj koja nas okuplja, udružuje i osnažuje“.
„Danas odajemo posebno poštovanje našoj Staroj maslini na Mirovici, koja će naredne godine oduvati 2.250 svjećica na torti života. Po prvi put, Crna Gora obilježava Međunarodni dan masline, po ugledu na vodeće maslinarske zemlje svijeta, a ujedno obilježava i 67. rođendan od kada je naša Stara maslina na Mirovici zaštićena tadašnjim Zakonom o zaštiti spomenika kulture i prirodnih rijetkosti Narodne republike Crne Gore“, kazala je dr Markoč.
Ona je istakla da je „pečat koji je Kuća maslina snažno ocrtala prepoznat širom Bara, ali i Crne Gore, a pregalaštvo je uvaženo od strane Međunarodnog savjeta za maslinu, krovne institucije za maslinarstvo sa sjedištem u Madridu“. Večeras su u Baru bili i zvaničnici ove internacionalne organizacije, rukovoditeljka departmenta za tehničku saradnju i edukaciju Međunarodnog savjeta za maslinu Katarina Bairao Balula i Hristofer Miho, profesor Univerziteta u Kordobi, koji su, sa zadovoljstvom je konstatovala Markoč „svojim prisustvom iskazali iskrenu namjeru da podrže put Kuće maslina u spajanju tradicionalnog sa savremenim, dajući podršku na inovativnom putu, u korist svih maslinara i proizvođača maslinovog ulja Crne Gore“.
„Savršena je prilika da se večeras zahvalimo onima koji, nažalost, nijesu više sa nama, a postavili su temelje crnogorskog maslinarstva i dali nemjerljiv značaj u razvoju ovog sektora, te postigli stručne rezultate na svjetskom nivou. Prva među njima, karijatida crnogorskog maslinarstva je dr Ksenija Miranović. Koristim priliku da se najiskrenije zahvalim Odboru direktora društva ‘Kuća maslina’ DOO koji je prepoznao značaj ustanovljenja nagrade Kuće maslina koja nosi naziv po Kseniji, heroini mediteranske poljoprivrede. Svoje najtoplije riječi zahvalnosti upućujem porodici dr Miranović, koja nam je širom otvorila vrata svog doma i podijelila sa nama najtoplije priče, koje su učinile da ona večeras ipak bude sa nama“, istakla je direktorica Kuće maslina.
O svjetski priznatom stručnjaku, ekspertkinji u oblasti maslinarstva, govorio je i evocirao uspomene, novinar i publicista Željko Milović, koji je sa njom imao nekoliko intervjua, a uvrstio ju je i u svoju knjigu „(Ne)zaboravljene Baranke XX vijeka“.
„Prvi jugoslovenski simpozijum o suptropskom voćarstvu, organizovala je upravo ona ’76. godine u Sutomoru i podnijela glavni referat o maslinarstvu Jugoslavije. Godinu kasnije dobila je zvanje naučnog savjetnika, a 1980. višeg naučnog savjetnika. Maja ’84. biraju je za predsjednika Organizacionog odbora kongresa voćara Jugoslavije u Ulcinju. Bio je to kongres sa najviše podnijetih naučnih radova, sa najviše učesnika (preko petsto) i najveća voćarska manifestacija ikada održana u bivšoj Jugoslaviji“, kazao je, između ostalog Milović, apostrofirajući i njen izvanredan naučni doprinos i u inostranstvu – Francuskoj, SAD, Albaniji, Kini, Španiji… Podsjetio je i na njen „presudni ‘barski glas protiv’ kada je zajedno sa Boškom Miloševićem i doktorom Petrom Vuksanovićem, koji su žestoko stali na njenu stranu, istrajala da se u Baru ne gradi fabrika sinter magnezita“.
