U subotu, 26. aprila, Bar će biti domaćin prvog „De Wine Festa“. U prelijepom ambijentu, oko bazena hotela „Princess“, održaće se manifestacija koja će okupiti više od 60 izlagača vina iz zemlje i inostranstva, hotelijere, ugostitelje, predstavnike HoReCa sektora, poštovaoce tradicije crnogorskog priobalja… Tim povodom gost Radio Bara i emisije „Sunčanom stranom ulice“ bio je poznati barski ugostitelj, menadžer restorana „Knjaževa bašta“, osnivač kompanije „De Wine Company“, koja organizuje festival, Luka Bogdanović.
RB/BI: Iako festival ima nekoliko segmenata koji će obuhvatiti različite oblasti u vezi sa gastronomijom i tradicijom, predlažem da na početku stavimo fokus na onaj koji se tiče vina. Dakle, koga će sve ovaj događaj okupiti, i šta će posjetioci imati priliku da dožive?
Bogdanović: „De Wine Fest“ je zamišljen kao susret vina, gastronomije i ukusa. Jedan segment smo posvetili i umjetnicima, preciznije slikarima. Predstaviće se oko 60 vinarija iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Slovenije, Italije, Španije, Moldavije… Očekuje nas veliki broj vinara, različitih stilova.
RB/BI: Od izuzetnog značaja je i što će festival ugostiti renomirane stručnjake iz oblasti vinarstva i ugostiteljstva, privredne djelatnike, predstavnike lokalne uprave… Ko je potvrdio dolazak i učešće u protokolarnom dijelu, a kasnije i u diskusiji i predavanjima?
Bogdanović: Posebno smo ponosni što će festival okupiti istaknute somelijere, ugostitelje, vlasnike čuvenih vinarija sa primorja, maslinare, proizvođače rukotvorina, sireva… Što se tiče protokola, dolazak je potvrdio predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević, predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva turizma, Sekretarijata za privredu Opštine Bar, „Kuće maslina“. Očekujemo i učesnike iz ulcinjske lokalne uprave.
RB/BI: Jedan od ključnih segmenata festivala je podizanje svijesti o Crmnici i značaju vinarske tradicije za ovo podneblje. Kako su Crmničani reagovali na ideju o organizovanju „De Wine Festa“?
Bogdanović: Crmničani su inicijativu prepoznali kao nešto što vraća dostojanstvo tom kraju, jer je opšte poznato da je upravo Crmnica prva vinska regija u Crnoj Gori, pa to i zaslužuje. Tu je nastala i čuvena Kratošija i taj kraj mora i zavrjeđuje da bude broj 1 u Crnoj Gori što se tiče vinarstva.
RB/BI: Čuli smo da će „De Wine Fest“ pružiti priliku ljubiteljima vina da uživaju u spoju ukusa i tradicije. Međutim, vrlo je interesantno i što će vrata biti širom otvorena i za proizvođače autohtonih barskih proizvoda, maslinovog ulja, rukotvorina od masline, kozjih sireva, pršute… Lijepo ste to uvezali, čini se da nikoga niste zaboravili. Šta će sve gosti moći da vide i probaju?
Bogdanović: Vodili smo se idejom da uvežemo sve što je u Baru poznato i što se tiče ovdašnje tradicionalne proizvodnje. Nadam se da nisam nekoga zaboravio, događaj je prilično zahtjevan, pa se ovim putem izvinjavam ako sam napravio neki propust. Pozivam zainteresovane da se prijave, ima vremena do subote. Bar je poznat po izvrsnom maslinovom ulju i to je nešto što treba da potenciramo i da radimo na ekspanziji i izvozu i vina i maslinovog ulja. Na zavidnom nivou je i kvalitet naših sireva, ali i ostali poljoprivredni proizvodi treba da nađu mjesto na našem festivalu.
RB/BI: Nezaobilazan učesnik manifestacija koje se u posljednje vrijeme organizuju sa ciljem njegovanja i promocije tradicionalnih vrijednosti je i „Kuća maslina“ koja se za nepunih godinu od otvaranja pozicionirala kao vrlo ozbiljan partner, a inventivna i kreativna direktorica dr Marija Markoč uvijek spremna da podrži dobre ideje. Tako je i ovoga puta.
Bogdanović: Da. „Kuća maslina“ je neizostavan partner u svim događajima koji podržavaju promociju i njegovanje mediteranske kulture. Marija Markoč i njen tim su izašli u susret, pa im dugujem zaista veliku zahvalnost. Imamo i podršku vlasnika restorana, HoReCa sektora. Posjetioci će imati priliku da probaju izvrsna barska maslinova ulja, koja zaslužuju da se nađu na trpezama svih restorana i hotela u Crnoj Gori.
RB/BI: Pružićete priliku i da se na festivalu predstavi HoReCA sektor. Kako ste taj segment zamislili i na koje benefite mogu računati učesnici koji dolaze iz te sfere ugostiteljstva?
