U Umjetničkoj galeriji “Velimir A. Leković” večeras je otvorena izložba pod nazivom “Kult Blažene Ozane Kotorke”, u organizaciji JU Kulturni centar Bar i Matice crnogorske.
Brojni posjetioci su imali priliku da se upoznaju sa izuzetnim segmentima duhovnog, istorijskog i kulturnog nasljeđa koje je za sobom ostavila Blažena Ozana Kotorka, svetica čiji je život ostavio snažan trag u istoriji Crne Gore.
Otvaranju su prisustvovali predstavnici kulturnog i javnog života našeg grada, a u ime organizatora obratili su se dr Milun Lutovac i predsjednik Matice crnogorske, mr Ivan Jovović. Oni su podsjetili na značaj koji Blažena Ozana ima ne samo kao vjerski simbol, već i kao simbol dobrote i duhovne snage žene u vremenu kada to nije bilo uobičajeno.
“Mnogi su umjetnici bili inspirisani likom i djelom Blažene Ozane Kotorke, ali neka mi ne bude zamjereno, posebno ćemo se ovom prilikom baviti radom akademskog slikara Mila Milunovića koji je izradio fresko tehnikom sliku Blažene Ozane, u crkvi Rođenja Bogorodice na Prčanju. Ovdje je Blažena Ozana prikazana kao mlada djevojka, kćerka vrletnog crnogorskog sela, i kćerka božja, onog Boga koga je poznavala u svom zavičaju u ranoj djevojačkoj dobi”, izdvojio je dr Lutovac.
Predsjednik Matice crnogorske, mr Ivan Jovović je izložbu opisao kao “presjek društvenog života srednjovjekovnog Kotora, gdje su obuhvaćene najvažnije sastavnice Kulta Blažene Ozane Kotorke”.
“Ova blaženica je, uz patrona grada i Kotorske biskupije Svetog Tripuna, i prije zvaničnog dekreta njenoj beatifikaciji od strane Svete Stolice 1927. godine, bila ličnost tokom minulih stoljeća, koja predstavlja neizostavni marker duhovnog identiteta Kotora i Boke. Njen kult je bio prisutan i duž Dalmacije, kao i u rodnoj Crnoj Gori, Lješanskoj nahiji, selu Relezi, gdje su je pravoslavni nazivali Svetom Odivom, sa kojom su po narodnom kazivanju mještani ovog sela bili u srodstvu. Katarina Kosić u dokumentima crkve, a u narodnom predanju Jovana Đujović, kao mlada crnogorska pastirica je došla u slobodni Kotor, s obzirom da je njena domovina pala pod osmansku vlast, i smjestila se u znamenitu kotorsku plemićku porodicu Buća, u kojoj je stekla prva znanja o katoličkoj vjeri. Potom je postala ponizna kćer svetog Dominika, odnosno redovnica dominikanskog reda, što je ostala do kraja života, provodeći ga u pokori i strogom postu”, naveo je, između ostalog, mr Jovović.
Postavka će u narednim danima biti otvorena za javnost, pa zainteresovani imaju priliku da saznaju više o životu i djelu žene koja je svojim primjerom uticala na duh jednog grada.