Posebno zanimanje, istakao je Milović, dr Ksenija Miranović je iskazivala za “žuticu”, tradicionalnu sortu masline na našem primorju, a naročito za Staru maslinu na Mirovici. Proučavala je, pisala radove i prezentovala je širom svijeta, a od nekoliko predsjednika Opštine tražila je da je posebnim aktom zaštite i da postane vlasništvo grada, kao opšte dobro, a ne kompanije „Primorka“. Nije joj pošlo za rukom kao ni, podsjetio je Milović, projekat za koji se, takođe, svesrdno zalagala, popis maslina u Crnoj Gori. Kao krunu pedesetogodišnjeg rada objavila je monografiju „Maslina“, koja je postala nezaobilazna literatura profesorima, studentima, proizvođačima maslina i maslinovog ulja, kao i svim ljubiteljima ove biljke.
Svečanosti je prisustvovala, i sa posebnim pijetetom o doktorki Miranović govorila, prof. dr Biljana Lazović sa Biotehničkog fakulteta, koja je svojevremeno bila student profesorke Miranović.
Prvo priznanje za zasluge i izvanredne rezultate postignute u oblasti maslinarstva, koje nosi ime dr Ksenije Miranović, direktorica Kuće maslina dr Marija Markoč, dodijelila je sestriću istaknute maslinarke i naučnice, Igoru Remsu. U izuzetno emotivnom obraćanju, Rems je kazao da njegova tetka, nažalost, nije dočekala da uđe u Kuću maslina, što joj je bila velika želja. Prisjetio se i da je, nakon njene smrti, obilazio predsjednike Opštine Bar, ali nije naišao na razumijevanje da se napravi spomen-soba Kseniji Miranović za koju je porodica, podvukao je, htjela da ustupi sve njene naučne radove, istraživanja, radni sto i stolicu, portret….
„A, onda se pojavljuje jedna osoba, puna energije, znanja i poštovanja i predlaže da se ustanovi nagrada. Hvala, Marija. Volio bih i da se napravi spomen-soba koju bi koristili oni kojima je potrebna, ko je spreman da nastavi Ksenijin put i rad“, kazao je Rems, izražavajući očekivanje da će monografija „Maslina“ dr Ksenije Miranović doživjeti novo izdanje.
Tokom upravo završene XXII Maslinijade, u saradnji sa organizacijom „Taste Montenegro“ rađena je vođena degustacija 28 maslinovih ulja koja su učestvovala u takmičarskom dijelu manifestacije, kao i u dijelu predstavljenom na izložbenim štandovima. Tom prilikom je u nominaciji „izbor gostiju“ pobijedilo maslinovo ulje „Barski cekin“ Fahrudina Haverića. Njemu je večeras nagradu dodijelio fotograf i koautor projekta „Taste Montenegro“, Sergej Zabijako.
Centralni segment, po kome događaj i nosi ime, bio je prikaz dokumentarnog serijala „Bubulj podukcije“ nastalog od deset epizoda sublimiranih u filmu „Ukusi kulture“, koji je produkt Javnog poziva Opštine Bar za NVO sektor za 2023. godinu. Realizovali su ga Dejan Senić i Aleksandra Ivanović Bojić.
„Serijal ‘Ukusi kulture’ je odraz naše ljubavi prema Baru, želje da objedinimo sve ono što nas spaja, da uvežemo različite priče, detalje i ono što često podrazumijevamo, a ne bi trebalo. Kao autori smo se, tokom rada na ovom projektu, podsjetili da treba da budemo srećni i zahvalni što imamo priliku da pripremamo hranu, ili što neko kuva za nas, pa imamo šta, i imamo kome da podijelimo. Neke tradicionalne poslastice nisu nastajale iz izobilja, već iz potrebe i velikog umijeća da se od malo, za najbliže stvori nešto posebno. Iako je naš film priča o hrani, u srži se nalaze ljepota, dobrota, emocije, porodica, ljubav, prijatelji, zajednički momenti, solidarnost, zahvalnost… sve ono što, ustvari, hrani dušu“, kazala je Ivanović Bojić.
Posluženje su pripremile vrijedne „Žene Bara“ i talentovani učenici Srednje ekonomsko-ugostiteljaske škole, vjerni partneri svih manifestacija koje organizuje Kuća maslina.