Bogdanović: HoReCa sektor je ključan u ovom slučaju. Napominjem da se, kada su festivali ovog tipa u pitanju, 80 posto događaja upravlja prema njima. Uputili smo poziv vlasnicima, menadžerima iz svih djelova Crne Gore da u subotu obiđu štandove, degustiraju i prošire vinsku kartu. Imamo veliki potencijal za razvoj vinskog turizma, a ovakve manifestacije su svojevrstan poligon za dogovaranje poslova i saradnju.
RB/BI: Pored toga što naša regija nedvosmisleno ima izvrstan potencijal za njegovanje vinske tradicije, da li je ona na crnogorskom primorju u dovoljnoj mjeri valorizovana?
Bogdanović: Crna Gora ima ogroman prostor za razvoj vinske scene. U ovom momentu to nije iskorišteno u dovoljnoj mjeri. Upravo stoga, organizujući ovakve događaje, i posredstvom master klasova nastojimo da edukujemo, proširimo vidike, uvežemo vinare. Po istom šablonu bi trebalo da se radi na promociji i razmjeni iskustava oko uzgoja maslina i proizvodnje maslinovog ulja. U Crnoj Gori trenutno ima više od 30 vinarija. Osim „Plantaža“, najpoznatijeg crnogorskog brenda u toj oblasti, imamo još tri-četiri velika proizvođača koji ulažu značajna sredstva u tu djelatnost, kvalitetni su, pa treba da se nađu u svim segmentima turističke ponude Crne Gore.
RB/BI: Sve ovo o čemu smo govorili djeluje kao ozbiljna i zahtjevna priča. Ko Vam je pomogao u naumu i savjetodavno i logistički i materijalno?
Bogdanović: Ideja se rodila prije nekoliko godina, a koncept pripremam već godinu. Veliku pomoć i podršku sam dobio od prijatelja iz regiona koji su već profilisani kao dobri organizatori vinskih festivala u Beogradu, Novom Sadu i Banja Luci. Ipak, na prvom mjestu moram pomenuti hotel „Princess“ koji nam je pomogao u svim organizacionim izazovima. Bilo bi nezamislivo da se ovakva manifestacija održi na nekom drugom mjestu. Sekretarijat za privredu nam je, takođe, izašao u susret. Nažalost, nisam uspio da dogovorim sponzorstvo za vodu koja će se trošiti na festivalu, pa smo saradnju morali realizovati sa „Aqua Vivom“ a ne, kako mi je bila prvobitna namjera, sa nekim od crnogoskih proizvođača. Nadam se da će se to promijeniti i da će već sljedeće godine, neko od domaćih proizvođača imati sluha da podrži festival. Ipak, razumijem bojazan, ljudi su skeptični, prva je godina da organizujemo ovakav događaj, pa nema razloga za ljutnju.
RB/BI: Bilo bi dobro da na kraju informišemo naše slušaoce i čitaoce o detaljnom planu i rasporedu festivala, po segmentima. Svečano otvaranje je u subotu, 26. aprila, u 11 sati. Šta potom slijedi?
Bogdanović: Pratimovremensku pognozu, pošto smo planirali da festival bude na otvorenom, oko bazena hotela „Princess“. Nadamo se da će nas poslužiti lijepo vrijeme i da će događaj biti baš na bazenu, a ne u unutrašnjosti hotela. Protokolarni dio počinje u 11 sati, kada očekujemo obraćanje predstavnika Opštine Bar, Opštine Ulcinj, Ministarstva poljoprivrede, vinskih tehnologa. Slijedi obilazak štandova sa predstavnicima medija. Termin od 12 do 14 časova biće posvećen isključivo HoReCa sektoru, da bi mogli da razgovaraju sa vinarima, probaju vina. Poslije 15 časova festival je otvoren za širu javnost i ljude koji su kupili ulaznice preko sajta ili na licu mjesta tog dana. Od 17 do 20 sati je zabavni dio, kada će nastupiti di džej, a nakon toga slijedi „After party“ i blok „brže“ muzike.
RB/BI: Pitanje za sam kraj: šta Vas je motivisalo i podstaknulo da pokrenete ovu priču, da u Baru organizujete festival koji će, kako smo mogli čuti biti spoj vina, gastronomije i umjetnosti?
Bogdanović: Od kada sam prve čaše vina počeo da pijem, zaljubio sam se u to piće. Ugostiteljstvom se dugo bavim. Motivaciju sam pronašao u tome što sam shvatio da našem gradu treba nešto drugačije. Ovakvi događaji utiču da se Bar razvija na način koji zbog svojih potencijala zaslužuje. On treba da bude prepoznatljiv ne samo tokom sezone, već cijele godine. U južnoj regiji ima dosta restorana i hotela, ali vlasnici moraju da se edukuju, prate trendove u ugostiteljstvu. U poslednje vrijeme, ipak, sve je više onih koji razumiju da je važno da se na ovom podneblju razvija eno gastronomija, jer hrana ne može bez vina, vino ne može bez hrane. Bar za to ima potencijala – pršuta, sirevi, vino i ugođaj je tu.
